Porobija: 70% znanstvenika ne smatra se vjernicima. Razlog je jednostavan - Monitor.hr
04.08. (16:00)

Ako si ti znanstvenik, onda mi objasni ovo

Porobija: 70% znanstvenika ne smatra se vjernicima. Razlog je jednostavan

Čovjek zapravo može biti i ateist, a meditirati, baviti se jogom, postiti i pridržavati se nekih mudrih izreka kakvih svakako imate po raznim religijama. Isusove ideje pomirenja i socijalne pravde meni uopće nisu strane – jesam li onda i ja vjernik, Lastane? Unutar kultura u kojima je skepticizam nepoželjna pojava, ova je taktika preživljavanja najlakša. Postoje oni znanstvenici koji će reći kako se znanost bavi prirodom, a vjera natprirodnim. Ta je teza vrlo plitka jer, koliko je meni poznato, u svakoj religiji je ono natprirodno na ovaj ili onaj način ušlo i u prirodu.

Još jedna taktika preživljavanja vjere u mozgu znanstvenika jest da se u svemu onome što još nije objašnjeno nađe neko mjesto za Boga. S obzirom na to da još nitko nije do kraja objasnio razvoj života iz neživog, hajdemo onda pretpostaviti da je Bog uzrok života. Da ne spominjem sada i kvantne fenomene, tamnu tvar i energiju – sve nejasno i nepoznato možda je mjesto u kojemu se daleko od očiju nevjernika skriva neko svemoćno božanstvo. Željko Porobija za Index.


Slične vijesti

15.11.2023. (20:00)

Tajna društva za koja svi znaju

Vatikan potvrdio: Katolici ne smiju biti članovi masonskih društava

Aktivno članstvo vjernika u Slobodnom zidarstvu zabranjeno je zbog nepomirljivosti katoličke doktrine i masonerije – rekla je vatikanska Kongregacija za nauk vjere u pismu koje su vatikanski mediji objavili u srijedu. Pismo je datirano 13. studenoga, a supotpisao ga je papa Franjo i ono je odgovor filipinskom biskupu, uznemirenom zbog rasta broja slobodnih zidara u njegovoj zemlji. Masonske lože su uglavnom isključivo muška udruženja, povezana s tajanstvenim simbolima i obredima. Također ih se ponekad povezuje s teorijama urote po kojima ta bratstva u velikoj mjeri utječu na svjetska zbivanja. Skupina tvrdi da ima 180.000 muških članova, uz dvije ženske lože u Engleskoj s dodatnih 5.000 članova te procjenjuje da masona u svijetu ima oko šest milijuna. N1

06.10.2023. (16:00)

Vjerujem, ne vjerujem

Najstarija religija je hinduizam, iako ima i starijih duhovnih praksi

Oko 85 posto stanovnika na Zemlji izjašnjava se vjernicima. Od svih organiziranih religija, vjeruje se da je hinduizam najstarija, koja postoji više od 4 tisuće godina. Međutim, ni to nije nastalo “preko noći”, već je i sam hinduizam kroz stoljeća mijenjao svoj oblik i način prakticiranja. Većina znanstvenika vjeruje da je hinduizam proizašao iz niza kulturnih, duhovnih i filozofskih tradicija koje su se razvijale tisućama godina oko doline Inda gdje se nalazi današnji Pakistan, sjeveroistočni Afganistan i sjeverozapadna Indija. Danas ima otprilike 1,03 milijarde sljedbenika, oko 15 posto svjetske populacije. Većina tih sljedbenika živi u Indiji. Najraširenija vjera je kršćanstvo, slijede ga islam, a iza hinduizma najviše je zastupljen i budizam. Pokraj ostalih vjera kao što je judaizam, taoizam, šintoizam i druge, valja napomenuti kako oko 400 milijuna ljudi prakticira lokalne tradicijske duhovne prakse, najviše u Africi, Kini, Australiji i drugdje. IFL Science

19.11.2016. (13:46)

Nego, šta je bog radio osmi dan?

Doslovno interpretiranje Biblije – povećava posjećenost crkve

Crkve koje su teološki konzervativne i s vjerovanjima utemeljenim na doslovnoj interpretaciji Biblije bilježe porast broja ljudi koji dolaze na mise, dok liberalnije crkve bilježe pad, pokazalo je 5-godišnje istraživanje u protestantskim crkvama. Dakle, crkve kojima broj vjernika raste smatraju da nekršćane treba poticati da prijeđu na kršćanstvo, njihov kler i vjernici češće čitaju Bibliju, češće vjeruju da je Isus zaista ustao iz mrtvih kao čovjek od krvi i mesa te da bog na molitve odgovara čudesima. Christian Today

02.11.2016. (11:39)

Nije bog sve što ne razumijemo

Studija: Religiozni ljudi slabije razumiju kako svijet funkcionira

Postoji korelacija između nadnaravnih vjerovanja i različitih aspekata lošeg razumijevanja svijeta, od, primjerice, slabog općeg znanja o fizikalnim i biološkim fenomenima, niskih ocjena iz fizike i matematike, intuitivnih i analitičkih stilova razmišljanja pa do pripisivanja mentalnih stanja ne-mentalnim fenomenima, tako barem zaključuju istraživači sa Sveučilišta u Helsinkiju. Autori sugeriraju da ljudi koji ne razumiju kako svijet funkcionira imaju tendenciju pripisivanja ljudskih karakteristika poput intencionalnosti prirodnim fenomenima i objektima, na osnovi čega su vjerojatno i nastali nadnaravni entiteti poput bogova. CNet se zanimljivo osvrće na studiju – “nisam siguran da itko uopće dobro razumije svijet. Ljudi su primitivna bića s idejama daleko iza njihove stvarnosti”. Independent

06.05.2016. (10:57)

Naši i vaši

Jesu li u Hrvatskoj ugrožena prava vjernika ili sekularnost države?

Hodočašće Leopolda Mandića – satira ili govor mržnje?, spajanje Katoličkog bogoslovnog i Filozofskog fakulteta – da ili ne?, stranka Most – “treći put” ili skriveni projekt Crkve? U hrvatskoj se javnosti u posljednje vrijeme sve više govori o desekularizaciji/klerikalizaciji društva, odnosno o pojmu sekularizma, koji se nalazi u temeljima suvremenih ustavnih demokracija. No “zid” između države i crkve čak je i u ustavnim demokracijama teško u potpunosti sprovesti te pronaći balans između pravo na vjeru i javno ispovijedanje vjere te sekularizma. Zanimljiv osvrt o temi donosi tportal.

28.12.2015. (20:00)

Uz Božju pomoć

Praktični vjernici zavladali Hrvatskom

“Hrvatska je nakon 25 godina demokracije dobila političko vodstvo snažna kršćanskog habitusa, kakvoga nije bilo čak ni u vrijeme dr. Franje Tuđmana. To su listom od predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović preko novoga mandatara Tihomira Oreškovića i predvodnika pobjedničkog saveza Tomislava Karamarka i Bože Petrova. Svi oni imaju snažan vjernički background. Sa svjetonazorske strane ta javna deklariranost vrlo je obvezujuća jer podrazumijeva pridržavanje svih onih važnih moralnih kršćanskih uzusa, koji za političare itekako predstavljaju sklizak teren. S političke pak strane to je očiti početak ‘neformalne lustracije’ jer su najvažnije funkcije u državi preuzeli ljudi koji nisu bili vezani uz socijalistički aparat i njegove javne i tajne službe”, piše Večernji (s čime se Josip Manolić baš i ne bi složio).

16.10.2015. (09:51)

Let it be

Ateizam zaslužuje više od ‘sekularnog fundamentalizma’ Richarda Dawkinsa

Britanski biolog i poznati ateist Richard Dawkins svojim je tweetom u srpnju naljutio ne samo vjernike nego i druge ateiste: “Islamu treba feministička revolucija. Kako možemo pomoći?” glasio je sporan tweet, a ulje na vatru dolio je nedavno gostujući kod Billa Mahera, kad je izjavio “k vragu s njihovom kulturom”, kritizirajući liberale koji brane Islam. No Dawkinsov “sekularni fundamentalizam” nije nimalo bolji od bilo kojeg vjerskog fundamentalizma, piše Salon, jer umjesto vjere napada vjernike. Salon

06.04.2015. (10:54)

Robovi konzumerizma

‘Sve više nas zahvaća oseka duhovnosti i plima religioznosti’

“Vrednote Uskrsa kao najvećeg kršćanskog blagdana u današnjem društvu pomalo su zaboravljene jer simboliziraju patnju, križ i osudu, a ne bučna veselja, iako je Uskrs najveća kršćanska svetkovina u koju se ulijevaju svi kršćanski blagdani i koja svim blagdanima daje smisao”, kaže sociolog religije Ivica Maštruko. “Sve nas više zahvaća oseka duhovnosti i plima religioznosti”, kaže don Ivan Grubišić. T-Portal