Plan za plažu u Popovićima kod Dubrovnika - hidroelektrana!?!

E, a jel može Mljet za nuklearne pokusiće?!

Plan za plažu u Popovićima kod Dubrovnika – hidroelektrana!?!

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike potajno je otvorilo javnu raspravu o planu da se na plaži Pasjači kod Popovića, malog sela u Općini Konavle, gradi hidroelektrana. Stanovnici Popovića za projekt nisu znali do objave u na lokalnom portalu Dubrovniknet.hr, a za reakciju i očitovanje Ministarstvu okoliša ostalo je tek 11 dana od predviđenih 30. Investitor planira izgraditi protočnu, podzemnu hidroelektranu s podzemnom strojarnicom. Dnevnik.hr

hidroelektrane Konavle

Neke nove struje

Stotine lokacija predviđene za nove hidroelektrane unatoč upozorenjima stručnjaka i prosvjedima lokalnog stanovništva

Na teritoriju Hrvatske trenutno je u funkciji 58 hidroelektrana, dominantno onih malih. Njih još 29 je u fazi izgradnje ili prikupljanja dokumentacije, a prostorni planovi predviđaju mogućnost podizanja novih na čak stotinjak dodatnih lokacija, usprkos prijetnji ekocidom, čestim prosvjedima lokalnog stanovništva i upozorenjima stručnjaka. Većina, odnosno 72,4 posto, izgrađeno ih je u području ekološke mreže Natura 2000. Dok su one veće u vlasništvu HEP-a, male hidroelektrane (MHE) dominantno su u rukama privatnih poduzetnika kojima je država dodijelila status povlaštenih proizvođača električne energije. Neke se prodaju i na Njuškalu. Novosti

hidroelektrane

Priroda jača od kapitala i struje (zasad)

Vlasnici tvrtke koje grade hidroelektranu imaju niz tvrtki – povezane s poslovima eksploatacije kamenja, trgovine plemenitim metalima…

Vrelo Une kod kojeg se gradi elektrana Una-mlin zaštićeno je kao hidrološki spomenik prirode od 1968. godine, a danas i u sklopu mreže Natura 2000. Iz tog razloga Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražilo je od Zavoda za zaštitu okoliša i prirode da utvrdi je li zahvat izgradnje male hidroelektrane prouzročio štetnu posljedicu za prirodu. Investitor u elektranu je tvrtka Pipra iz Kaštel Štafilića, čiji jedan od vlasnika ima niz tvrtki. Jedna se bavi eksploatacijom i preradom kamenih agregata, s naglaskom na proizvodnju proizvoda od kalcita. Direktor je i Grupe Toranj koja se bavi trgovanjem plemenitim metalima i dragim kamenjem. Vlasnik je i hrvatske tvrtke Precious metals koja sad ima stotinjak tisuća eura prihoda (prije je imala nekoliko milijuna). Priča oko hidroelektrane traje od 2013 (i prije), a oko kupljene čestice na kojoj se ona planira javno je dobro kojim upravljaju Hrvatske vode. Forbes

hidroelektrane vrelo Une

Pregrađivanje riječnog toka izaziva taloženje mulja u akumulacijama

Sedimentacija tla ubrzano ugrožava hidroelektrane u svijetu

Sedimentacija bi do sredine stoljeća mogla smanjiti skladišne kapacitete gotovo 50 tisuća velikih hidroelektrana diljem svijeta za četvrtinu i ugroziti opskrbu vodom i energijom, pokazalo je istraživanje Ujedinjenih naroda. Stručnjaci UN-a prikupili su podatke o više od 47 tisuća hidroelektrana u 150 zemalja. Utvrdili su da su njihovi kapaciteti već 16 posto manji nego što su bili u početnoj fazi rada. Do 2050. smanjit će se za 22,4 posto, na 4655 milijardi kubika vode. Najveći gubitak kapaciteta prijeti SAD-u, gotovo 34 posto. Slijede Indija s 26 posto, Brazil s 23 posto te Kina, s procijenjenim gubitkom od 20 posto. Pregrađivanje prirodnog toka rijeke izaziva taloženje mulja u akumulacijama, što može oštetiti turbine i prekinuti proizvodnju struje, objašnjavaju UN-ovi stručnja i. Istodobno, prepreke slobodnom kretanju sedimenta mogu povećati rizik od poplava u uzvodnom dijelu riječnog toka i nanijeti štetu nizvodnim staništima. Poslovni

hidroelektrane mulj UN

Prevezli ih žedne preko vode

Ubiti rijeku zbog dvije žarulje

Large anja istrazujemo hidroelektrane1

U Prostornom planu Zadarske županije ucrtane su dvije hidroelektrane na Zrmanji – HE Žegar i HE Zrmanja, a širom županije, u ličkom predjelu i uz samu granicu s BiH, plavom bojom koja označava područja za male hidroelektrane obojeni su čitavi dijelovi rijeka i njihovih pritoka. Mještani Žegara potpisali su peticiju protiv izgradnje. “Zadar i kompletni otoci se opskrbljuju vodom iz Zrmanje, a naša sela – Bilišane, Muškovci, Žegar, Nadvoda, Bogatnik – nemaju vodu. I to je jedna od najvećih prevara koja se desila ovom narodu.”, kažu mještani. Ono što u ovom slučaju najviše bode oči je izostanak procjene utjecaja HE na okoliš u strateškoj studiji koja prati ovaj Prostorni plan. U dijelu o energetskim sustavima uopće se ne razmatra njihov utjecaj. HE Zrmanja, HE Žegar i načičkane male hidroelektrane nisu stručno obrađene i ocijenjene, iako je to zakonska obaveza koju propisuje Europska unija. Novosti

ekologija HE Žegar HE Zrmanja hidroelektrane

Neuništiva Peruća

Mogu li umjetna jezera u Dalmaciji pokrenuti potrese? Evo što kažu stručnjaci

U slučaju geotermalnih elektrana većinom se radi o slabim potresima, koji mogu uznemiriti ljude ako se dogode blizu gusto naseljenih područja. Najjači potres povezan s geotermalnim elektranama u središnjoj Europi imao je magnitudu 3,2 (Grünthal, 2013). Prilikom takve proizvodnje električne energije najveći broj potresa dogodi se kada je u postupak uključeno ubrizgavanje tekućine natrag u podzemlje, slično kao i s hidrauličkim frakiranjem. Slobodna

hidroelektrane potresi

Spasimo plavo srce Europe

Na divljoj rijeci žele imenovati nacionalni park, država im ne da jer planira izgradnju hidroelektrana

Znanstvenici i borci za zaštitu okoliša pokrenuli su međunarodnu inicijativu za imenovanje nacionalnog parka na divljoj rijeci Vjosi na jugu Albanije, gdje albanska vlast želi izgraditi hidroelektrane. Radi se o posljednjoj divljoj rijeci u Europi, dugoj 300 kilometara, koju krasi cijeli niz netaknutih prirodnih znamenitosti. Međutim, u planu je izgradnja oko 30 hidroelektrana, što bi moglo rezultirati ekološkom katastrofom i devastacijom raznolike flore i faune na tom području, tvrde stručnjaci. Za sada je Vjosa u Albaniji zaštićena kao park prirode, ali na niskoj razini, a status Nacionalnog parka bi je mogao spasiti od izgradnje brana. Green.hr

Albanija hidroelektrane nacionalni park

Brodom do Beča

Razvoj Save promijenit će Zagreb i okolicu

Koncerti uz rijeku, kupanje u Savi, sunčališta, tereni za odbojku, nove stambene zone, ekološka poljoprivredna polja, rekreacijski centri i centri za kulturu, biciklistički mostovi, gradski brodovi i kruzeri Zagreb – Beč, sve bi se to moglo za 15 godina dogoditi ako se ostvari projekt Zagreb na Savi, kojim se predviđa gradnja deset malih hidroelektrana na području od Slovenije do Siska. Jutarnji list

hidroelektrane rijeka Sava Sava Zagreb na Savi

Vodeni krug

U SAD-u i Europi svaki tjedan uklanja se po jedna hidroelektrana

Fascinantni podaci o hidroelektranama u časopisu američke akademije znanosti (ovdje), gdje se kaže kako su ove elektrane u SAD-u i Europi imale katastrofalan učinak na okoliš, bile su opasne, ali su se pokazale i neisplativima jer se gledalo samo na proizvodnju energije, a ne cijenu posljedica na okoliš i društvo. Prosječno svaki tjedan u SAD-u i Europi se razmontira jedna hidroelektrana i općenito ih se više uklanja nego gradi, dok se industrija hidroelektrana preselila u države u razvoju – trenutno je u nekoj fazi razvoja 3.700 hidroelektrana na rijekama u Africi i Aziji.

energija hidroelektrane

Eto gdje je prava ugroza

Hidroelektrane ugrožavaju prirodu na Balkanu

Ekološka cijena malih hidroelektrana i nije tako mala. Gotovo za polovicu planiranih mHE-a na Balkanu predviđa se da budu smještene u zaštićenim prirodnim područjima, što možda najbolje pokazuje apsurdnost situacije: prirodni se fenomeni najprije zaštićuju, a zatim uništavaju, upozorava Bilten. Posljednji je slučaj rijeke Krupe, za čiji se spas potpisuje peticija.

hidroelektrane

Sjetili se vode

HEP do 2020. u obnovu hidroelektrana ulaže 3,5 milijardi kuna

HEP će u projekt obnove i revitalizacije hidroelektrana u Hrvatskoj do 2020. godine uložiti više od 3,5 milijardi kuna, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić. Pohvalio se u Župi dubrovačkoj na svečanom obilježavanju 50 godina rada hidroelektrane (HE) Dubrovnik, prve obnovljene hidroelektrane u sklopu opsežnog višegodišnjeg programa obnove i revitalizacije HEP-ovih hidroelektrana. Taj će program osigurati oko 120 megavata (MW) nove snage. Poslovni

HEP hidroelektrane

E, a jel može Mljet za nuklearne pokusiće?!