Ponovno počeo pucati nasip kod Račinovaca, stiglo 5000 vreća

Strah od rijeke

Ponovno počeo pucati nasip kod Račinovaca, stiglo 5000 vreća

Mještani na istoku županjske Posavine prestravljeni su oštećenjima savskog nasipa kod Račinovaca, koji je lani puknuo pod naletom snažne vodene bujice. Navodno se na jednom mjestu pojavila pukotina u dužini od stotinjak metara, te je u Račinovce stiglo 5000 vreća, pijesak i folija za oko pet kilometara nasipa. Voditeljica vinkovačke ispostave Hrvatskih voda Mirjana Šota tvrdi da nema razloga za strah, jer se radi o planiranim radovima na sanaciji te dionice nasipa. Glas Slavonije

poplave Račinovci Sava

Investicije koje neće potopiti proračun

Najvrjedniji projekti obrane od poplava planirani su na karlovačkom području, do 2030. uložit će se 227 mil. eura

Za projekte zaštite od poplava i štetnog djelovanja voda, te navodnjavanja do 2030. godine Vlada namjerava osigurati oko 2 milijarde eura. Veći dio, oko 1,6 milijardi, odnosit će se na ulaganja u zaštite od poplava. Predviđa se ukupno 294 nova projekta, najvećim dijelom na vodnim područjima Dunava i Save, te slivovima južnog Jadrana. Najveća ulaganja u obranu od poplava planirana su u tri županije: Karlovačkoj, gdje će se uložiti 227 milijuna eura, Osječko-baranjskoj (područje Dunava i Save), te Dubrovačko-neretvanskoj (zaštita Neretve od zaslanjivanja). Ukupno će do 2030. godine biti realizirano 294 projekta s fokusom na regulaciju vodotoka i zaštitu urbanih područja od bujica. Poslovni

poplava poplave

18 mrtvih u BiH, mjesta sravnjena sa zemljom. Proglašeno nacionalno stanje prirodne katastrofe

Samo na području Jablanice u poplavama i odronima koji su tijekom protekle noći pogodili BiH poginulo je 16 osoba, dok su se u Fojnici utopile tri osobe pa se ukupan broj smrtno stradalih popeo na 19, a strahuje se da bi taj broj mogao biti i znatno veći (Nacional)
Hrvatski Crveni križ pokrenuo je apel za pomoć stanovništvu stradalom u poplavama u BiH, evo kako možete pomoći: pozivom na donatorski telefon 060 90 11, uplatom na žiro račun otvoren u Erste banci: IBAN: HR0524020061500137627 MODEL: 00, POZIV NA BROJ ZA APEL: 754 (N1)
Jablanica je odsječena od ostatka Bosne i Hercegovine u pravcu Mostara, Prozora i Blidinja, dok je u smjeru Konjica uspostavljen promet za putnička, kombi i terenska vozila (tportal)
Gradovi odsječeni, kuće srušene, kritično i u Kreševu i Kiseljaku (HRT)
Općina Drvar proglasila je stanje elementarne nepogode, Lokalne ceste su blokirane, a poplavljena je i regionalna cesta prema Glamoču (N1)
Srbija nudi pomoć, Vučić: Dovoljno je da nam iz BiH kažu i odmah šaljemo helikoptere, čamce... (Index)
U Hrvatskoj na nekim mjestima kritično, Kupa se približava kritičnoj razini, prešla 800 cm: interventne snage u Karlovcu (N1), u Ogulinu ugroženo 20-ak objekata i oko 40-50 podrumskih prostora, rastu i Sava i Odra (HRT)

BiH Jablanica katastrofalne poplave poplave poplave u BiH

Odnijela ga voda

Trahom – bolest očiju koja je kod nas iskorijenjena, no neki vjeruju da bi se mogla vratiti

Radi se o zaraznoj bolesti i jednom od vodećih uzroka sljepoće. Prljava voda i općenito loši higijenski uvjeti bili su glavni uzročnici trahoma, zarazne bolesti očiju zbog koje su na liječenje u Prelog dolazili brojni pacijenti iz Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Posljednji slučajevi zabilježeni su prije 50-ak godina. Može li se zbog sve češćih poplava bolest ponovno pojaviti? Liječnici kažu da nema straha. Trahom je reduciran 60-ih godina prošlog stoljeća. On se u razvijenim zemljama ne nalazi više od 50-ih godina. Nalazimo ga u zemljama trećeg svijeta, znači Afrika, Srednja i Južna Amerika, dio Azije i Australija – kaže za HRT jedan od oftalmologa, koji ima i zgodno ime – Vid.

bolest očiju poplave trahom

Najbolje živjeti negdje na brijegu

Klimatske promjene udvostručuju mogućnost poplava poput onih u srednjoj Europi

U najgoroj poplavi koja je pogodila središnju Europu u najmanje dva desetljeća poginulo je 24 ljudi, zgrade su oštećene, mostovi srušeni, a šteta se procjenjuje u milijardama dolara. Četverodnevne oborine koje je donijela oluja Boris bile su najveće ikada zabilježene u središnjoj Europi. Izvješće World Weather Attributiona, međunarodne skupine znanstvenika ističe kako su klimatske promjene učinile takve kiše barem dvostruko vjerojatnijima i sedam posto jačima. Takve oluje rezultirat će s najmanje 5 posto više kiše i događati se oko 50 posto češće nego sada ako zagrijavanje u odnosu na predindustrijsko razdoblje dosegne 2 stupnja Celzija, što se očekuje u 2050-ima. HRT

klimatske promjene poplave

Da što više toga ostane na suhom

Direktor Hrvatskih voda: Zasad odolijevamo poplavama, najkritičnija rijeka Dunav

Imamo karte rizika i opasnosti od poplava. Sigurno da je ovaj jedan od pet najvećih u povijesti. Ovo se može usporediti s 2013., oko pola metra manje, zbog čega će nama biti nešto lakše obraniti se. Ali, tu smo svi mi koji se borimo protiv toga i na vrijeme smo reagirali. Neumorno se radilo prije, radit će se i sad, dan i noć. Sad je više od 300 ljudi na terenu, a poslano je više od 10.000 vreća. U zalihama ćemo imati oko 100.000 vreća, ukupno ih imamo milijun i pol, istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda. Poplave su u Europi odnijele 16 života, tisuće su ostale bez domova, a ukupna se šteta broji u stotinama milijuna eura. Kod nas ne bi trebalo biti toliko kritično, ali pomaže i činjenica da smo iskusniji i u pripravnosti. N1

Hrvatske vode poplave poplave u Hrvatskoj

Da voda ne dođe do grla

Video: Samozatvarajuća obrana protiv poplava

Samozatvarajuća brana od poplava inovativni je sustav obrane od poplava dizajniran za zaštitu od poplava unutarnjih plovnih putova uzrokovanih jakom kišom, jakim vjetrovima ili brzim topljenjem snijega. Podrijetlom iz Nizozemske, ovaj sustav nudi vrhunsku zaštitu od iznimno visokih vodostaja. Uspješno je implementiran u nekoliko zemalja diljem svijeta i prepoznat je kao najučinkovitija dostupna opcija zaštite od poplava. Linked IN

poplave

Gorki plodovi arapskog proljeća

Cirenaika (Kirenaika): potop u pustinji

Libija broji tisuće žrtava u katastrofalnoj poplavi – moguće da je stradalo i do 20 tisuća ljudi – Republika

Zašto i kako je došlo do smrtonosne poplave u istočnoj Libiji? Pokrajina sa antičkim imenom Cirenaika (Kirenaika), koje se delimično očuvalo još i danas, izrazito je pustinjska. Njena ekološka prošlost je, blago rečeno, burna. Antička Kirena, grad i oblast koja je nazvana po gradu, imala je u svoje doba izuzetan strateški i ekonomski položaj. Na relativno uskom pojasu rasla je biljka silfium (sylphion, sylphium) koja je u antičkoj kuhinji bila glavni začin, imala je široku upotrebljivost u medicini, bila je i afrodizijak i kontraceptivno sredstvo. Bila je vredna svoje težine u zlatu. Antički autori nisu bili sasvim sigurni oko rasprostranjenosti biljke – bilo ju je nemoguće preseliti u druge krajeve. Savremena nauka tek je nedavno dobila prvu bližu klasifikaciju, koja se ne može sasvim proveriti – jer biljke više nema.
Ceo ekonomski napredak Kirenaike bio je zasnovan na trgovini silfiumom; Frenk Herbert, koji je za roman Dina uzeo dosta antičkih priča, smislio je i „začin“ sa pustinjske planete, osnovu trgovine za ceo poznat galaktički svet… Silfium i laser, koji se dobijao od smole biljke, bili su izvesno najveća dragocenost među biljkama u antici. Negde u 1. veku intenzivna paša i uzgoj ovaca ugrozili su ne samo silfium nego i druge biljke u Kirenaici. Veoma brzo, ovce su pojele sav silfium i poslednji primerak biljke, kako Plinije Stariji piše, odnesen je caru Neronu. Persijska varijanta silfiuma nije imala takav kvalitet, i očuvala se kao asafetida (assafoetida) koja se danas može nabaviti, i posebno se preporučuje u indijskoj ajurvedi. U svakom slučaju, posle ovaca je Kirenaika postala pustinja…
Nisu dakle samo antičke ovce krive. Dugotrajni građanski rat nakon svrgavanja Gadafija uništio je skoro svu državnu mrežu institucija, čak i tako osnovne stvari kao što je alarm. Civilnih službi praktički nema… Peščanik

Darnah Libija poplave silfium

A nije da se nije upozoravalo

Ekološku bombu kod Koprivnice potencijalno aktivirala rijeka Drava koja je prešla preko nje

Razmjeri katastrofe nakon poplave koja je pogodila općine uz Dravu na sjeveru Hrvatske još neko vrijeme neće biti poznati. Postoji realna mogućnost da smo zbog vlastite nebrige zatrovali ne samo Šodericu, nego i okolne bunare, polja, rijeku… Uzrok leži u desetljetnom problemu koji se nalazi na nekoliko koraka od rijeke Drave i podravskog mora. Riječ je o bivšoj praonici vagona na Botovu, vjerojatno najzagađenijem tlu na prostoru Hrvatske. Radi se o tempiranoj ekološkoj bombi, a je li ona eksplodirala u vrijeme nedavnih poplava, doznat ćemo nakon što Zavod za javno zdravstvo provede uzorkovanje voda i tla. Tlo je sad natopljeno enormnim količinama naftnih derivata i kojekakvim kemikalijama za vrijeme istjecanja Drave iz korita. U međuvremenu, lopticu odgovornosti svi prebacuju jedni na druge. Općina krivi Zagreb, a HŽ tvrtke optužuju jedna drugu. Glas Podravine

ekološka bomba poplave rijeka Drava Šoderica

Rešilo nebo da potopi svet...

Priroda nam svojim silama stalno pokazuje tko je gazda. Ljudi to svakako nisu

Prije svega, važno je znati da jedan kubni metar vode teži jednu tonu. A to znači da „voda može stvoriti ogroman pritisak kada direktno udari u prepreku”, čisto da se odgovori na pitanje odakle vodi takva snaga. Zatim postoji i fenomen erozije, koji može uništiti navodno stabilne površine: voda koja brzo teče uništava zemljište. Iznenadna jaka kiša je jedna od najpotcjenjenijih opasnosti, upozorava Njemačka meteorološka služba (DWD). Teško je predvidjeti hoće li i gdje pasti. Meteorolozi mogu predvidjeti regiju gdje će biti padavina, ali ne mogu točno reći kada i koliko će kiše pasti na nekoj određenoj lokaciji. Ozbiljna oštećenja mogu nastati i u regijama koji su udaljene od većih rijeka ili uskih dolina. DW

poplave

U vrijeme poplave 1964. godine nije postojao sustav obrane Zagreba od poplava kakav imamo danas

poplave

Strah od rijeke