Podobnik: Plaća u privatnom sektoru treba biti veća jer je posao riskantniji - Monitor.hr
21.04.2020. (20:30)

Tržišna povišica

Podobnik: Plaća u privatnom sektoru treba biti veća jer je posao riskantniji

U najmanje korumpiranim zemaljama kao što su nordijske, plaće u privatnom sektoru veće su nego u javnom sektoru, što bi trebalo biti normalno. Tamo gdje plaća nije sigurna, već se mora zaraditi, plaća mora biti veća. Tamo gdje često nema kolektivnih ugovora, plaća mora biti veća. Tamo gdje je stres na poslu daleko veći, plaća mora biti veća. Zašto? Veći stres i nesigurnost znače veći rizik – piše prof. Boris Podobnik sindikalisti Vilimu Ribiću koji je u Nu2 rekao da je normalno da je plaća u javnom sektoru veća nego u privatnom.


Slične vijesti

05.11. (22:00)

Istosmjerna struja

Boris Podobnik dolazi na čelo udruge Glas poduzetnika

Podobnik je prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Doktorirao je fiziku na Sveučilištu u Zagrebu, a postdoktorski studij završio je na Sveučilištu u Bostonu. Profesor je fizike i matematike na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U Glasu poduzetnika je i do sada bio na istaknutim funkcijama. Smjer će biti uglavnom sličan, s time da će se dodatni naglasak staviti na investicije. Želimo kroz razne programe članovima i građanima ponuditi mogućnost investiranja. Forbes

07.11.2022. (18:00)

Sve je slobodno, osim tržišta

Podobnik: Hrvatska vlada postupno uvodi socijalizam

Zamrzavanjem cijene neke robe država ne kontrolira rast cijena, nego najvjerojatnije izaziva nestašice koje će povećati cijenu te robe kad se cijene odmrznu. Inflaciju suzbijate i tako da imate dovoljno robe i energenata, a što radi naša vlada, recimo, u vezi sa solarima? U vrijeme velike energetske krize gomila zahtjeva za solare čeka u ladicama jer Vladi to očito nije prioritet. A ako nema dovoljno energenata, cijene im rastu, pa tako Vlada pridonosi rastu inflacije. Svi su šutjeli kad je Vlada odlučila upropaštavati distributere goriva i baš je zahvaljujući toj šutnji odlučila proširiti broj djelatnosti koje moraju živjeti u socijalizmu. Sada su to i šećerane, uljare, mljekare, a sutra, zašto ne, i cijelo gospodarstvo. Profesor ekonomije Boris Podobnik u intervjuu za Lider.

27.04.2021. (14:30)

Novaca ima, ideja ima, treba ih samo spojiti

Podobnik: Trebamo inovacije u poreznoj politici i reforme da stvorimo inovativno i bogato društvo

Uistinu je intrigantno kako visokotehnološke kompanije kao što su Google, Tesla, Facebook, ili Amazon nastaju u Americi, a ne i u EU, premda su EU i Amerika sličnog BDP-a. Ovo se djelomično da objasniti time što je Amerika zemlja najboljih sveučilišta na svijetu, zemlja odlične pravne regulative za poduzetnike, zemlja koja je najveći atraktor najboljih visokotehnoloških firmi u nastajanju (startupova), ali i najbistrijih ljudi na svijetu. Samo to sve nije dovoljno. Startupovi pogađate trebaju i novac, a klasične banke ne vole blistave ideje ogromnih rizika bez materijalnog kolaterala. Dakle, u financiranju visokorizičnih startupova, koji će vjerojatnije propasti nego donijeti grandiozni povrat, važna dimenzija su takozvani poslovni anđeli ili venture capital kojima je posao nanjušiti novi Google, Apple, ili Amazon – piše Boris Podobnik i donosi razlike između kontinenata.

13.09.2020. (22:00)

Na prosjačkom štapu korupcije

Rašeta i Podobnik: Što je u državi više lopovluka i mita, mi smo svi siromašniji…

Puno je korisnih prijedloga dano za reforme koje bi vlada trebala poduzeti. Jedna jeftina, a brza se nameće. Vlada bi skupa s poduzetnicima trebala odrediti koji administrativni poslovi ne da nisu korisni, već su izrazito štetni. Takvi bi se poslovi popisali, a administraciji na njima bi trebalo zabraniti rad. Ako ih vlada već ne želi otpuštati, neka onda primaju plaću, ali neka ništa ne rade, jer najkorisniji su kad su u štrajku ili ne rade. I to bi, kojeg li apsurda, za poduzetnike bio veliki korak naprijed.  Pišu Boris Rašeta i Boris Podobnik za 24 sata

 

10.03.2020. (09:30)

Prilika da se pokažemo

Podobnik: Hrvatska mora predložiti drastične mjere za koronavirus za cijelu EU

Riječki profesor navodi četiri razloga za zabrinutost oko koronavirusa: Prvo, cjepiva nema i ako ste preizloženi virusu, možete umrijeti premda ste mladi i zdravi, što vam se s običnom gripom gotovo izvjesno ne bi dogodilo; drugo, ne znamo koliko će epidemija potrajati, a onda ne znamo ni koliko dugo će nanositi štetu ekonomiji i društvu generalno; treće, postoji i mogućnost mutacije virusa u puno fatalniju varijantu, a najfatalnija je ona koja se brzo i lako širi, a ima visoku smrtnost; četvrto, za razliku od obične gripe, kod koronavirusa puno veći postotak oboljelih zahtijeva bolničko liječenje i upotrebu respiratornih aparata koji su ograničeni u svakoj zemlji. Zato bi bilo poželjno Hrvatskoj kao predsjedateljici EU-a predložiti da u ratu protiv koronavirusa EU djeluje ne kao skup država, već kao jedna jedinstvena zemlja.

10.02.2020. (20:30)

Imam plan

Boris Podobnik: Evo kako možemo srušiti vladavinu HDZ-SDP-a

Ako već neka od ove dvije stranke mora vladati, postoji li šansa da ih se ipak natjera na promjene? Postoji. Naime, ma koliko Treći put u Hrvata bio malen i malo je onih koji traže radikalne promjene, ta platforma može predstavljati neizbježni jezičak na vagi bez kojeg se ne može organizirati vlada – ako ima određeni dovoljno visoki postotak u parlamentu. Što bismo trebali tražiti pita se prof.dr. Boris Podobnik u članku za Index i odgovara:

  1. Poticanje privatnog poduzetništva, ekonomskih sloboda i inovacija u cijelom društvu
  2. Zamjena stranačkih kadrova profesionalcima
  3. Popravljanje položaja privatnog sektora naspram javnog i državnog
  4. Radikalne reforme koje će Hrvatsku transformirati u Švicarsku, a ne u Moldaviju
  5. Korumpirana država preferira sebi sklone kvazipoduzetnike, a kažnjava sposobne

Podobnik svaku od tih uopćenih točaka lijepo elaborira.

07.11.2019. (11:30)

Propisi i regule

Boris Podobnik: Sindikati su velik problem društva…

…zato što pokazuju sklonost da sve prenormiraju čime ostavljaju malo stupnjeva slobode koji bi možda omogućili da se nekom radniku rapidno poveća plaća, kaže prof. dr. Boris Podobnik, prodekan za znanost i šef Business Analyticsa na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta u intervjuu Indexu. Navodi primjer Kine gdje profesor “samo djelomično dobiva plaću od centralne države, a dio može ići od provincije, grada i raznih agencija. Kinezi potiču izvrsnost, a izvrsnost i dobri rezultati ne mogu se ostvariti sindikalnim ugovorima koji promiču uravnilovku i guše heterogenost rješenja”.

27.04.2019. (10:30)

Dizanje prosjeka

Profesor Podobnik: Treba ukidati najlošije fakultete, sposobnijima dati više

Trebamo napustiti politiku “svima jednako” jer takva politika u svijetu globalizacije nužno vodi u prosječnost, budući da najbolji zbog takve politike odlaze tamo gdje ih se više cijeni. Ljudi se razlikuju po sposobnostima i društvo će imati to veću stopu rasta što se sposobnijima daju veći resursi, a u znanosti, to su veće plaće i veći projekti – kaže u intervjuu Indexu dr. sc. Boris Podobnik, profesor na Sveučilištu u Rijeci i prodekan za znanost na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.

12.02.2019. (19:30)

Inženjeri se odselili

Boris Podobnik: Zašto je u hrvatskoj politici danas tako malo STEM-ovaca?

Kad političari nisu dostatno obrazovani, posebno u STEM disciplinama, kako od njih možemo očekivati da promiču upotrebu vrhunskih tehnologija u financijama, poljoprivredi, turizmu ili telekomunikacijama? – pita se profesor na riječkoj građevini Boris Podobnik (koji baš i ne voli da ljudi studiraju filozofiju ili sociologiju), te navodi pozitivne primjere Singapura i Kine.

30.10.2017. (12:18)

Zapisano u kršu

Profesor Podobnik: Što se sporije mijenjamo, više se zadužujemo i prije ćemo bankrotirati

Nespremnost za promjene uzrok je gospodarskog zaostajanja Hrvatske, kaže hrvatski znanstvenik Boris Podobnik u velikom intervjuu Indexu. “Što se sporije mijenjamo, a više zadužujemo, prije ćemo bankrotirati… Oni koji se brže mijenjaju i prilagođavaju, u konačnici će postati naši gospodari” kaže još. Očito se divi Kini i njenom komunističkom neoliberalizmu kojeg su uveli “zato što KP Kine vode inženjeri, a inženjeri su skloni matematici i optimiziranju, suprotno europskim ljevičarima koji uglavnom dolaze iz društvenih znanosti”. O iseljavanju: “u Hrvatskoj je prosječni IQ oko 90, dok je u Sloveniji malo ispod 100, a u nordijskim zemljama nešto iznad 100. Ako pretpostavimo da bi sve nacije trebale biti podjednako inteligentne da iseljavanja nema, očito je što nam ove brojke govore”.