Polet - omladinski list - Monitor.hr
11.10.2017. (17:20)

Novine i pol

Polet – omladinski list

MUF se prisjeća časopisa Polet i toga po čemu je bio ispred svog vremena. Polet je bio poseban po tome što je u njemu bilo pokušaja da se uz slike golih žena objave i slike golih muškaraca, koje nisu bile uobičajene u medijima. Poznat je tako slučaj objave golih slika golmana Šarovića u 127. broju koje su izazvale burne reakcije i zbog kojih je taj broj zabranjen. Zabrana je pak uzrokovala burne reakcije poletovaca pa je tako Slavenka Drakulić-Ilić u idućem broju napisala članak o licemjerju uprave koja se zgraža nad golim slikama muškaraca dok su slike golih žena nešto sasvim normalno.


Slične vijesti

18.11. (22:00)

Pregled slobodnije i kreativnije prošlosti

Krušelj: Polet je bio prostor slobode u političkom jednoumlju

Još uvijek ima onih koji ne shvaćaju kako je bilo moguće da se na popisu novinara Poleta i suradnika nalazi više od 2100 imena. Nitko ih na to nije prisiljavao, čak ni omladinski aktivisti kojima je to sugerirano za eventualno neuključivanje nisu bili suočavani s političkim posljedicama. Okupljanje oko lista bilo je spontano, što se iz godine u godinu, iz redakcije u redakciju i potvrđivalo. Jest da je razlog tome bio i nedostatak odgovarajućih zabavnih sadržaja, pogotovo medijskih, no mladi su naprosto osjećali da je to ponajbolje okružje za razne oblike kreativnog izražavanja. Bio je to prostor slobode kakav u političkom jednoumlju nije imao pravog pandana. Povremene političke grubosti vladajućih nisu ih u tome mogle razuvjeriti. Zato je Polet za njih, mahom intelektualnu kremu tog razdoblja, ostao i trajna emocionalna kategorija. Za takav društveno koristan angažman nisu dobivali medalje i promaknuća, ali su očekivali da barem neće biti izloženi ponižavanjima i političkim blaćenjima”, prisjetio se Krušelj u novoj knjizi o nekadašnjem tjednom glasilu omladine. Nacional

14.11. (15:00)

Diskretni šarm nekadašnje tehnologije

Evolucija novinarstva: Od “Poletovih” pisaćih strojeva do hladnih ekrana današnjih portala

Lupkanje tipki pisaćeg stroja ispunjavalo je užurbanu redakciju lista Polet u Savskoj 5, dok su novinari jurili protiv vremena kako bi ispunili svoje rokove. Na stolu su zvrndali moderno dizajnirani Iskrini telefoni. Zrak nabijen elektrikom entuzijazma, ideja i mladosti mogao je, da se nekako uhvatio, napajati energijom omanju ulicu. Od tih davnih analognih vremena žurnalizma u Poletu ostale su ideje i teme koje su provocirale, odzvanjale kod čitatelja, a ponajviše uznemiravale ondašnje političke institucije. Pola stoljeća kasnije još uvijek se o tome raspravlja, a kad se sudionik tih vremena, bivši novinar, danas profesor i povjesničar, lati laptopa, nastane knjiga koja je nedavno promovirana u Zagrebu: “Zlatno doba raspada komunizma” autora Željka Krušelja u izdanju “Edita”.

Danas su neki drugi prostori iste namjene ispunjeni gotovo bešumnim laganim tapkanjem tipkovnica i blagim odsjajem računalnih ekrana. Prijelaz s analognog na digitalno novinarstvo ne predstavlja samo promjenu alata, već temeljnu transformaciju u načinu na koji su se vijesti prikupljale, tekstovi osmišljavali, stranice tiskale i na kraju distribuirale u snježnim uvjetima do prodajnih mjesta ili, u slučaju Poleta, u ruke kolportera ondašnje zemlje. Ivan Podnar za Bug

29.11.2022. (20:00)

U kakvim je političkim, društvenim i ekonomskim okolnostima nastao legendarni Polet?

Polet – mit koji se opire zaboravu (1. dio)

List koji je jezikom ulice lomio jednoumlje i trpio prijetnje, kazne, čistke - Večernji.hr

“Vrijeme je to početka velike ekonomske krize i društvenih previranja u jugoslavenskoj državi. U tom periodu umrla su trojica dugogodišnjih političkih vođa: Kardelj, Tito, Bakarić, kao i neupitni intelektualni autoritet Miroslav Krleža. Poskupljenje nafte na svjetskom tržištu i rast kamatnih stopa dovodili su jugoslavensko društvo do ekonomskog kolapsa. Vrijeme je to nestašice velikog broja robe široke potrošnje, posebice benzina, što je uzrokovalo poznatu vožnju par-nepar. Budući da se društvena kriza navodi kao glavni krivac za raspad tadašnje jugoslavenske države, zanimljivo je usporediti neke brojke, npr. 1980. Jugoslavija je imala oko 23 milijuna stanovnika i vanjski dug od otprilike 20 milijardi dolara, približno 870 dolara po stanovniku. Današnji vanjski dug Hrvatske iznosi oko 45 milijardi eura, što na 3,87 milijuna stanovnika iznosi približno 11.600 eura, odnosno dolara po stanovniku. Uz to treba napomenuti da su svi potencijali SFRJ bili u vlasništvu građana, a znamo što je sve danas u vlasništvu stranaca. Za cjelovito razumijevanje tadašnje ekonomske krize Jugoslavije svakako bi valjalo pročitati bestseler o nafti i geopolitici, knjigu “Stoljeće rata” novinara i nezavisnog istraživača Williama F. Engdahla”, piše Đuro Tadić, nekadašnji direktor CDD-a, izdavača kultnog omladinskog lista Polet. Lider

27.07.2015. (21:02)

Prvih 69 brojeva Poleta uvršteno je u knjižnicu MoMA-e u New Yorku

09.03.2015. (01:18)

‘Moja golotinja na naslovnici Poleta bila je namještaljka s političkom pozadinom’