Poljoprivredno zemljište: Tko 2 godine ne obrađuje - briše se iz evidencije - Monitor.hr
31.01.2018. (07:04)

Traži se miris svježeg oranja

Poljoprivredno zemljište: Tko 2 godine ne obrađuje – briše se iz evidencije

Poljoprivrednik koji ne dostavi dokaz da je na parceli proveo određenu poljoprivrednu aktivnost u razdoblju od dvije godine, parcela će se brisati iz ARKOD-a, nacionalnog sustava identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, stoji u prijedlogu pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (ovdje javna rasprava). Upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD bit će moguć samo uz pravno valjanu dokumentaciju o vlasništvu/posjedu, uz iznimku ako korisnik dokaže obavljanje poljoprivredne aktivnosti na parceli putem geotagiranih fotografija. Pravilnikom se omogućuje i javna objava podataka o ARKOD parceli, uključujući naziv PG-a koji koristi parcelu te se uvodi i šifra korištenja za privremeno neodržavane poljoprivredne parcele. Agroklub


Slične vijesti

04.10.2023. (19:00)

Zbogom maslinici, zbogom modro more

Istekao moratorij na prodaju državne poljoprivredne zemlje strancima

Prema dostupnim podacima, država je vlasnica više od osamsto tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta i svaki treći hektar dan je u koncesiju, zakup ili na privremeno raspolaganje. Pritom svaki osmi hektar državnog zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju drže stranci koji žive u Hrvatskoj, odnosno tvrtke koje su u njihovu vlasništvu. Budući da je istekao moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta osobama i tvrtkama s prebivalištem u EU, strani državljani i tvrtke sada mogu bez problema kupovati poljoprivredna kod nas. Iako su i do sada to radili osnivanjem tvrtki u Hrvatskoj, svakako je pohvalna zakonodavčeva namjera da pokuša urediti način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kojim se može znatno utjecati na poljoprivredne tokove. Međutim, treba imati na umu da su svi ozbiljni igrači već dugogodišnji posjednici ili vlasnici velikih poljoprivrednih površina koje su stekli s pomoću tvrtki osnovanih na području Hrvatske, pa ovaj zakon neće previše utjecati na postojeće stanje. Lider

04.10.2022. (13:00)

Hoće li stranci navaliti na hrvatske njive?

Istječe embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta, a naše parcele su najjeftinije u EU

Izvori znanja u poljoprivredi | Seoski Poslovi - Portal o poljoprivredi

Približavanjem kraja embarga na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije, primjetan je rast cijena parcela. No zbog problema u poljoprivredi i ograničenja u trgovanju, koja će i ubuduće štititi domaće kupce, prosječne cijene su i dalje znatno jeftinije nego u ostalim europskim zemljama. Na regionalnoj razini oranice i pašnjaci najskuplji su u jadranskoj Hrvatskoj (40.793 kune ili 5414 eura, odnosno 25.313 ili 3360 eura) dok su livade u prosjeku najvrednije u sjevernoj Hrvatskoj (19.021 kunu ili 2525 eura). Prema zadnjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska s prosječnom cijenom od 3440 eura po hektaru ima najjeftinije obradivo zemljište u Europskoj uniji. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji cijena hektara iznosi u prosjeku 21.451 euro i šest puta je viša nego u Hrvatskoj. U Nizozemskoj, s najrazvijenijom poljoprivredom u EU, cijene parcela dostižu gotovo 70.000 eura po hektaru. Tportal

tportal

20.01.2022. (11:00)

Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj je najjeftinije u EU, a od 2023. moći će ga kupovati strani ulagači

Trenutna struktura poljoprivrednog zemljišta ukazuje na nužnost provođenja komasacije. U Hrvatskoj je registrirano oko 160.000 poljoprivrednih gospodarstava, s prosječno 7,2 hektara poljoprivrednih površina na 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Ovakva struktura svjedoči o velikoj rascjepkanosti parcela, što znatno povećava troškove i vrijeme potrebno za njihovu obradu. Novim zakonom omogućit će se komasacija 18 tisuća hektara zemlje do 2026. godine, a za to je osigurano 250 milijuna kuna. T-portal…

18.07.2021. (21:30)

Zemlja na prodaju

Stranci broje dane do kraja embarga: Hrvatska zemlja je najjeftinija u cijeloj Europskoj uniji

Ako se pitate zašto rastu cijene zemljišta te neka dosežu 15 tisuća eura, odgovor je u skorašnjem kraju embarga na prodaju zemljišta strancima, a dogodit će se za dvije godine. S obzirom na to da je hektar zemlje u Hrvatskoj i dalje najjeftiniji u Europi, stranci već otvaranjem tvrtki dolaze do jeftinih parcela, a kraj embarga čekaju spremni pokupovati sve što se kupiti može jer domaći ni tu cijenu neće moći platiti. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković tvrdi da će Hrvatska do tog datuma imati sve mehanizme za produljenje embarga. Večernji list

13.05.2019. (13:30)

Od 2020. i stranci će moći kupovati obradivu zemlju

U lipnju 2020. ističe sedmogodišnji moratorij na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje stranim državljanima i stranim pravnim subjektima, koji je Hrvatska isposlovala na temelju sporazuma o pridruživanju EU 2011., a iako smo tada dobili i mogućnost njegova produljenja na dodatne tri godine, zahtjev odgovornih do danas nije otišao na adresu Europske komisije. Spašava nas donekle usitnjenost parcela, jer stranci traže površine veće od 1000 hektara. Večernji

22.03.2018. (12:29)

Pa kad sade drozu...

Hektar zemljišta u Nizozemskoj 22 puta skuplji nego u Hrvatskoj

Najviša prosječna cijena hektara obradive zemlje u Europskoj uniji 2016. godine bila je u Nizozemskoj, gotovo 63.000 eura, dok je u Hrvatskoj u prosjeku iznosila 2.809 eura, što znači da je u Nizozemskoj 22 puta veća, podaci su Eurostata (ovdje izvještaj, mali, na 3 stranice PDF-a). Najjeftiniji hektar obradive zemlje bio je u Rumunjskoj – 1.958 eura. Kad se gleda po regijama, najskuplji hektar bio je 2016. u talijanskoj Liguriji, u prosjeku 108.000 eura po hektaru, a najjeftiniji u jugozapadnoj regiji Bugarske – 1.165 eura. Poslovni

13.01.2018. (13:31)

Republika Tupavska

Vizek: Stranci će 2020. navaliti na jeftino hrvatsko poljoprivredno zemljište

Hrvatska je od EU dobila 7-godišnju odgodu liberalizacije tržišta poljoprivrednog zemljišta što je trebalo rezultiralo povećanjem i produktivnosti i cijene poljoprivrednog zemljišta, no nije napravljeno ništa pa se 2020. godine može očekivati navalu stranaca na vrlo jeftinu zemlju, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek u vrlo zanimljivom intervjuu Večernjem o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Njime se raspolaganje državnim zemljištem vraća jedinicama lokalne samouprave, koje nisu naplatile milijarde kuna od najma i prodaje državnog zemljišta u prošlosti.