Plaća više nije ključna za dobivanje kredita, i drugi izvori prihoda ulaze u računicu - Monitor.hr
12.09.2022. (14:00)

Tko je danas vidio živjeti od plaće

Plaća više nije ključna za dobivanje kredita, i drugi izvori prihoda ulaze u računicu

Kredit temeljen na kombiniranom dohotku je financijski model koji kreditnu sposobnost osobe izračunava na temelju financijske snage tvrtke u vlasništvu i osobnih primanja odnosno dohotka, te održivosti poslovnog modela tvrtke – stoji u objašnjenju oglasa financijske institucije koja je očito procijenila da im se da ulaziti u takve kreditne avanture jer, kako navode dalje, fizičke osobe koje dižu kredite, a imaju u svom vlasništvu neku tvrtku, itekako imaju otplatni potencijal. Novost je što se na ovaj način u nekim institucijama usavršava način izračunavanja kreditne sposobnosti potencijalnih korisnika kredita. Svaka banka prema svojim pravilima određuje način računanja kreditne sposobnosti. Opće poznata je činjenica da nemali broj građana Hrvatske ostvaruje prihode iz drugih izvora, koji nisu plaća i takvih je golem broj. Lider


Slične vijesti

11.12. (20:00)

Više minimuma, manje maksimuma: kad novčanik osjeti inflaciju

Planirate dići kredit? Egzistencijalni minimum može vam poremetiti planove

Egzistencijalni minimum označava iznos potreban za osnovne životne troškove, ključan u socijalnoj pomoći i kreditiranju. Porast prosječne neto plaće u 2024. na 1302 eura povisio je minimum na 868 eura za 2025. Iako štiti građane, rast minimuma može umanjiti kreditnu sposobnost, što se vidi na primjeru jednog momka o kojem piše Lider, kojemu je zbog ovog povećanja kreditna sposobnost pala za preko 23.000 eura. Rast egzistencijalnog minimuma odražava inflaciju, ali stvara izazove kada plaće ne prate troškove života. Za građane s prosječnim ili nižim primanjima, ovaj porast može značiti manju financijsku fleksibilnost i teže uvjete za dobivanje kredita.

16.08. (19:00)

Paziti na novce, ali ne zaboraviti i na ovce

Kredit ne mora biti bauk, ali vrijedi pripaziti na neke stvari

Ugovaranje kredita je kompleksan i zahtjevan posao, posebice u dijelu koji se odnosi na definiranje ugovornih uvjeta. Ugovori o kreditima su pisani kompleksnim bankarskim i pravnim rječnikom, koji mnogi klijenti nažalost nedovoljno razumiju. Ukoliko sami ne razumiju i ne zatraže pomoć stručnjaka da im pojasni ugovor, mogu se izložiti visokim pravnim i financijskim rizicima, koji u krajnjem scenariju mogu rezultirati gubitkom vlasničkih i upravljačkih prava u slučajevima kršenja ugovora. Prilikom potpisivanja ugovora o sklapanju kredita klijenti trebaju obratiti pažnju osim na financijske uvjete kao što su kamate, naknade i ročnost kredita i na ostale ugovorne odredbe jer potpisivanjem ugovora preuzimaju na sebe značajne obveze, osim samo na financijske uvjete kao što su kamate, naknade i ročnost kredita. Nerazumijevanje tih obveza može dovesti do kršenja ugovora o kreditu, što može imati ozbiljne posljedice. Lider

15.03. (11:00)

Ako imaš firmu i planiraš akviziciju

Kada uzeti kredit, a kada izaći na burzu

Atlantic je zahvaljujući izlasku na burzu 2010. kupio slovensku Drogu za 240 milijuna eura (umanjenih za dug), što je dan danas najveća akvizicija u hrvatskoj povijesti, a Atlantic postao respektabilan regionalni igrač. Ta je transakcija bila omogućena kombinacijom prikupljanja kapitala na burzi, mezzanine financiranja (kredit uza zalog dioničkog udjela) i klasičnog duga. Atlantic je tri godine prije na Zagrebačkoj burzi proveo početnu ponudu dionica (IPO) vrijednu tadašnjih 716 milijuna kuna. Prikupljeni kapital Atlanticu je dao vatrenu moć za akviziciju. U bankocentričnome financijskom sustavu poput hrvatskoga (iako od slične boljke boluje i cijela Europa) krediti su prvi izbor kompanija za financiranje imalo važnije investicije. Glavni argument je da su krediti obično jeftiniji od izlaska na burzu. Međutim, pogreška je ta dva izvora financiranja smatrati supstitutima, jer oni to nisu, već su zapravo komplementarni. Lider

11.11.2023. (19:00)

Bez jamca

Kredit u jednoj banci možete uzeti i na bankomatu uz otplatu na 12 mjeseci

Riječ je o POBAcash usluzi Podravske banke koja korisnicima tekućeg računa omogućava podizanje gotovine na bankomatima uz povrat na 3, 6, 9 ili 12 mjesečnih rata bez kamata. Na bilo kojem POBA bankomatu u Hrvatskoj, dakle, potrebno je samo odabrati opciju POBAcash, željeni broj rata (3, 6, 9 ili 12) te podići gotovinu. Na podignuti iznos gotovine ne naplaćuje se kamata, već samo jednokratna naknada koja ovisi o broju rata. Jednokratna naknada naplaćuje se od podignutog iznosa odmah prilikom podizanja gotovine, a ovisi o odabranom broju rata. Danica

29.09.2023. (00:00)

Na ovaj članak stavljam bookmark

Što je prešutni minus i tko drži vaš novac

Ako na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (minus). Tada vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja. Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja. Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja. To je minus koji banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Što se tiče mirovinskih fondova, prva dva stupa su obavezna, a uplaćenim novcem upravljaju ovlaštena mirovinska društva. Sve informacije na jednom mjestu donosi tportal.

23.05.2023. (09:10)

U slučaju smrti dužnika, kredit plaćaju nasljednici

18.12.2021. (07:00)

Banka od siječnja snizila kamate: rata kredita manja za ‘čak’ 2 kune

22.02.2018. (15:30)

Zalog banci

Upis hipoteke nužan bez obzira na visinu kredita?

Dižete li stambeni kredit, čak i ako je riječ o vrlo malom iznosu, i dalje je obvezan upis hipoteke na kompletnu nekretninu. Prilično apsurdno, no to je legitimna praksa većine banaka, piše Jutarnji. Stambene kredite bez upisa založnog prava tako na hrvatskom tržištu u ovom trenutku nude Hrvatska poštanska banka, Privredna banka i Erste, sve ipak uz različite uvjete kreditiranja.

19.01.2018. (15:30)

Kreda bez reda

Trećina Hrvata koji su lani digli kredite ove ih godine uopće ne bi mogli dobiti

Izmjena Ovršnog zakona, kojom se umjesto dvije trećine od ovrhe moraju zaštititi tri četvrtine plaće, znatno će utjecati na ovogodišnje odobravanje stambenih kredita. Ako supružnici s plaćama od oko 6 tisuća kuna, odnosno s kućnim budžetom od oko 12.000 kuna žele uzeti kredit na rok od 15 godina, maksimalni je iznos koji sada mogu podići oko 500.000 kuna, dok je prije to bilo 900.000 kuna. Mjesečna rata kredita u tom hipotetskom slučaju sada može iznositi najviše 3669 kuna, a prije je mogla dosegnuti i 6605 kuna. U eurima, pak, to znači da umjesto kredita od 120 tisuća i anuitet od 890 eura sada maksimalni kredit može iznositi 66.670 eura, uz mjesečnu otplatu od 494 eura. Jutarnji

30.12.2017. (17:25)

Godina u novcu

Nikad više novca: Kamate će padati, a krediti polako rastu

Rast novih kredita stavnovništvu je započeo, a skroman trend rasta novih kredita poduzećima primjetan je još od 2016. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji je kod stambenih kredita, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže. Ističu da banke sada zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No, brojke zasad ne slijede tu logiku kad su posrijedi stambeni krediti koji su još u minusu, a kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji – rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima, piše Večernji.