Poskupjela struja: Spuštena granica za ulazak u crveni model

Crvena zona

Poskupjela struja: Spuštena granica za ulazak u crveni model

Hrvatski potrošači počeli su primati veće račune za struju jer je HEP spustio granicu ulaska u takozvani crveni tarifni model s 30 na 20 kilovata, gdje se naplaćuje trošak vršne radne snage. Skuplja struja stiže za građane koji se griju na struju ili imaju etažno centralno grijanje, protočne bojlere, odnosno koriste trošila s visokom snagom pa ih HEP, dakle, prebacuje iz jeftinijih modela, bijelog i plavog, u skuplji – crveni. RTL vijesti

poskupljenje struja

Divlji zapad na tržištu nekretnina

Sve je teže naći stan za najam, cijene su enormno narasle u odnosu na mršave plaće

Unatrag godinu dana cijene najma stana otišle su u nebo. Najamnina je porasla za 20%, a sve veći problem je pronalazak dugoročnog smještaja. Razlog vrtoglavih cijena leži u nedostatku ponude na tržištu, visokim cijenama kvadrata stana i turističkog najma na obali. “Stambeno pitanje je osnovno ljudsko pravo. Sve više obitelji danas teško plaća podstanarstvo i odlazi iz gradova. U tome mogu pomoći lokalna samouprava i država kada bi svake godine gradili određen broj stanova za populaciju koja ovdje živi i radi. Potreban je priuštivi najam koji neće opterećivati redovne prihode stanovnika”, smatra vlasnik istarske agencije Vlatko Mrvoš i dodaje: “Dolazi do problema kada stranci kupuju ili unajmljuju stanove jer su imovinski puno jači. Cijena trenutnog najma nije cijena za našu populaciju, već za strance. Nije normalno da je danas cijena mjesečnog najma stana jednaka rati kredita” Index Tomislav Tomašević: “Muž i žena imaju po 2000 eura plaće, gradski stan plaćaju sto eura. To je nedopustivo!” Index

najam stanova poskupljenje priuštivi najam

APP - ako prođe, prođe. A u Hrvatskoj - sve prolazi

Turizam kao uzrok pada standarda građana

ANKETA Kava s mlijekom 2.50 eura. Planirate li prorijediti odlaske u kafiće? - Index.hr

I dok se prije godinu dana rast cijena „opravdavao“ ratom u Ukrajini, a koju godinu prije, otežanom globalnom distribucijom proizvoda zbog pandemije, cijene divljaju i danas, dodatno potaknute – turističkom sezonom. Ovih su dana „mjerilo“ tog divljanja – kava i kuglica sladoleda. Zbog inflacije standard hrvatskih građana pao je za 20 do 25 posto. Osim uvođenja eura i rata u Ukrajini, rast cijena dodatno potiče i turizam, čiji rezultati moguće neće biti na razini očekivanog. „Što se tiče ocjene u kakvoj smo danas situaciji, rekao bih da cijeli svijet plovi Bermudskim ekonomskim trokutom, ali toga nismo svjesni. Plaće u Hrvatskoj nisu pratile rast cijena, što je dovelo do pada kupovne moći i životnog standarda.”, ističe dr. sc. Marinko Škare, profesor ekonomije i rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, govoreći o pogubnom utjecaju rasta cijena u Hrvatskoj nakon uvođenja eura. Deutsche Welle

Hrvatska pad životnog standarda poskupljenje turizam

"Priča s privatizacijom obale ide u smjeru gradnje polupalijativnih-poluhotelskih institucionalnih kapaciteta za bogate i strance"

Cijene privatnih domova za starije lete u nebo. Bit ćemo utočište za bogate Europljane, ali kamo će naši umirovljenici?

NOVI UNOSNI BIZNIS Na starački dom u Istri čeka se 10 godina, privatni domovi niču kao gljive poslije kiše - Novi list

“U Zagori ništa ispod šest tisuća kuna, a Split, Podstrana i Kaštela sedam, sedam i pol ili osam tisuća kuna. U jednom domu su mi čak rekli devet. I nigdje nema mjesta, pa čak ni u ovom najskupljem”, požalila se prije godinu dana jedna Splićanka Slobodnoj Dalmaciji, rezimirajući neuspješnu potragu domskog smještaja za slabije pokretnog svekra o kojemu se njezina obitelj više nije mogla brinuti kod kuće. Danas bi već u samom startu nemoćno klonula jer su cijene s nekadašnjih, većinom 7000 kuna, skočile na 9000, odnosno 1194,51 euro mjesečno. Čak i da ima mjesta, ona i suprug, inače roditelji troje djece i oboje zaposleni, uz svekrovu prosječnu mirovinu jednostavno ne bi mogli nadomiriti ostatak trenutno potrebnog iznosa za njegov smještaj u privatnom domu. Slobodna

Dalmacija poskupljenje Privatni domovi umirovljenika

Hrvatski mindset: Uvijek je kriv onaj drugi

Kako domaći političari i mediji tumače tko je odgovoran za poskupljenja nakon uvođenja eura

Zamaskiraju li svi poskupljenje u euro, građani se neće oporaviti godinama - Večernji.hr

Nalazi i dojmovi sukobljavaju se izrazito burno. Kao viđenja jetija, Gospe, svemiraca – ova tema se u medijima uporno održava na anegdotalnoj, neobaveznoj razini… Analitičar Vojković, ljubitelj atraktivnih paralela iz tzv. oba totalitarizma, imenuje tipskog ovdašnjeg protagonista – homo balkanikus. Slično geografsko-mentalitetno očitanje poduzima i komentator Jutarnjeg lista Viktor Vresnik: u trgovačkom dizanju cijena on prepoznaje “posljednji trzaj balkanske iskonske gramzljivosti u Hrvatskoj”. Nije ga omelo saznanje da su najveći trgovci ovdje ipak stranci. O pohlepi, kao motivu trgovaca koji su digli cijene, progovorio je i sam naš premijer Andrej Plenković, dodajući izraze – bezobrazno, profiterski, prevarantski. Isti moralistički diskurs preuzeo je kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača. U korist trgovaca, doduše, ali svejedno. Bar je zabavno: u rukama države on vidi bič, mač, malj, tim redom, dok su biznismeni “plahi kao srne”. Novosti

Hrvatska mediji poskupljenje uvođenje eura

Problem je u kovanicama centa

Zagrebparking objasnio poskupljenje nakon uvođenja eura: Problem je u aparatima!

Naime, zbog nemogućnosti prihvata i očitanja kovanica niske mase (od 1, 2 i 5 centa) u parkirnim automatima, Ministarstvo financija poslalo je 7. studenog 2022. uputu jedinicama lokalne i područne samouprave da se sukladno članku 15. Zakona o uvođenju eura može primjenjivati matematičko pravilo zaokruživanja na dvije decimale, od kojih je druga decimala uvijek nula.

Parkiranje po satu u 1. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 12 kuna (1,59 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 1,60 eura (12,06 kuna).
Parkiranje po satu u 2. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 5 kuna (0,66 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 0,70 eura (5,27 kuna).
Parkiranje po satu u 3. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 2 kune (0,26 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 0,30 eura (2,26 kuna).
Parkiranje po danu u 4. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 10 kuna (1,32 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 1,30 eura (9,79 kuna).
Komercijalna tjedna parkirališna karta u 1. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 180 kuna (23,89 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 23,90 eura (180,07 kuna).
Komercijalna tjedna parkirališna karta u 2. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 90 kuna (11,94 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 11,90 eura (89,66 kuna).
Komercijalna tjedna parkirališna karta u 3. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 32 kune (4,24 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 4,20 eura (31,64 kuna).
Komercijalna mjesečna parkirališna karta u 4. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 200 kuna (26,54 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 26,50 eura (199,66 kuna). Tportal

parkiranje poskupljenje uvođenje eura Zagreb

Samo jednom se živi

Kriza, rat i korona: putovanja postaju skuplja, ali im se više veselimo

Kod paušalnih putovanja radi se o paketu koji sadrži prijevoz, smješta, a često i transfer do hotela i ona su ove godine poskupjela. Prosječno dvotjedno putovanje na njemački omiljeni otok Mallorcu je 17 posto skuplje. Najviše su poskupjela odredišta koja su se prije isticala po povoljnim cijenama, poput ljetovališta u Turskoj. „U poznatim turističkim mjestima poput Side i Alanye paušalni paketi poskupjeli su za 45 posto”, kaže za DW Martin Zier s portala Check24. Njemačka udruga turističke privrede (DRV) ističe još jedan fenomen: nakon dvije godine ustezanja od putovanja građani Njemačke jednostavno su spremni potrošiti više. „Tko je prije bukirao samo noćenje s doručkom, sada bukira puni pansion ili popularni all inclusive. Tko je prije odsjeo u hotelu s tri zvjezdice, sada bukira hotel s četiri zvjezdice. I ostaje se nekoliko dana dulje nego što bi to prije bio slučaj”, kaže Torsten Schäfer, glasnogovornik DRV-a. Deutsche Welle

poskupljenje turizam

Kako poskupjeti proizvod, a da cijena ostane ista?

Stručnjaci upozoravaju kako sve više proizvoda ima promijenjenu cijenu i manje pakiranje

Zbog povećanja cijena energenata i sirovina mnogi proizvođači žele i misle da moraju povećati cijenu. Ali odlično znaju kako kupci znaju cijenu koju su plaćali i da će ih poskupljenje lako natjerati da posegnu za proizvodom konkurenta. Zato i trgovci i proizvođači svakako žele da papirić s cijenom ostane isti i kupcima poznat, ali Armin Valet iz Centrale za zaštitu potrošača Hamburga za postaju ARD upozorava kako je sve više proizvoda sa promijenjenim i onda manjim pakiranjima. Drugim riječima, poskupjelo je. (…) Jer tu je proizvođač posegnuo za baš svim trikovima kako povećati cijenu: još jedna omiljena metoda je “novi proizvod” s nešto drukčijim pakiranjem, makar je zapravo sadržaj identičan onome starome. Tako npr. “nova” piletina za mačke koncerna Mars zapravo košta 69% više nego što je koštala prije. Deutsche Welle

manje pakiranje poskupljenje

Sve je to zbog LNG-a

Ćorić: Poskupljenje plina u travnju bit će jedino poskupljenje plina do 2020.

plin poskupljenje Tomislav Čorić

HERA: Od 1. travnja plin skuplji za 6,9 posto

plin poskupljenje

Od dućana do WC-a

Ove godine poskupljuju hrana, nafta, odvoz otpada…

Zbog nove politike gospodarenja otpadom, razvrstavanja i recikliranja očekuje se povećanje računa za odvoz otpada. I ovo ljeto očekuje nas sezonsko poskupljenje cestarine koja će, kao i prošle godine, za vrijeme turističke sezone porasti za 10 posto. Ekonomski analitičari očekuju da će cijena sirove nafte, u odnosu na prošlu godinu, porasti za dodatnih 30 posto. Cijena banana već je skočila gotovo 50 posto, a voćari tvrde da će za njima će i ostalo voće, piše Dnevnik.hr.

hrana nafta odvoz otpada poskupljenje

Crvena zona