Porez na nekretnine plaćat će dvadeset posto Hrvata i više od 100 tisuća stranaca - Monitor.hr
21.09.2024. (11:00)

I nekretnina mora platiti stanarinu

Porez na nekretnine plaćat će dvadeset posto Hrvata i više od 100 tisuća stranaca

Novi porez na nekretnine cilja vlasnike praznih stanova i vikendica koje se ne koriste za stanovanje ili dugoročni najam. Ideja je prebaciti dio poreznog tereta s rada na imovinu, uz predviđeni raspon od 1 do 10 eura po kvadratnom metru. Iako se uz porez očekuje smanjenje praznih stanova, iskustva iz inozemstva pokazuju da to neće značajno riješiti stambene probleme. Kritičari ističu kako porez sam po sebi neće povećati ponudu nekretnina ni smanjiti cijene najma, dok iznajmljivači brinu o rastu troškova. S obzirom na nekonzistentnost podataka, teško je procijeniti na koliko će nekretnina ‘udariti‘ porezna politika, no samo vikendica (stranih i domaćih) i objekata za kratkoročni najam očigledno ima više od 500 tisuća. Strani državljani su u samo posljednjih 10 godina kupili oko 77 tisuća nekretnina vrijednih oko 6,9 milijardi eura. Lider


Slične vijesti

Ponedjeljak (14:00)

Nema skrivanja kvadrata

Prijava poreza na nekretnine: Do kraja ožujka dostaviti podatke koji Poreznoj nisu poznati

Vlasnici nekretnina moraju do 31. ožujka prijaviti promjene koje utječu na oporezivanje ili oslobođenje od poreza. To se ne odnosi na nekretnine za koje se plaća komunalna naknada ili iznajmljuju uz prijavljeni ugovor. Prijava se odnosi na promjene u namjeni, veličini ili statusu nekretnine. Zahtjev se predaje Poreznoj upravi ili putem ePorezne od 24. veljače, dok će mPorezna biti dostupna u ožujku. Ne prijavite li na vrijeme, mogli biste platiti više nego što ste planirali. N1

04.03. (00:00)

Čekajući Godota... pardon, građevinsku dozvolu

Gradnja u Hrvatskoj: između nade i očaja

U Hrvatskoj, proces dobivanja građevinske dozvole često se pretvara u birokratski labirint, gdje investitori provode mjesece, pa čak i godine, čekajući na potrebna odobrenja. Iako zakonski rok za izdavanje dozvole iznosi 45 dana od predaje potpunog zahtjeva, stvarnost je često drugačija. Prije samog zahtjeva, investitori moraju proći kroz niz proceduralnih faza, uključujući izradu idejnog i glavnog projekta, pribavljanje posebnih uvjeta i rješavanje vlasničkih odnosa. Regionalne razlike i složenost projekata dodatno utječu na trajanje procesa. Iako se očekuje novi Zakon o gradnji 2025. godine, ključna poboljšanja uključuju detaljnije prostorne planove, smanjenje administracije i modernizaciju procedura. Lider

02.03. (08:00)

Iznajmljivači (ni)su na potezu

Zakoni dolaze i prolaze, ali najamnine ostaju iste

Problem priuštivog stanovanja raste, a Hrvatska je donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. No, hoće li donijete mjere išta promijeniti? Trenutno ne izgleda tako. Novi zakon zahtijeva suglasnost za kratkoročni najam u zgradama, ali porez od 400-500 eura godišnje nije dovoljan da motivira iznajmljivače na dugoročni najam. Bez ozbiljnijih fiskalnih pritisaka, vlasnici nemaju razloga mijenjati način iznajmljivanja. Tek kroz nekoliko godina neki bi mogli prijeći na dugoročnu opciju, ali do tada će stanarine ostati visoke. Ukratko – zakon je tu, ali tržište se ne da. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

17.02. (09:00)

Jer šarenilo fasada i betonizacija su nebitni

Klima uređaji kao glavni neprijatelji urbanizma – nisu jedini problem na zgradama…

Arhitekt Antonio Grgić pozdravlja uklanjanje klima uređaja s pročelja, ali smatra da je to minoran problem u odnosu na kaotičnu gradnju kojom dominira kapital. Ističe da vizure gradova narušava nekontrolirana paleta boja fasada, bespravne prenamjene balkona i loš odabir građevinskih materijala. Smatra da bi gradovi trebali regulirati kolorite pročelja i estetske standarde. Kritizira ministarstvo koje ignorira stvarne probleme, dok se kapital gomila poput tumora, ostavljajući gradove s praznim stanovima i apartmanima. Na kraju zaključuje – skupljamo papiriće s poda dok ignoriramo urbanistički nered. Danica

16.02. (18:00)

Građevina, politika i gableci bez pokrića

Dugovječni čelnik građevinske tvrtke (77): Cijene stanova mogle bi biti i 20 posto niže, gradnjom se često ne bave stručnjaci

Mirko Habijanec (77) spada među najdugovječnije menadžere u Hrvatskoj. Gotovo 30 godina je na čelu jedne od najvećih građevinskih firmi – križevačkog Radnika. Za tportal se prisjetio vremena kad je istu tvrtku predstavljao u Njemačkoj, gdje stanke i gableci nisu plaćeni, kao ni putni troškovi (valjda bi volio da isto bude i kod nas). Upozorava na nelojalnu konkurenciju koja dio plaće daje na ruke, ali i to kako je kod nas puno više građevinskih tvrtki nego u Austriji. Tvrdi kako je građevinarstvo i dalje jedna od glavnih industrija u svakom gospodarstvu. Također tvrdi kako su kvadrati u Zagrebu preskupi, i za to naveo niz razloga, poput prevelikog uplitanja države u stambenu politiku pojedinih lokalnih samouprava. Od članstva u HDZ-u, kaže, nema nikakve koristi, a na čelu Radnika ga neće zamijeniti sin, inače direktor druge tvrtke, već netko od inženjera.

08.02. (13:00)

Susjedi, ne budite k'o šlag na torti - samo da ste tu...

Od pasivnosti do aktivizma: Suvlasnici, preuzmite odgovornost za svoje zgrade

Stambene zgrade nisu samo građevine, već zajednice koje zahtijevaju angažman i odgovornost suvlasnika. Umjesto stalnih pritužbi na upravitelje i predstavnike, suvlasnici se trebaju aktivno uključiti u rješavanje problema. Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada od 2025. godine donosi više odgovornosti za sve, uključujući obvezu upisa zajednice suvlasnika u registar. Suvlasnici imaju pravo promijeniti upravitelja i predstavnika ako nisu zadovoljni njihovim radom. Ključna je kultura odgovornosti, transparentnost financija i aktivno sudjelovanje u donošenju odluka. Jasmina Džanović za Zgradonačelnik.

04.02. (15:00)

Jet setteri, di ste?

Najskuplji stan u Hrvatskoj košta 3,2 milijuna eura

  • Zagreb, Park Kneževa – 3,2 milijuna eura
    • 210 m², luksuzno opremljen, 4 sobe
    • Dvije garaže, loggia, odvojena spavaća zona
    • Cijena po kvadratu: 15.238 €
  • Zagreb, Trnje – 3 milijuna eura
    • 370 m², penthouse s privatnim liftom
    • Terasa 213 m², jacuzzi, sauna
    • Cijena po kvadratu: 8.108 €
  • Opatija – 2,79 milijuna eura
    • 274,93 m², penthouse s krovnom terasom i bazenom
    • 4 spavaće sobe, pogled na Kvarner
    • Cijena po kvadratu: 10.148 €

Haus

23.01. (12:00)

Kad stanar nije doma, prinudni predstavnik kolo vodi

Novi zakon mijenja pravila igre (suživota) u zgradama

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada uvodi stroža pravila za predstavnike suvlasnika i upravitelje, olakšava izbor prinudnih predstavnika te omogućava profesionalizaciju te uloge. Ako se suvlasnici ne dogovore o predstavniku u roku od 60 dana, odabire se treća osoba, čak i izvan zgrade. Stambene zgrade prvi put se definiraju kao pravne osobe s OIB-om i bankovnim računom, a jedinice lokalne samouprave imenuju upravitelje kada dogovor izostane. Kazne za prekršitelje iznose i do 10.000 eura. Zakonske promjene ciljaju na kvalitetniji suživot i efikasnije održavanje zgrada. tportal