Plinska afera mogla bi srušiti planove da Hrvatska postane regionalno energetsko čvorište

Prodali smo se za cent

Plinska afera mogla bi srušiti planove da Hrvatska postane regionalno energetsko čvorište

Pozivajući se na nekoliko domaćih stručnjaka, slovensko-norveški portal Montel/Energetika.net procjenjuje da bi taj skandal mogao „ozbiljno štetiti ambicijama Hrvatske da se pozicionira kao glavni energetski hub u jugoistočnoj Europi. Osim što je u pitanju financijska šteta jer je HEP izgubio milijune eura, to slabi reputaciju hrvatske Vlade i dovodi pod sumnju njenu sposobnost da upravlja tom kompanijom. Otprije postoje planovi o uspostavljanju burze prirodnog plina koja bi funkcionirala unutar sustava Cropexa, burze za električnu energiju. U sadašnjim okolnostima, nakon dvije plinske afere (prošle godine u Ini te sadašnje u HEP-u) ta budućnost više baš ne izgleda tako blistavo. S druge strane, s burzom bi stvari na plinskom tržištu bile transparentnije, a to možda nekim igračima ne odgovara. N1

HEP plinska afera

Zelena tranzicija na tankom kablu

(Pre)opterećeni dalekovodi: Za modernizaciju mreže treba barem 600 milijuna eura

Budući da je hrvatska elektroenergetska mreža izrazito zastarjela, zbog čega je upitno koliko dodatne električne energije može podnijeti, ne začuđuje što, prema procjeni iz Preporuke Europske komisije iz 2023., za povećanu integraciju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj treba uložiti između 600 i 800 milijuna eura u proširenje prijenosne mreže. Stručnjaci upozoravaju na kritične kapacitete, posebice u smjeru sjever-jug, dok EU nalaže ubrzane reforme. Lokalni izazovi poput administrativnih prepreka i smanjenih mrežarina iz 2019. dodatno kompliciraju situaciju. Fokus mora biti na strateškim ulaganjima i balansiranju troškova između investitora i korisnika. Lider

dalekovodi električna energija HEP

Nadamo se da će i investicija biti jednako pametna

HEP će potrošiti 87 milijuna eura za nabavku pametnih brojila

Nova brojila će omogućiti daljinsko očitavanje potrošnje električne energije, a okvirne sporazume s odabranim ponuditeljem u otvorenom postupku nabave tih brojila (ili strujomjera, kako ih nazivaju u natječaju) će na razdoblje od 18 mjeseci potpisati HEP-ODS. Natječaj se provodi za četiri grupe distribucijskih područja (od ukupno 21), a jedan gospodarski subjekt može dostaviti ponudu za sve grupe. U prethodnoj HEP-ovoj nabavi pametnih brojila, dok je tu državnu kompaniju vodio Frane Barbarić, bilo kontroverzi i žalbi. Mogućim nepravilnostima u natječajnom postupku se bavio i Europski ured za borbu protiv prijevara. Osim daljinskog očitanja potrošnje, ona donose i druga poboljšanja korisnicima, poput obračuna temeljenima na stvarnoj potrošnji, a sa stajališta HEP-ODS-a, očekuje se da će modernizacija dovesti i do smanjenja operativnih troškova elektroenergetske mreže. Forbes

HEP HEP nova brojila

Bio bi red da napokon uđemo u 21. stoljeće

U obnovu energetske mreže uloženo više od 330 milijuna eura, no trebat će još godina i nekoliko stotina milijuna eura da se dovede u ‘pristojno stanje’

Zastarjela mreža, nedostatna infrastruktura nesposobna da prihvati nove proizvođače električne energije, a posebno one iz obnovljivih izvora, rast turističkih kapaciteta koji u turističkoj sezoni drastično povećava potrošnju, a posebno klimatske promjene koje nas tjeraju da ekstremne promjene temperature preživljavamo uz nekoliko klima uređaja u svakom kućanstvu, … sve su to razlozi zbog kojih sa strahom danas pratimo svako žmiganje žarulje u stanu i svaki ma i najkraći nestanak struje. Susjedne zemlje još su u gorem stanju jer im nisu dostupna europska sredstva. EU već dugi niz godina planira formiranje unutarnjeg zajedničkog energetskog tržišta čiji bi važan segment bilo i tržište električne energije koje bi kroz razvijenu elektroenergetsku mrežu i međunarodne interkonekcije povezalo sve države članice Unije. Nacional

električna energija električna struja elektroenergetska mreža HEP

Zafrkancija koja nije smjela izaći iz ureda informatičara

Baretić: Našmrkane koze i pijane guske, kmetovi i gospoda… HEP-e naš koji jesi, ne diraj šaljivdžiju

Osjećam stanovitu sućut prema informatičaru (izgleda – stalno zaposlenom) koji je u HEP-ovoj aplikaciji za internetske upite i provjeru stanja računa obične građane šifrirao kao “kmetove”, a poduzetnike kao “gospodu”. Pojma nemam otkad te šifre egzistiraju neprimijećene, znam samo da su istoga dana kad ih je portal Index otkrio i obznanio odmah promijenjene u “kucanstvo” i “poduzetnistvo”. I da je (citiram službeno priopćenje) “riječ o izoliranom incidentu” – pripovijeda nam Renato Baretić, čiji je predložak za posprdan tekst o dolasku Nicky i Paris Hilton u neku od dalmatinskih luka prije dosta godina ostao kao template u programu za grafičku pripremu novina za tisak, što je skoro bilo i objavljeno u sklopu drugog, ozbiljnijeg članka. No, sramota je izbjegnuta na vrijeme, za razliku od HEP-ove nedavne blamaže. Tportal

HEP kolumne Renato Baretić

A je to biznismeni

Kako je HEP izgubio milijune na trgovini plinom

HEP je tijekom lipnja 2023. godine ostao bez desetak milijuna eura jer su prirodni plin proizveden na hrvatskim nalazištima morali prodati znatno ispod nabavne cijene. Usprkos detaljnim pojašnjenjima, ključno pitanje ostalo je neodgovoreno. Niti nakon što su javnosti prezentirani relevantni podaci, nije jasno jesu li HEP-ovi gubici rezultat kriminala ili nesposobnosti. Većina plina koji je HEP platio skupo, a prodao bagatelno završila je kod Prvog plinarskog društva (PPD) u vlasništvu najbogatijeg hrvatskog poduzetnika Pavla Vujnovca. U danima koji su prethodili sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo, čelnici Ministarstva gospodarstva i HEP-a, Davor Filipović i Frane Barbarić, međusobno su si predbacivali krivnju za aferu. Barbarić tvrdi kako je na vrijeme obavijestio Ministarstvo, no priloženi dopisi mu ne idu u prilog. S druge strane ministar Filipović ili nije znao što piše u Uredbi ili je mislio da je može ignorirati. Faktograf

HEP plin plinska afera

Jezero je u Bosni i Hercegovini, a elektrana u Hrvatskoj

HEP izbjegava platiti dug BiH za vodu iz Buškog jezera

Čije je Buško jezero? – DW – 11.03.2018

Od prošle godine Elektroprivreda Hrvatske ima obavezu plaćanja znatno veće naknade Tomislavgradu i Livnu, gotovo dva i po puta višu od dosadašnje, za akumulaciju Buškog jezera. Jezero je u Bosni i Hercegovini, a elektrana u Hrvatskoj. Plaća se nakon isteka godine, do kraja ožujka. Unatoč uvjeravanjima da će se nova obaveza poštovati, iz HEP-a umjesto uplatnice, pri kraju roka, traže preispitivanje obaveze. Spor je i u vezi s komunalnim naknadama koje HEP odbija platiti, te je predmet na sudu. Aljazeera

BiH Buško jezero HEP Hrvatska spor

17 tvrtki mora, HEP ne mora

HEP oslobođen uplate lanjske dobiti u državni proračun

HEP: 'Istražitelji Uskoka jučer nisu bili u našim prostorima. Zaprimili smo samo pismo MUP-a' – Prigorski.hr

Tvrtke u kojima država ima većinski udio ili one koje su od posebnog interesa za državu, a država u njima ima manjinske udjele dužne su uplatiti u državni proračun 60 posto svoje prošlogodišnje dobiti razmjerno udjelu koji država ima u svakoj pojedinoj kompaniji. Taj udio u neto dobiti u državni će proračun uplatiti 15 poduzeća, dok će još dva, Agencija Alan i Hrvatska Lutrija, državnom proračunu transferirati cijelu dobit nakon oporezivanja, odlučila je Vlada. No ove godine na popisu 17 poduzeća koja moraju uplatiti svu ili dio dobiti u državni proračun nema Hrvatske elektroprivrede koja je proteklih godina po tom pitanju uplaćivala najviše novca u proračun. Vladina odluka da izostavi HEP je u sadašnjoj situaciji razumljiva jer je država na tu tvrtku prebacila najznačajniji dio pomoći građanima i gospodarstvu u borbi protiv skupih energenata. Novi list

energetska kriza HEP prošlogodišnja dobit

"Ja sam platila tu naknadu koju su mi poslali, ali želim znati što sam ja to platila?"

HEP ne želi otkriti koliko godišnje zaradi na stavci “otkazivanje zahtjeva za privremenom obustavom isporuke električne energije”

Zanimalo nas je koliko su novca zaradili na stavci kojom se naplaćuje “otkazivanje zahtjeva za privremenom obustavom isporuke električne energije”. Podsjećamo, od prosinca 2019. građanima se naplaćuje takva usluga: “Odustajanje od Obustave EE”, u iznosu od 60 kuna. Zanimalo nas je koliko su novca uprihodili 2021. i 2022. godine od spomenute usluge. Nisu odgovorili. Vjerojatno i neće odgovoriti, ako već nisu zadnja tri mjeseca. Slobodna

"Odustajanje od Obustave EE" HEP naplata naknade

Novost je i iznos akontacija, koje neće biti uvijek istog iznosa

HEP najavio nove uvjete obračuna potrošnje električne energije za 1,43 milijuna kućanstava

Odluka će vrijediti za sve kupce koji su na akontacijskom sustavu obračuna električne energije, dakle, ne očitavaju sami svoju potrošnju i ne plaćaju u skladu s njom. U pitanju su tri velike novosti. Uz redovni obračun, kupci će dobivati akontacije koje nisu za svaki mjesec jednake, te akontacije neće dospijevati na naplatu u istom mjesecu, a kupci će moći i promijeniti model obračuna. Kupci s polugodišnjim obračunskim razdobljem od sada će uz redovni obračun zaprimati pet mjesečnih novčanih obveza s dospijećem petog u mjesecu za prethodni mjesec. Do sada je HEP slao šest akontacija koje su se morale platiti u tekućem mjesecu potrošnje, do 15. u mjesecu. To znači da kupci koji imaju iskazano dugovanje po obračunu za prethodno razdoblje više neće morati vršiti dvije uplate u istom, prvom mjesecu idućeg obračunskog razdoblja, što je zbunjivalo mnoge. Tportal

HEP novi obračun struje

Jedini način da poduzetnici srežu troškove jest dijeljenje otkaza

Vlasnik restorana u Zagrebu: Račun za struju je s 40.000 kuna skočio na 120.000 kuna

Marin Medak, vlasnik restorana u Zagrebu, za RTL je ispričao da mu je račun za struju s 40 tisuća kuna narastao na 120 tisuća kuna: “Vlada, koja je vlasnik HEP-a, morala je izregulirati da budemo konkurentni, kao što sve europske zemlje rade da potiču i subvencioniraju potrošnju poduzetnicima, a ne na način da političkom odlukom kompletan rizik i trošak svega Elektra prebaci na nas. Građanima su digli 10 posto trošak struje, a 30 puta više poduzetnicima. To nema logike s mozgom. (…) Proizvodimo 50 posto vlastite električne energije. Pitanje je što je poskupjelo u proizvodnji 50 posto vlastite električne energije, to je problematično.” Index

HEP poduzetnici poskupljenje struje Vlada

Prodali smo se za cent