Podvodni internetski kablovi bit će laka meta u ratovima budućnosti - Monitor.hr
14.03.2024. (14:00)

Uzmite mi sve, ali interneta ne

Podvodni internetski kablovi bit će laka meta u ratovima budućnosti

U ponedjeljak su u Crvenom moru oštećena tri kabla od optičkih vlakana, izazvavši u regiji smanjenje brzine interneta. Popravci bi mogli trajati tjednima ili čak mjesecima, i to zbog sukoba u Jemenu. Preko ta tri kabla prolazilo je oko 25 posto internetskog prometa u regiji, što je operatore prisililo da se okrenu drugim kablovima i satelitima kako bi zaobišli štetu. Uzrok oštećenja vjerojatno je sidro teretnog broda Rubymar, rekao je u intervjuu za CBS savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby. Rezanje ovih kablova nije bio namjeran čin, ali incident naglašava veliku ranjivost podvodnih kablova kroz koje prolazi oko 97 posto globalnog internetskog prometa. Ta činjenica, dodaje, postaje još važnija kako se svijet polako udaljava od koncepta velikih vojnih akcija, a geopolitički rivali sve više razmišljaju o suptilnijim napadima. Forbes


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Prije su nas dijelile samo ograde, a danas imamo i digitalne rovove

Društvene mreže: Od globalnog trga do digitalnog ringa

Društvene mreže, zamišljene kao mjesta povezivanja, postale su poprište sukoba i polarizacije. Algoritmi, dizajnirani da nas zadrže što dulje na platformama, potiču ljutnju i mržnju, hraneći naše predrasude i stvarajući “komore odjeka”. Istraživanja pokazuju da je stvarni problem u tome što naši mozgovi nisu prilagođeni količini različitosti s kojom se susrećemo online. Rješenje možda leži u povratku na starije, decentralizirane oblike komunikacije ili u pronalasku načina da se algoritmi usmjere prema društvenoj odgovornosti, a ne profitu. Index

26.01. (15:00)

Ništa nije slobodno, čak ni internet

Postnikov: Lako za to što vam se pokvario internet. Jer čini se da nam se pokvario svijet

Još od devedesetih godina prošlog stoljeća, najkasnije od Zakona o telekomunikacijama Billa Clintona iz 1996., internetska mreža, prethodno izgrađena javnim sredstvima, prepuštena je tržištu, a tržištima – nasuprot mitovima njihovih propagandista – uglavnom upravlja nekolicina kompanija. Logika oligopola je neumoljiva. I nikada ne radi u korist mušterija. Zato će, uostalom, američki povjesničar Howard Zinn još 2003., u proširenom izdanju antologijske “Narodne povijesti SAD-a”, prevedene i kod nas, zapisati da je Clintonov zakon omogućio “nekolicini korporacija” da “povećaju svoju moć”, a s njom i “kontrolu informacija”. Možda smo, drugim riječima, tek nedavno primijetili da se stvar zagovnala, ali sranje se sprema odavno. Nedostajao je samo posljednji korak: da se gospodari interneta udruže s gospodarom politike, da se oligopolisti prometnu u oligarhe. A one koji u politiku ulaze kao imperatori korporacija u politici rijetko zanima demokracija. Boris Postnikov za Novosti.

14.01. (18:00)

Zombi internet

Riječ godine ‘Brain rot’: Internet je mrtav, a njegovom se truplu događaju gnjusne stvari

Riječ godine ‘brain rot’ opisuje percipirano mentalno raspadanje uslijed prekomjerne konzumacije online sadržaja “niske kvalitete”, ali i samu estetiku sadržaja. Doduše, u ironičnom kontekstu. Brain rot se zapravo žanrovski dobro uklapa u čitav niz sluzavih i (za)grobnih metafora o suvremenom online životu – tako govorimo o posranjivanju (engl. enshitification)1, AI šrotu (engl. slop)2, zombie internetu, ekonomiji truleži, raspadanju, digitalnom mračnom dobu itd. Metafora mrtvog interneta potječe iz rasprava na nišnim online forumima i zajednicama, a značajniju pažnju privukla je 2021. godine sugerirajući da se promjena u prirodi interneta dogodila oko 2016. ili 2017. godine, kada su stvarni korisnici postali zasjenjeni algoritmima, automatiziranim botovima i umjetnom inteligencijom. Ukratko, na internetu kao da više ne postoje ljudi već isključivo botovi koji međusobno razgovaraju i produciraju sve bezličniji i sterilniji sadržaj. Iako je ideja da su svi na internetu botovi očigledno sumanuta, ona ipak sadrži natruhe istine. Kulturpunkt.

10.01. (21:00)

Crveni gumb i druge internetske revolucije

Kako bismo Internet učinili boljim pomoću daljinskog upravljača, teleteksta i strogih mačaka

  • Daljinski upravljač kao posrednik s mrežom: Daljinski upravljač kao praktično rješenje za upravljanje internetom, uz poseban naglasak na veliki crveni gumb za momentalno gašenje.
  • Povratak ritma tiskanih medija: Predlaže se ograničavanje objava na internetu na jednom dnevno kako bi se smanjio adiktivni nemir stalnog provjeravanja novosti, a sadržaj bi bio nepromjenjiv nakon objave.
  • AI moderacija sadržaja: Umjetna inteligencija bi mogla čitati objave u upitnom obliku kako bi korisnici dvaput razmislili prije objavljivanja, potičući odgovornost za napisano.
  • Internet putem radija: Predlaže se povratak radijske forme na internet, gdje bi pojedinci morali imati sugovornike ili muzičku pratnju, a algoritmi bi trebali biti zamijenjeni ljudskim DJ-ima.
  • Kino formati za video sadržaje: Sve internetske video materijale treba prikazivati u kino-formatima, dok bi komisija strogih mačaka odlučivala o objavama životinjskih videa.
  • Škole interneta: Predlaže se uvođenje škola i tečajeva za korištenje interneta, jer trenutni način korištenja ne iskorištava njegov puni potencijal.
  • Muzeji internetske kulture: Zalaže se za osnivanje muzeja internetske kulture kako bi se sačuvao dio internetske povijesti i kulture za buduće generacije.
04.01. (18:00)

Sad smo i službeno u 21. stoljeću

Od 1.1. svi građani RH imaju pravo na brzinu interneta od 14 Mbit/s

Uključujući i one u najnepristupačnijim područjima. Uz to, svakom korisniku treba biti omogućena minimalna mjesečna količina od 100 gigabajta besplatnih podataka. Univerzalne usluge, koje uključuju internet i telefonske pozive putem fiksnih mreža, moraju biti dostupne svim građanima po pristupačnoj cijeni. Oni koji već mogu dobiti brži internet putem komercijalnih usluga nemaju pravo na univerzalnu uslugu. Dosad je osnovna brzina interneta iznosila sedam megabita u sekundi za preuzimanje i jedan megabit u sekundi za slanje podataka, a novim pravilnikom hrvatske regulatorne agencije, HAKOM-a, unatoč prigovorima telekoma, minimalna brzina je udvostručena. Poslovni

17.10.2024. (20:00)

Dio weba kojeg se i sam internet srami

Mračna strana interneta: Dark webom se bave posebni odredi policije i informatičkih stručnjaka

Na hrvatskom – “crni internet” dio je interneta na kojemu cvjetaju pornografija, pedofilija, svodništvo, može se kupiti droga, pa čak i naručiti ubojstvo. Ono što mi koristimo svakodnevno na internetu zove se “clear web”, gdje tražilicama dolazimo do neke stranice. No, https i www nisu sve što čini internet. Postoji i deep web koji nije kriptiran, prostor koji nije indeksiran, koji ne možemo lako pronaći putem tražilica. Dark web je u početku postojao za vojne svrhe, da se komunikacija ne vidi. Onda je kasnije taj softver postao open source i onda su počeli najviše cyberkriminalci i drugi neki akteri koji žele ostati anonimni, koristiti takve tehnologije koje komuniciraju internetom. Dark webom se može surfati putem Tor preglednika, a na njemu je komunikacija kriptirana i skriva naš identitet i IP adresu. Cyber kriminal je jedna ogromna stvar, zarade se u tom biznisu mjere u milijardama. Zato što tamo kad se razmjenjuju kriptovalute i neke druge stvari, gotovo je nemoguće ili vrlo, vrlo teško ući u trag. HRT

13.10.2024. (13:00)

Njihov ritam, tvoj ples

AI istraživač objašnjava kako rade algoritmi, od YouTubea do Spotifyja

Tzv. recommender sustavi su glavni generatori personaliziranog sadržaja koji nam nudi nešto što i nismo konkretno tražili, a na temelju naših preferencija i prethodnog sadržaja koji smo tražili/gledali na intenretu. Za TikTok je potrebno pet sekundi gledanja nekog videa tijekom skrolanja da nam se pojavljuje sličan sadržaj, YouTube funkcionira na temelju kategorije videa koji se konzumira i njegove duljine, Spotify ti također počinje nuditi glazbu prema tvojim preferencijama itd. No, i oni nisu bez “risk levela” gdje ti možda uopće ne nude ono što ti treba. Svima je želja da se što dulje zadržiš na njihovoj platformi. Netokracija o podcastu u kojem su se dotaknuli raznih tema i općenitih mogućnosti AI-a i što nas čeka u budućnosti.

06.10.2024. (13:00)

Djeca botovi i NPC-evi

“Nikad nisam popio kavu s prijateljima, jesam li robot?”

U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima – kaže psihijatrica za HRT. Djeca vise i do osam sati dnevno na internetu, a posljedična usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja, kaže. Lijek je u empatiji i stvaranju kulture dijaloga.

20.08.2024. (22:00)

Nekad provokacija zvuči kao uvreda, ti to ne kapiraš

Dobro došli na Internet, netko se ne slaže s vama – upute za uljudno svađanje s drugim ljudima u online okruženju

Krajem prošlog tjedna jedan je poprilično jednostran članak o nedostacima rada na daljinu dignuo LinkedIn na noge, a i druga internetska mjesta. Rad u izoliranosti za vrijeme pandemije nema veze s normalnim remote radom koji prate na Netokraciji, ali čak i takav stav ne bi inače izazvao više od nekoliko komentara. Imati “naoštren” naslov nije problem sam po sebi, ako vam je cilj postići reakciju bilo kroz broj likeova, shareova ili u ovom slučaju – komentara. Pravi problem nastaje kad “naoštren” naslov ne drži vodu, jer sadržaj kojeg oprema nije dovoljno dobro argumentiran da osobu koja je emotivno reagirala i kliknula na članak ipak uvjeri da teza možda stoji. Ako napišete nešto provokativno, nemojte se nakon negativnih komentara izvlačiti na medijske blokade, woke kulturu i ‘hejt’. Prihvatite da se mnogi (možda s razlogom) neće slagati s vama. Ostale upute kako ne ispaliti na živce na internetu donosi Netokracija

19.08.2024. (11:00)

Sva sreća pa smo sve digitalizirali i učinili ovisnim o internetu

Podmorski kabeli koji povezuju kontinente u globalnu internetsku mrežu u opasnosti su zbog prirodnih katastrofa, morskih pasa i – ljudi

Gotovo sav internetski promet – uključujući Zoom pozive, streamove filmova, e-poštu i feedove društvenih medija – dolazi do nas putem optičkih vlakana velike brzine položenih na dno oceana. To su žile kucavice modernog svijeta, koje se protežu gotovo 1,5 milijuna kilometara pod morem, povezujući zemlje putem fizičkih kabela. Posljednjih godina vlasti diljem svijeta brine činjenica kako podaci koji pokreću financijske, vladine i neke vojne komunikacije prolaze kabelima koji nisu deblji od crijeva za vodu i zaštićeni su samo morskom vodom iznad njih. Vulkanska erupcija je na Tongi onemogućila internet i time uništila brojna poduzeća i lokalne financije. S druge strane, nedavni napadi Huta pokazali su kako se radi o strateškoj meti – njime bi mogli uništiti prijenos, ali i u svrhu špijunaže presresti važne informacije. tportal