Famozni “investitor s Mauricijusa”, o kojem se već neko vrijeme piše da na Šolti planira luksuzni resort za ultrabogate turiste, ulagačka je grupacija Evaco Group. Ulagači, koji dolaze iz jedne od notornijih poreznih oaza, mladim Šoltanima sugeriraju da mogu početi razmišljati o “stvaranju posla u vrtlarstvu, transportu, kemijskim čistionicama i praonicama rublja”. Predsjednik grupacije i CEO za Hrvatsku stanoviti je Norbert Couvreur, Francuz s “35 godina iskustva u hotelskoj i turističkoj industriji”, čiju službenu Facebook stranicu krasi slika šoltanske uvale, a adresa mu je “Riva, Split, Croatia”. Na LinkedIn stranici saznajemo i da je Couvreur zanat ispekao na egzotičnim destinacijama poput Walt Disney Worlda na Floridi te u Francuskoj Polineziji, na Mauricijusu i na Sejšelima, a Evaco Grupi pridružio se u rujnu 2020. godine. Novosti
Bahami, Bermuda, Britinski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Irska, Otok Man, Jersey, Kuvajt, Luksemburg, Makao, Malta, Mauricijus, Panama i Katar svjetske su oaze u kojima su vodeće svjetske banke prošle godine uknjižile 20 milijardi eura dobiti, više nego u matičnim zemljama, što upućuje na zaključak da je dobit prebačena iz matičnih zemalja s obzirom na mali broj zaposlenika izvan zemlje. Prednjači britancki HSBC koji je knjižio gotovo 50 % dobiti, a banke ne namjeravaju prestati s tom praksom iako istraživanja pokazuju da bi 25- postotna stopa poreza donijela 10 milijardi eura prihoda godišnje. N1
Nizozemska neprofitna organizacija SOMO tvrdi da će američka farmaceutska i biotehnološka tvrtka Moderna preko svojih podružnica u poreznim oazama izbjeći plaćanje visokih poreza na prihode od prodaje cjepiva protiv covida-19. EU će tako stotine milijuna doza cjepiva protiv covida-19 koje je naručila zapravo platiti Moderninoj švicarskoj podružnici u Baselu, gdje strane tvrtke plaćaju porez na dohodak 13 posto. Također, Moderna je u američkoj saveznoj državi Delaware prijavila 780 patenata, a tamo prihodi od nematerijalnog vlasništva nisu podložni oporezivanju. SOMO ovu Moderninu praksu naziva “trostrukom nevoljom”. Naime, uz to što će tvrtka vjerojatno platiti malo poreza, profitirala je od priliva javnog novca koji je iskoristila za razvoj cjepiva, cjepiva koje je potom skupo naplatila. Jutarnji…
Multinacionalne korporacije s godišnjim prometom iznad 750 milijuna eura dvije godine zaredom, morat će prijaviti dobit, porez i broj zaposlenih u zemljama EU-a i u zemljama koje su na europskoj listi ‘nekooperativnih jurisdikcija’ (porezne oaze). No podaci o porezu plaćenom u zemljama izvan EU-a, koje nisu na crnoj listi poreznih oaza, davat će se samo u zbirnom obliku, jer vlade članica EU-a nisu željele pristati na detaljniju raščlambu po zemljama. Novi list…
Realnost u plaćanju poreza je bizarna: poreznici Luksemburga su Amazonu koji tamo ima svoje europsko sjedište čak odobrili 56 milijuna eura povrata poreza makar je u pandemiji Amazon povećao svoj promet za čitavu trećinu na oko 42 milijarde eura. Problem je doista u temeljima poreznog sustava: on se određuje na razini jedne države – ili čak regije pa tako u samoj Njemačkoj postoje komune koje stvaraju svoju vlastitu “poreznu oazu”. S druge strane stoje koncerni koji ne poznaju nikakve granice i imaju dovoljno novca angažirati vrhunske porezne stručnjake koji će naći “rupu” u baš svakom zakonu i propisu. DW…
Međunarodna mreža novina pod vodstvom francuskog Le Mondea i njemačkog Süddeutsche Zeitunga objavila je ozbiljne optužbe protiv Luksemburga. Tvrde da ta država i dalje tolerira lažne tvrtke i porezne trikove. Procjena četiri milijuna dokumenata prošle godine pokazala je da su mnoge fiktivne tvrtke u Luksemburgu imale netransparentne vlasničke strukture i poslovnu praksu. Luksemburg ima javni registar za sve tvrtke i njihove menadžere od 2019. No prema nalazima istraživačke grupe, koja djeluje u okviru hashtaga OpenLux, podaci su netočni ili nepotpuni za oko polovice registriranih tvrtki. Transparency International procjenjuje da bi 80 posto luksemburških fiktivnih firmi moglo biti zloupotrijebljeno za pranje novca. DW…
EU je objavila popis 17 zemalja koje smatraju poreznim oazama, odnosno crnu listu nekooperativnih jurisdikcija u smislu poreznih prijevara. Na crnoj listi su Američka Samoa, Bahrein, Barbados, Grenada, Guam, Južna Koreja, Makau, Maršalski Otoci, Mongolija, Namibija, Palau, Panama, Sveta Lucija, Samoa, Trinidad i Tobago, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati. Postoji i “siva lista” od 44 države, koje su se obvezale da će se uskladiti s EU-om po pitanju borbe protiv poreznih prijevara, a na kojoj su Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Hong Kong, Švicarska, Turska, Jersey, Bermuda, Kajmanski Otoci… Ovdje obje liste i cijeli dokument EU [pdf]. Guardian komentira da je Bruxelles s ove liste izostavio najgore prekršitelje, ali da svejedno misle ozbiljno s njom. Reuters
Apple je tek posljednja u nizu multinacionalnih kompanija koje izbjegavaju plaćati poreze u SAD-u, čime oštećuju američki proračun za goleme iznose. No ako već ne žele plaćati porez Americi, onda se ne bi trebale ni smatrati američkim kompanijama niti uživati povlastice koje dolaze s tim: to znači da bi im trebalo biti zabranjeno lobirati u vladi, ne bi smjele dobivati olakšice u SAD-u niti bi SAD pravno trebao štititi njihovu imovinu u inozemstvu, piše Alternet, a primjenjivo je i na ostatak svijeta.
Porezne oaze uglavnom su otočne državice koje, osim plaža i mora, ne raspolažu nikakvim prirodnim resursima, no obilježja poreznih oaza imaju i neke države SAD-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Danska, Mađarska, Island, Izrael, Portugal i Kanada. Aktivistički think-tank Tax Justice Network procjenjuje da je u poreznim rajevima pohranjeno 21 do 32 bilijuna dolara ukupne imovine. Jutarnji
Porezne oaze nemaju “nikakvu korisnu ekonomsku svrhu” nego služe samo tome da vrlo bogati ljudi i multinacionalne korporacije mogu izbjeći plaćanje poreza, stoji u pismo tri stotine uglednih svjetskih ekonomista, od Nobelovaca pa do Thomasa Pikettyja (ovdje svi). Naglašavaju oni da porezne oaze nisu nastale slučajno nego da su ih osnovale vlasti, i to prije svih vlasti iz bogatih država poput SAD-a i Velike Britanije i upravo one imaju moć da ih zagase. Oxfam