18.08.2018. (17:00)
Vlada predlaže uvođenje poreza na nekretnine od 0,6 do 8 eura po kvadratu, uz izuzetak za stalno stanovanje. Osobni odbitak raste na 600 eura, a granica za veću poreznu stopu se povećava. Iseljenici koji se vrate oslobođeni su poreza na plaće pet godina. Prag za ulazak u PDV sustav podiže se na 60 tisuća eura. Olakšice za mlade do 30 godina ostaju, uz dodatke za poslodavce koji zapošljavaju na neodređeno. Premijer naglašava fokus na stambenu politiku i jačanje kreditne sposobnosti mladih za lakše rješavanje stambenog pitanja. Lider
Najavljene porezne izmjene uključuju oslobađanje povratnika i potomaka iseljenika od plaćanja poreza na dohodak na pet godina, što izaziva žustre rasprave. Građani negoduju zbog potencijalne nepravde prema onima koji nisu iselili i koji redovito plaćaju porez. Iznosi ušteda povratnicima mogu doseći desetke tisuća eura, ovisno o bruto plaći i lokaciji povratka. Mnogi smatraju da je mjera nepravedna i diskriminatorna prema onima koji su ostali u Hrvatskoj, jer povratnici koriste iste javne usluge bez jednakog doprinosa. Branimir Perković za Index.
Novi porezni zakon uvodi nekoliko važnih promjena (Index):
Općenito, Vlada nastoji prebaciti porezno opterećenje s rada na imovinu i smanjiti neravnoteže u poreznom sustavu.
Vlada RH planira poreznu reformu s naglaskom na rasterećenje plaća. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i korekcija poreznih stopa rezultirat će porastom neto plaće za prosječnog zaposlenika za skromnih 23 eura. No, za one s višim plaćama – četiri puta većim od prosječne – neto plaća porast će za čak 194 eura. Tako će radnici s visokim primanjima profitirati najviše, zahvaljujući pomicanju praga za višu poreznu stopu i povoljnijim poreznim uvjetima. Najavljena reforma ponovo otvara pitanje pravedne raspodjele poreznih olakšica. tportal
Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima nakon usvajanja Zakona o doprinosima donosi glavni izazov u članku 4. koji regulira olakšicu za mirovinsko osiguranje (MIO I). Ako bruto plaća ne prelazi 1300 eura, država uplaćuje olakšicu umjesto poslodavca. Najveći problem javlja se kod radnika koji rade kod više poslodavaca. Članak 16.b propisuje da svi poslodavci moraju primijeniti umanjenje mjesečne osnovice prema podacima Porezne uprave, ali računovođe izražavaju zabrinutost zbog komplikacija pri prikupljanju točnih informacija od radnika, jer osiguranik koji radi kod više poslodavaca ima dvije opcije dokazivanja svoje bruto plaće. Prva je da osiguranik (radnik) mora dati izjavu o broju poslodavaca za koje radi, bruto plaći i način na koji će se olakšica umanjiti, kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice. Druga opcija je da računovođe iz svih poduzeća, za koje osiguranik radi, direktno koriste podatke koje dobiju kroz sustav ePorezna, i na taj način utvrđuju iznos olakšice. Ali, poteškoće su dodatno pogoršane jer sustav ePorezna, koji bi trebao omogućiti automatsku razmjenu podataka nije bio u potpunosti funkcionalan. Porezna uprava tvrdi da većina problema sada riješena, ali neki poslodavci i dalje izvještavaju o poteškoćama pri dostavi obrazaca. (Bug)
Sve dosadašnje porezne reforme, uključujući i ovu zadnju, u suštini i nisu bile porezne reforme. To su bile samo izmjene pojedinih poreznih stopa. Hrvatski porezni sustav najviše je orijentiran na potrošnju, dakle na PDV. Šezdeset posto proračuna u Hrvatskoj puni se iz PDV-a, a PDV je po definiciji regresivni porez. To znači da relativno veći porez plaćaju siromašniji građani. Trebalo bi povećati razinu porezne pravednosti, ali ne očekujem da ćemo to dobiti budućim mjerama Vlade. Kada gospodarstvo u ciklusu raste, rastu i proračunski prihodi pa se proračun bolje puni. Profesor s Libertasa i FPZ-a Luka Brkić za Nacional.
Najnovija porezna reforma gradovima i općinama omogućuje podizanje poreza na vikendice. Time bi jedinice lokalne samouprave mogle nadomjestiti dio prihoda izgubljenog ukidanjem prireza. Do sada se po četvornome metru maksimalno plaćalo 2 eura na godinu, a prema novom prijedlogu, općine i gradovi moći će naplaćivati i do 5 eura. Nakon ukidanja prireza, mnoge općine razmišljaju kako nadomjestiti manjak u proračunu, a ovo im postaje jedna od opcija. U Hrvatskoj od poreza na vikendice najviše novca ubere Zadarska županija. Više od 5 milijuna eura. Slijede Primorsko-goranska pa Istarska. Lokalne samouprave na raspolaganju imaju još neke naknade koje bi sada mogla mijenjati. HRT
Vlada ide u izmjenu devet zakona, a osnova reforme koja bi trebala stupiti na snagu od 2024. godine je ukidanje prireza, subvencioniranje mirovinskog doprinosa za sve one čije se plaće kreću do 1.300 eura bruto itd. Danas Vlada svojom reformom najavljuje da će zapravo i sve te fiktivno zaposlene na niske plaće ubuduće subvencionirati jednako kako i radnike s niskim primanjima. Hrvatska intervencijom u sustav doprinosa ide u krivom smjeru i šalje lošu poruku. Kako navodi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, niti jedna zemlja u Europskoj uniji to ne radi. Europa stari i iz toga je jasno da izdvajanja za mirovine trebaju rasti. Drugi je model, kako će reći Lovrinčević, model zvjerinjaka – tko može izdvajat će, tko ne može „neka krepa“. No, to nije model za kojim poseže Europa. Faktograf
Analiza najavljenih izmjena poreznog sustava, kojima će se stopa poreza na dohodak prepustiti lokalnim vlastima, prirezi ukinuti, mirovinski doprinosi smanjiti, a trošarine povećati, dovodi do jednostavnog rezultata – stradat će oni maleni, a pošteđeni će biti dobitnici čitave naše tranzicijske i posttranzicijske epohe. Prepuštanje odluke o naplati poreza na dohodak jedinicama lokalne uprave nije samo puko bacanje kosti među njih. Kompeticija te vrste prouzročit će nove nejednakosti na mapi radničkih prava i socijalnog statusa Hrvatske, što se razilazi i s vrijednostima zastupanim Ustavom RH. Može se to nekom pričiniti kao decentralizacijski, čak demokratizacijski korak naprijed, sa spuštanjem ovlasti na niže razine. No radi se u biti o posve reakcionarnom uzmaku države pred kapitalom. Kao što je Hrvatska u samom vrhu po teretu PDV-a nametnutog svima, tako je na samom dnu EU-a po onom koji trpe birani tj. povlašteni među nama. Novosti
Iako detalji „reforme“ nisu precizirani, najave u medijima (1 , 2) govore o ukidanju prireza i promjeni načina izdvajanja u mirovinske fondove. Kompenzacija za ukidanje prireza, prema nekim medijskim najavama, mogla bi se pronaći u dopuštanju lokalnim jedinicama, odnosno gradovima, da utječu na stope izdvajanja poreza na dohodak. Mogu li veliki gradovi poput Zagreba, Splita i Rijeke nadoknaditi gubitak prireza, odnosno mogu li računati na dugotrajnost eventualnih kompenzacijskih sredstava koja bi se iz proračuna države preusmjerila u proračune gradova? To nije rješenje kojim se potiče efikasno organizirani sustav lokalne vlasti. On još snažnije potiče fiskalnu ovisnost gradova o državnom proračunu. Vlada bu trebala pripremiti cjeloviti reformski paket koji se tiče lokalne samouprave, smatraju stručnjaci. Faktograf