Iz SDP-a pozivaju Vladu da ne provede odluku o povećanju participacije za dopunsko zdravstveno osiguranje, jer neće dovesti do bolje i kvalitetnije zdravstvene usluge, nego će smanjiti socijalnu sigurnost građana,a neke kategorije, posebice umirovljenikea, dovesti ispod granice siromaštva.
Vlada zaboravlja da velika većina građana prima plaću manju od prosječne, velik dio prima neredovito, umirovljenici imaju male mirovine i povećanje od 19 kuna mjesečno je za njih jako puno, upozorio je saborski zastupnik i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na konferenciji za novinare.
Hrvatska mora ostati socijalna država i reforme koje moramo provoditi ne smiju ugroziti socijalnu sigurnost građana, jer samo zdravi radnici mogu biti i produktivni, a ako si ne mogu priuštiti zdravstvenu zaštitu što je temeljno ustavno pravo, kako mislimo graditi socijalnu državu, upitao je.
Ova mjera ide izravno na standard građana i umjesto toga vlada bi trebala raditi na tome da se on poveća, a ne sanirati proračun na račun najsiromašnijih, upozorio je Mrsić. Povećanje participacije neće povećati kvalitetu zdravstvene usluge i očito da Vlada ne zna na koji način pokrpati poračunsku rupu i da to čini na račun najsiromašnijih.
Željeli bismo vidjeti zašto Vlada misli kako ta mjera neće pogoditi najsiromašnije, koja to prosječna primanja moraju imati da Vlada misli kako povećanje participacije neće utjecati na njihov standard. Je li to minimalna, prosječna plaća ili prosječna mirovina, upitao je Mrsić.
Građani žele poboljšanje materijalnog statusa i socijalnog položaja, stoga poziva vladu da tu mjeru opozove i da se ne provodi jer neće dovesti do bolje i kvalitetnije zdravstvene usluge, nego će smanjiti socijalnu sigurnost građana i neke kategorije građana, posebice umirovljenike, dovesti ispod granice siromaštva, upozorio je Mrsić.
Cilj svih mjera ne smije biti krpanje minusa, nego bolja zdravstvena zaštita i očekujemo da ministar zdravlja zajedno s Vladom poradi na reformi zdravstva, a ne krpanje zdravstvenog proračuna novcem najsiromašnijih, poručio je Mrsić.
Saborski zastupnik i bivši ministar zdravlja Siniša Varga rekao je kako u neposrednoj zdravstvenoj zaštiti vidi velike probleme i urušavanje sektora zdravstva kroz najavljeni nadstandard, povećanje participacije i izrazito liberalan odnos prema dopunskom radu liječnika i drži kako će biti izuzetno teško ostvariti zdravstevnu zaštitu u hrvatskom zdravstvenom sustavu ubuduće.
Urušavanje zdravstvenog sektora i stvaranje ubožnica od naših bolnica je u stvari put prema pravoj privatizaciji hrvatskog zdravstva i politici da samo bogati imaju pravo na zdravstvenu skrb, a siromašni se moraju snaći. SDP kao socijaldemokratska stranka i dalje čvrsto stoji na poziciji da svakome treba biti dostupna zdravstvena zaštita pd jednakim uvjetima i da usluge moraju biti kvalitetne te da liječnici i medicinske sestre i svo zdravstveno i nezdravstveno osoblje prvenstveno moraju biti orijentirani na javnozdravstveni sustav.
Prema našim izračunima sada i ubuduće nema razloga za povećanje participacije prema građanima i postoji niz reformskih mjera u sustavu zdravstva koje stoje na raspolaganju ministru Nakiću i Vladi koje mogu provesti kako bi se teret neracionalnosti u zdravstvu maknuo kroz refromske mjere, a ne da se teret neracionalnosti prebaci na građane, istaknuo je Varga.
Vidimo da se Vlada ljulja, ministri se međusobno svađaju, ne slažu se potpredsjednici Vlade s premijerom i dođemo li ponovno u mogućnost da preuzmemo odgovornost za Vladu, spremni smo omogućiti jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu za sve građane i vratiti participaciju na 70 kuna, poručio je Varga.
Upitan o podatku iz HZZO-a da je država u 2015,. umjesto 815 milijuna kuna platila 300 tinjak milijuna kuna, Varga je rekao kako prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju postoji obveza središnje države odnosno Ministarstva financija i državne riznice prema hrvatskom zdravstvenom sustavu. To se tiče financiranja obveza građana koji ne uplaćuju doprinos, djecu, nezaposlene kako i za socijalni sloj građana, oko 900.000 građana koji imaju tzv. G iskaznicu zdravstvenog osiguranja za koje se država obvezala platiti dopunsko osiguranje. To je na razini 5 milijardi kuna, a država to nadoknađuje s oko 2,4 milijarde kuna, odnosno nešto manje od polovice, pojasnio je Varga.
Ministarstvo zdravlja, odnosno HZZO, raspolaže s doprinosima sve zajedno s oko 23 milijarde kuna i to je za naše poimanje uz postojeću razinu zdravstvene zaštite i provedbu refromskih mjera, za sada dostatna količina novca i da se ne treba dodatno opterećivati građane, naglasio je Varga.
