Porezna uprava, provjera računa, Komentar Matije Babića
Porezna uprava krajem siječnja će dobiti prva izvješća o prihodima hrvatskih građana na digitalnim platformama izvan EU. U susjednoj Sloveniji već je najavljen lov na one koji izbjegavaju porez. Porezne vlasti u Europskoj uniji, pa samim time i Sloveniji, dobivaju podatke o prihodima ostvarenima na inozemnim platformama poput OnlyFansa. Stoga su svim osobama, koje su tijekom ove i prošlih godina, zarađivali na taj način dali rok do kraja godine da prihode prijave, tako legaliziraju tu svoju djelatnost i, naravno, na zaradu plate adekvatan porez na dohodak. Kazne se kreću između jedne i 26 tisuća eura, uz oduzimanje imovine stečene ilegalnim radom. Premda kod nas malo kasne, to ne znači da se neće provjeravati. Rok za prijavu je kraj siječnja sljedeće godine, a upute za njegovo ispunjavanje dostupne su na stranicama Porezne uprave. Obrazac se predaje digitalnim putem kroz jedinstveni portal Porezne uprave, ePorezna. Ukoliko netko živi od toga, nije mu zgorega otvoriti obrt.
Kako? Povezivanjem porezne uprave s online platformama za kratkoročno iznajmljivanje, zahvaljujući direktivi DAC7, piše Bloomberg Adria. U DAC7 stoji da će “radi sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, platforme izvještavati o komercijalnim aktivnostima koje uključuju najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam bilo kojeg načina prijevoza”. Sad više nitko neće umači poreznim škarama. Porezna uprava je u 2023. tražila podatke od Bookinga i dobili su manje od 30 tisuća podataka. Zasad se ta direktiva kod nas provodi u ograničenom obujmu, no iduće godine bit će sveobuhvatna, kažu. Poslovni
Broj zaposlenih u obrtima i slobodnim zanimanjima prošle je godine porastao za 9150 ili 4,8 posto, čime je dosegnuo gotovo 200 tisuća. Tijekom prošle godine broj paušalista porastao je sa 66,8 na više od 77,5 tisuća. Njihov udjel u ukupnom broj obveznika po dohocima od samostalne djelatnosti tako je dosegnuo gotovo 55 posto. Taj trend traje već godinama jer je to administrativno jednostavniji i porezno najpovoljniji režim oporezivanja. No, s vremenom su se počeli prepričavati primjeri o otkazivanjima ugovora o radu s poslodavcem i nastavka rada za istog poslodavca, ali u formi paušalnog obrta. U tom kontekstu posebno je istican i rad za strane kompanije. U svakom slučaju Porezna uprava je potkraj 2021. pokrenula pojačan nadzor s ciljem propitivanja obilježja nesamostalnog rada u sferi paušalnih obrta. Poslovni
Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima nakon usvajanja Zakona o doprinosima donosi glavni izazov u članku 4. koji regulira olakšicu za mirovinsko osiguranje (MIO I). Ako bruto plaća ne prelazi 1300 eura, država uplaćuje olakšicu umjesto poslodavca. Najveći problem javlja se kod radnika koji rade kod više poslodavaca. Članak 16.b propisuje da svi poslodavci moraju primijeniti umanjenje mjesečne osnovice prema podacima Porezne uprave, ali računovođe izražavaju zabrinutost zbog komplikacija pri prikupljanju točnih informacija od radnika, jer osiguranik koji radi kod više poslodavaca ima dvije opcije dokazivanja svoje bruto plaće. Prva je da osiguranik (radnik) mora dati izjavu o broju poslodavaca za koje radi, bruto plaći i način na koji će se olakšica umanjiti, kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice. Druga opcija je da računovođe iz svih poduzeća, za koje osiguranik radi, direktno koriste podatke koje dobiju kroz sustav ePorezna, i na taj način utvrđuju iznos olakšice. Ali, poteškoće su dodatno pogoršane jer sustav ePorezna, koji bi trebao omogućiti automatsku razmjenu podataka nije bio u potpunosti funkcionalan. Porezna uprava tvrdi da većina problema sada riješena, ali neki poslodavci i dalje izvještavaju o poteškoćama pri dostavi obrazaca. (Bug)
Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša za RTL je rekao da se još ne zna je li u Hrvatskoj oboren rekord po potrošnji. Točne brojke trebale bi se znati danas, s obzirom na to da su trgovine u trenutku davanja izjave i dalje bile otvorene. Dosad smo imali finaliziranih 138 milijuna računa kao i prošle godine. Znači, broj je tu negdje, no iznos računa je veći za 14 posto i fiskalizirano je ukupno preko dvije milijarde 163 milijuna eura samo u studenom. Index
“Poreznoj trenutno nedostaje poveznica između pojedinačnog OIB-a i grupe OIB-a, odnosno prihoda i imovine pojedinca i prihoda i imovine obitelji ili kućanstva. Takvi podaci su nam do sada uvijek nekako izmicali”, rekao je Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave te naglasio kako dosad nismo imali ni zakonodavni okvir za takvu provjeru. “Sve to obuhvatiti u jednom registru pridonijelo bi proaktivnoj ulozi tijela javne vlasti jer bi iz tog registra tijela državne vlasti i jedinice lokalne samouprave mogle vući podatke koji su im potrebni za njihov djelokrug poslova, a s druge strane administrativno bismo rasteretili stanovništvo koje ne bi moralo pred svakim tijelom donositi dokaze da oni stvarno ostvaruju neko pravo na socijalne ili bilo koje druge naknade’, objasnio je Kutleša. Tportal Demograf Nenad Pokos je skeptičan oko Registra kućanstava i ističe: “Još uvijek nemamo registar koji nam ustvari treba” Tportal
Porezna uprava krenula je s gašenjem internetskih kladionica koje u Hrvatskoj ne plaćaju nikakve naknade za obavljanje te djelatnosti, a istovremeno ni njihovi igrači ne plaćaju porez na dobitke. Zabranu su poreznici zasad izdali za 14 internetskih kladionica, među kojima su bet365.com, wwin.com i 10bet.com. Tportal
Od 2010. do kraja 2018. godine Porezna je uprava kod 970 građana utvrdila nesrazmjer između iskazanog dohotka i stečene imovine u ukupnom iznosu od 1,425 milijarde kuna. Do kraja 2016. na ove se novce plaćalo porez od 36%, a od 2017. povećan je na 54%, ali su zastarni rokovi skraćeni na 6 godina, što znači da poreznici ove godine mogu gledati samo do 2013. godine. Novi list…
Index donosi priču obrtnice koja je kažnjena zbog bizarne greške na računu. Porezna je zbog toga što je na računu veliko slovo P, a u njihovoj bazi malo slovo, zaključila da prostor nije prijavljen te je odlučila kazniti vlasnicu obrta. Inače, kazne za taj prekršaj, za obrtnike, kreću se u iznosu od 10 pa sve do 300 tisuća kuna.
“Porezna uprava ima svoje planove nadzora, ima svoje šefove, šefovi imaju svoje nadređene dužnosnike – i ako bi negdje danas trebao biti USKOK, trebao bi biti u Poreznoj upravi i češljati zašto se Agrokor kao najveći hrvatski koncern nije nadzirao uopće, ili se nije nadzirao kako treba. USKOK bi već tamo trebao uvelike pitati je li bilo kakvih političkih pritisaka, je li netko nalagao da se u Agrokor i njegove firme ne ide, i po kojim uopće kriterijima su se nadzirale slastičarnice, a ne Konzum i Tisak. Naravno, treba pitati i tko je odredio takve kriterije”, piše Goran Vojković. Index