Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar objavio je posljednje podatke o kvaliteti zraka na mjernim postajama Zagreb 1, 2 i 3.
Prekoračenje koncentracije ozona iznad graničnih vrijednosti utvrđenih europskim standardima kvalitete zraka predstavlja značajan rizik za zdravlje i okoliš. Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) objavila je kakva nas kvaliteta zraka očekuje u narednom periodu. Konkretno, površinske koncentracije ozona s vršnim vrijednostima predviđaju se za parišku regiju, Beneluks i Njemačku, naglašavajući značajnu ulogu koju imaju emisije prekursora (dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi) koji se često emitiraju daleko od lokacija gdje se događaju epizode onečišćenja. U Dolini Poa u sjevernoj Italiji također se predviđa da će tijekom ovih dana biti vrlo visoke površinske koncentracije ozona. Prizemni ozon je onečišćivač zraka koji pridonosi lošoj kvaliteti zraka. Osim štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, površinske koncentracije ozona također imaju štetne utjecaje na vegetaciju i ekosustave te mogu ozbiljno utjecati na prinos usjeva i biti odgovorne za gubitak bioraznolikosti. Green
Prema najnovijem izvješću švicarske tvrtke za tehnologiju kvalitete zraka IQAir, samo sedam zemalja u svijetu u 2023. godini zadovoljava standarde Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za kvalitetu zraka. Među tim zemljama su Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland. Island se ističe kao europski lider u čistoći zraka, dok se Hrvatska ističe kao zemlja koja je ostvarila značajan napredak u smanjenju razine opasnih finih čestica u zraku u 2023. godini. Hrvatska je postigla ovaj napredak povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije i uvođenjem politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Unatoč napretku, Hrvatska i dalje bilježi onečišćenje zraka do tri puta veće od sigurnog standarda. Igdir u Turskoj je najzagađeniji grad u Europi, a na globalnoj razini najzagađeniji je zrak u Bangladešu, Pakistanu i Indiji. (Točkanai.hr)
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, onečišćenje zraka jedan je od najčešćih uzroka raznih obolijevanja sa tragičnim ishodom. Kada je riječ o stupnju zagađenosti, azijski gradovi kao što su Kalkuta i Mumbai ili New Delhi često među tri najzagađenija grada svijeta. Stoga, u NASA-i su započeli nova ispitivanja onečišćenja u kojma koriste avione s instaliranim laboratorijima. U njima se uzimaju uzroci onečišćenja s ciljem da se preciznije procijeni kvaliteta zraka nad zagađenim područjima. Nadaju se da će na ovaj način sakupiti čestice na temelju kojih će dobiti precizan uvid u njihov sastav, kao i pronaći model za rješavanje ovog problema. Green
Istraživanje, koje je Guardian proveo u suradnji s međunarodnim timom znanstvenika, pokazalo je da je zrakom onečišćenim lebdećim česticama PM2,5 najpogođenija Sjeverna Makedonija, a slijedi je Srbija te istočnoeuropske zemlje Rumunjska, Albanija, Slovačka, Poljska i Mađarska. Općenito, situacija u istočnoj Europi znatno je teža nego u zapadnoj, izuzevši područje oko rijeke Po u Italiji. Iako nije u skupini zemalja koje su najteže pogođene onečišćenjem zraka, i Hrvatska ima problem s prekoračenjima graničnih vrijednosti čestica PM2,5 koje preporučuje WHO. Procjenjuje se da je oko 275.000 preuranjenih smrti godišnje prouzročeno lebdećim česticama PM2,5, a 64.000 dušikovim dioksidom, a onečišćeni zrak odgovoran je i za više od 1200 smrti godišnje osoba mlađih od 18 godina. Jutarnji
Godišnje izvješće o kvaliteti života vezano uz kvalitetu zraka Air Quality Life Index (AQLI) pokazalo je da onečišćenje zraka finim česticama poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga ostaje “najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju”. Kad bi svijet trajno smanjio to onečišćenje, životni vijek prosječne osobe bio bi dulji za 2,3 godine, a u Hrvatskoj za gotovo jednu godinu. Fine čestice povezane su s bolestima pluća, srca, moždanim udarima i rakom. Za usporedbu, duhan skraćuje očekivani životni vijek za 2,2 godine. U Aziji i Africi onečišćenje je najveće, ali problem je što cijeli afrički kontinent dobiva manje od 300.000 dolara za borbu protiv onečišćenja zraka. “Postoji duboka nepovezanost s time gdje je zagađenje zraka najgore i gdje mi, kolektivno i globalno, koristimo resurse za rješavanje tog problema”, rekla je Christa Hasenkopf, direktorica programa za kvalitetu zraka u EPIC-u. Novilist
Izloženost ljudi lebdećim česticama veličine PM 2,5 posvuda u svijetu premašuje ograničenja. Lebdeće čestice PM 2,5 su fine čestice promjera manjeg od 2,5 mikrometra, što je jedinica duljine jednaka jednoj tisućinki milimetra. Gotovo čitava svjetska populacija udiše onečišćen zrak, a samo 0,001 posto stanovništva živi u područjima u kojima razina finih lebdećih čestica ne prelazi dugoročnu godišnju granicu stanja kvalitete zraka, pokazalo je novo australsko istraživanje. WHO je 2021. smanjio preporučeno srednje godišnje ograničenje izloženosti koncentraciji PM 2,5 s 10 na 5 mikrograma (tisućinki grama) po prostornome metru zraka. Prema nalazima istraživača sa Sveučilišta Monash u Melbourneu globalni godišnji prosjek PM2,5 iznosio je 32,8 mikrograma po m3 zraka. Jutarnji
Podaci prikupljani tijekom deset godina širom Singapura pokazuju da povećane koncentracije sitnih čestica u zraku mogu izazvati srčane zastoje, zbog čega potreba za smanjenjem zagađenja zraka diljem svijeta postaje još hitnija. Istraživači su tražili čestice poznate kao PM 2,5 čestice (promjera 2,5 mikrometara). Njihova veličina znači da ih je lako udahnuti, a povezuju se s nizom zdravstvenih problema, uključujući autoimune bolesti, piše Science alert. „Pronašli smo jasne dokaze o kratkotrajnoj povezanosti PM 2,5 s izvanbolničkim zastojem srca, što je katastrofalan događaj koji često rezultira iznenadnom smrću“, kaže epidemiolog Joel Aik, s Medicinskog fakulteta Duke–NUS na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. Podaci su pokazali da su dnevne koncentracije PM 2,5 u prosjeku bile 18,44 mikrograma po prostornome metru. Testirajući hipotetsko smanjenje zagađenja zraka, istraživači su otkrili da pad od tri mikrograma po prostornome metru dovodi do 149 srčanih udara manje. N1
Mikroskopsko zagađenje zraka izazvano izgaranjem fosilnih goriva skraćuje životni vijek ljudi u svijetu za više od dvije godine, objavili su u utorak znanstvenici. U južnoj Aziji prosječna osoba živjela bi pet godina dulje da razine onečišćenja finim česticama promjera do 2,5 mikrometra odgovaraju standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), navodi se u izvješću Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu. U indijskim državama Uttar Pradesh i Bihar, u kojima živi 300 milijuna ljudi, bolesti pluća i srca izazvane onečišćenjem PM 2,5 česticama skraćuju očekivani životni vijek za osam godina, a u New Dehiju za deset godina. Onečišćenje PM 2,5 česticama, što odgovara debljini ljudske lasi, prodire duboko u pluća i ulazi u krvotok. Godine 2013. UN ga je svrstao među uzročnike raka. Po WHO-u, razina tih čestica u zraku ne bi smjela prelaziti 15 mikrograma po metru prostornom u 24 sata ili prosječno 5mcg/m3 u godinu dana. Budući da postoji sve više dokaza da su one jako štetne za zdravlje, WHO je prošle godine postrožio svoje standarde, prvi put od definiranja smjernica za kvalitetu zraka 2005. godine. Green
Ella Adoo-Kissi-Debrah umrla je 15. veljače 2013. od teškog napadaja astme nakon tridesetak hospitalizacija u protekle tri godine povezanih s tom bolešću. Živjela je u Lewishamu, manje od 30 metara od petlje South Circular, prometnice na jugu Londona. Pravosuđe je 2014. zaključio da je umrla od akutnog zatajenja dišnog sustava koji je izazvala teška astma, a ne zbog onečišćenja, no sada je britanski patolog potvrdio da je uzrok smrti – zagađenje zraka. HRT…
Onečišćenje zraka povećava smrtnost od koronavirusa