Južna zračna struja donijela je i proteklog tjedna milijune tona pustinjskog pijeska iz sjeverne Afrike te nebo nad gotovo cijelom Europom učinilo maglovitim. I dok hrvatski meteorolozi uvjeravaju da je zbog nadolazeće promjene vremena nedjelja vjerojatno zadnji dan kad ćemo ga gledati u atmosferi, njihove austrijske kolege upozoravaju kako saharska prašina utječe na značajno brže topljenje alpskih ledenjaka. Istraživač ledenjaka Andrea Fischer, čiji predmet istraživanja je najveći glečer u Austriji Großglockner, upozorava da, kad se saharski pijesak slegne na ledenjake, snijeg se brže topi jer postaje tamniji. tportal
Predivne panorame, planinski obronci, mir – Alpe su popularna destinacija i ljeti i zimi. Ali to je samo jedna strana medalje. Realnost su i kilometarske kolone vozila, predivna alpske mjesta prepuna su parkiranih automobila, kolone ljude koji se kreću brdskim puteljcima, gužve na liftovima. U brojnim nekoć idiličnim naseljima u međuvremenu su niknuli ogromni hoteli koji dominiraju panoramom. Unatoč navali turista, tu su i posljedice klimatskih promjena: Duža i intenzivnija razdoblja toplog vremena i manje snijega rezultiraju otapanjem glečera i permafrosta. Sve češće se registriraju olujna nevremena, kompletni obronci ostaju bez drveća, kiša stvara eroziju tla… Turizam je jedan od glavnih izvora prihoda u Alpama, tako da odustajanje od dolaska gostiju nije ozbiljna opcija. No, turistiki djelatnici smatraju kako one neće smanjiti broj turista, budući da će u planinama uvijek biti svježije od ostatka kontinenta. DW
De Martigny à Brigue, ces cactus originaires des USA colonisent la plaine du Rhône à la faveur du changement climatique. Les biologistes s’inquiètent de leur impact sur les écosystèmes. 🌵
Reportage en Valais dans le @19h30RTS @RTSinfo pic.twitter.com/U3ol7xbC3l— Romain Boisset (@RomainBoisset) December 23, 2022
Obično se nalaze u vrućim i suhim klimama, a ova invazivna vrsta je prije 250 godina došla iz Amerike. Od tada su se proširili i sada pokrivaju do jedne trećine raspoloživog zemljišta u nekim dijelovima Valaisa na jugu Švicarske. Do sada je na području kantona otkriveno devet vrsta, od kojih su četiri posebno invazivne. Njihovo širenje oštećuje druge biljke u tom području i kao takvo predstavlja prijetnju bioraznolikosti. Green
Prizor krvavo crvenog snijega mogao bi šokirati svakog planinara koji se pred njim zatekne, no valja uzeti u obzir da se u najčešćem slučaju nije dogodilo ubojstvo ili nešto drugo jednako strašno, već se radi o obrambenom mehanizmu mikroskopskih algi koje, kada plodno porastu i budu izložene jakom sunčevom zračenju, stvaraju molekule pigmenta crvene boje poznate kao karotenoidi, koji djeluju kao sunčani štit kako bi zaštitile svoj klorofil. Iako su crvene snježne alge već dugo poznate, u knjizi iz 1819. spominje se da su otkrivene tijekom ekspedicije na Arktik 1818. godine, još se oko njih isprepliću misteriji koje znanstvenici pokušavaju odgonetnuti. Neke nove studije ukazuju i na moguću povezanost s klimatskim promjenama. Index
Skupina znanstvenika je pješice prošla Alpe 1992. te ponovo ovog ljeta. Otkrili su brojne promjene: u nižim dijelovima Alpa šume umiru i ima sve više kukaca nametnika, voćnjaci su oštećeni ekstremnim vremenskim okolnostima, čestim mrazom i preranim zagrijavanjem. Ledenjaci se povlače i tamo gdje je nekad i zimi i ljeti bio snijeg, ovog ljeta je bilo suho. Također, kišne oluje su postale češće i njihove vode mijenjaju krajobraz. Deutsche Welle
Smrznuta tijela švicarskog para koji je nestao u Alpama prije 75 godina pronađena su na ledenjaku s kojeg se povlači led. Marcelin i Francine Dumoulin, roditelji sedmero djece, krenuli su 15. kolovoza 1942. pomusti svoje krave na livadi iznad Chandolina u kantonu Valais. “Proveli smo cijeli život tražeći ih, bez prestanka. Mislili smo im jednog dana održati sprovod koji zaslužuju. Mogu reći da mi nakon 75 godina čekanja ove vijesti daju dubok osjećaj smirenosti”, rekla je njihova najmlađa kći Marceline Udry-Dumoluin za Le Matin, dnevne novine iz Lausanne. Novi list, Time