Podzemni izvori energije temelj su za dobar biznis i u Hrvatskoj. No, treba osigurati tri temeljne stvari - Monitor.hr
03.02. (18:00)

Država tisuću toplica

Podzemni izvori energije temelj su za dobar biznis i u Hrvatskoj. No, treba osigurati tri temeljne stvari

Kvaliteta hrvatskih potencijala, uvjeravaju iz Agencije za ugljikovodike (AZU), među najboljima je u Europi. U panonskom bazenu, koji je zbog svojstava tla jedino moguće mjesto u našoj zemlji gdje postoje geotermalni resursi, kvaliteta im je 60 posto viša od europskog prosjeka. Intenziviranjem neiskorištenog prirodnog potencijala, kako količinom, tako i kvalitetom, mogle bi se ostvariti stotine MW nove čiste, obnovljive energije, što bi značajno pomoglo europskim niskougljičnim i energetskim ciljevima za sljedeća desetljeća. Investitorima treba osigurati stabilnost cijena, pripadajuće kvote i ugovore za otkup energije, što je vjerojatno uz lobiranje interesnih skupina iz drugih obnovljivih sektora, do sada izostajalo. Poslovni


Slične vijesti

04.09. (15:00)

Potencijal je tu, samo ga treba znati iskoristiti

U Hrvatskoj je u zadnjih šest godina izdano 30 dozvola za istraživanje geotermalnih voda

Dobro je poznato da geotermalna energija, za razliku od energije sunca i vjetra koje su podložne vremenskim uvjetima, osigurava stabilnu, stalnu izlaznu snagu, a kako elektroenergetske mreže uključuju više varijabilnih obnovljivih izvora, ta vrsta energije može igrati ključnu ulogu u održavanju stabilnosti mreže. Uz to, geotermalna energija emitira vrlo niske razine stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima. Novi Nacionalni energetski i klimatski plan zacrtao je vrlo ambiciozan cilj prema kojem bi u Hrvatskoj do 2030. trebalo biti realizirano čak 318 MW instalirane snage u geotermalnim izvorima, a kako kaže stručnjak za geotermalnu energiju za Nacional, to je nešto što izbacuje iz zone komfora i tjera na korjenite promjene u načinu na koji radimo, budući da ne ovisi samo o investitorima, kojih ima.

12.06. (12:00)

Bumo išli u bele zagrebačke toplice

Zagreb će početi iskorištavati geotermalnu energiju: grijat će bazene, studentski dom, a niče i termalno kupalište

U Zagrebu je geotermalna energija otkrivena prije više od četiri desetljeća, a poznato je da grad leži na bogatim izvorima ove obnovljive energije. Ipak, samo mali dio kapaciteta se trenutno koristi. Bazeni Mladost, atletski stadion i Kineziološki fakultet već koriste geotermalnu energiju za grijanje, a planovi za proširenje sistema su ambiciozni. U rujnu će se na mrežu priključiti studentski dom Stjepan Radić, a buduća dječja bolnica u Blatu također će koristiti ovaj oblik energije. Grad Zagreb je već odvojio 370.000 kvadratnih metara zemljišta za termalno kupalište u blizini bolnice u Blatu, pored golf terena. Trenutno se rješavaju imovinsko-pravni odnosi. tportal

31.01. (15:00)

Bitno da nema erupcija

Island želi iskoristiti vulkan kao izvor energije

Island trenutno proizvodi veliki dio svoje primarne energije (65%) iz geotermalne energije. Do sada se u tu svrhu koristila vruća, uglavnom sumporna voda, koju zagrijavaju brojni aktivni vulkani. U sklopu projekta Krafla Magma Testbed (KMT), sada se provodi istraživanje može li se geotermalna energija koristiti još učinkovitije. Kako bi to saznali, znanstvenici će bušiti izravno u komoru s magmom. Voditelji projekta procjenjuju da je temperatura u komori magme oko 900 Celzijevih stupnjeva i da je, naravno, ogroman izvor energije. Ako su ove pretpostavke točne, bušotina bi mogla dati oko deset puta više energije od konvencionalne geotermalne bušotine. No, još uvijek nije poznato kakvi su rizici i je li magma uopće prikladna za to. Revija HAK

04.05.2022. (01:00)

Da se ne loži bezveze

Hrvatska ne koristi dovoljno svoje geotermalno bogatstvo

Geotermalna energija je toplina koja se stvara u unutrašnjosti Zemlje. Količina joj je gotovo neiscrpna pa se smatra obnovljivim izvorom. Koristi se u rehabilitacijske svrhe u toplicama, za grijanje prostora i za proizvodnju električne energije. Prednosti pred drugim energentima su u tome što je čista i ne zagađuje okoliš, zalihe su ogromne itd. Nedostatak je taj što ju prvo treba pronaći ispod zemlje, odnosno nema je na svim lokacijama, a ne može se niti prenositi na velike udaljenosti. No, Hrvatska je bogata geotermalnim ležištima i koristi se za grijanje 18 toplica. No, može se koristiti i za poljoprivredu, u čemu nas susjedi dobrano šišaju. Dodatni je problem što se odugovlači i s papirima i dozvolama da bi se bušotine uopće krenule istraživati… Agroklub

18.12.2021. (20:00)

Bolje da se grijemo odozdolje nego izvana

Hoće li Hrvatska iskoristiti potencijal geotermalnih voda?

Iako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja relativno nedavno najavilo izradu Plana razvoja geotermalnog potencijala RH koji bi, između ostalog, odredio prostor na kojem će se taj potencijal eksploatirati, i unatoč tome što se razvoj geotermalnih projekata odvija sporo, istraživanja geotermalnih voda koja se provode u Hrvatskoj zapravo su u punom mahu. Na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije bušotine se nalaze na sedam eksploatacijskih polja, a istovremeno se na 14 lokacija provode istražni radovi u svrhu ispitivanja korištenja geotermalnih voda za proizvodnju električne energije i u toplinarske svrhe. Ako su prethodno desetljeće obilježila ulaganja u vjetroelektrane i solarne panele, ono nadolazeće svakako će obilježiti eksploatacija geotermalnih izvora. Ne samo u Hrvatskoj, nego na globalnoj razini. Primjer jedine geotermalne elektrane u Hrvatskoj, “Velika I”, koja operativno radi na eksploatacijskom polju Velika Ciglena kraj Bjelovara, pokazuje kako je riječ o unosnom poslu. Faktograf

15.12.2016. (23:47)

40.000 ispod cijene

Island će kopati kroz vulkan u potrazi za – jeftinim grijanjem

Geolozi na Islandu bušit će kroz vulkansko stijenje te napraviti najdublju bušotinu na svijetu u potrazi za vrelom parom čime bi, vjeruju, “otvorili vrata geotermalnoj industrjii”. Bušenje kreće vrlo skoro, bušit će se na jugozapadu države, plan je ići 5 kilometara ispod površine zemlje i završiti posao do kraja godine. Očekuju da bi temperatura na dnu bušotine bila 500 stupnjeva Celzija, što bi dalo 10 puta više energije od konvencionalnih geotermalnih izvora. iNews