Pilsel: Papa nije rekao ‘pe*erčine’, već ‘pe*eri’, ali to nije ni bit priče - Monitor.hr
30.05. (16:00)

"Ako je osoba gay, a traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da joj sudim?”

Pilsel: Papa nije rekao ‘pe*erčine’, već ‘pe*eri’, ali to nije ni bit priče

Simpatično mi je zgražavanje novinara (koji traže senzaciju) i drugih koji su se ulovili na jedan loš prijevod (preuzevšii vijest Hine): uglavnom svi mi, manje ili više, koristimo riječi ”peder” i ”lezba”, zašto to ne bi smio uraditi i Papa na zatvorenom sastanku? Stvar je krenula ne od objave talijanskog portala za tračeve (često pouzdane) Dagospia, već kada su hrvatski mediji stali krivo prevoditi što je Papa rekao.

Na sjednici Talijanske biskupske konferencije koja je održana 20. svibnja u Vatikanu, u djelu u kojem se razgovaralo o pomanjkanju duhovnih zvanja i o stanju u sjemeništima, Franjo je, tvrdi portal Dagospia (objavom prošle nedjelje), iskoristio ove riječi: ”Nella Chiesa c’e troppa aria di frociaggine” (u prijevodu, ne doslovno, jer Papa koristi idiom, frazu, već preneseno: “U Crkvi imamo značajnu klimu pederluka”. Moglo bi se kazati i da je Papa želio kazati da su ”sjemeništa već puna pedera”). Talijanskim biskupima Papa je objašnjavao da se i dalje protivi primanju gay osoba u svećeničke redove. Postrožena su pravila promatranja i pristupanja kandidata kako sjemeništima tako đakonatu i svećeništvu. Nihil novi, reklo bi se. I jasno je zašto je Papa iskoristio spornu riječ. Drugi je par rukava sviđa li se to nama. Nacional


Slične vijesti

14.12. (17:00)

Govorim to ne kao Argentinac, već kao čovjek

Pilsel: Papa Franjo bi trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir

Istaknuti katolici su već dobivali Nobelovu nagradu za mir (redovnica Majka Tereza, na primjer, 1979. ili argentinski laik i borac za ljudska prava Adolfo Pérez Esquivel, 1980.), a dobivali su ga i drugi kršćani (anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, 1984.) i vjerski lideri (Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama, 1989.), ali ni jedan papa tu nagradu nije dobio, kažu, jer je u komitetu bilo predrasuda. Bila bi to potvrda da se, nagradivši jednog šefa države (a Franjo to jest), ipak ne nagrađuje sila koju ta osoba predstavlja koliko nada koju slavodobitnik nudi i pobuđuje. Intenzivno lobiranje da se zaustavi rat Rusije protiv Ukrajine ili sva sila kontakata u korist Palestinaca u Gazi (Papa u novoj knjizi otvara mogućnost da su možda u pravu oni koji tvrde da se tamo vrši genocid) prilika je da se još jednom vidi kako je potrebno dati prostora nadi, unatoč svim lošim vijestima koje nas pritišću i tjeraju u malodušnost. Papa Franjo, uvjeren sam, nudi jasnu političko-etičku i oslobodilačku perspektivu nade. Drago Pilsel za Autograf.

02.11. (20:00)

Nezgodni Facebook postovi i miris napalma ujutro

Drago Pilsel: Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu

Naime, Bero, kako ga svi zovu u redakciji, mi reče da je Nacional u ozbiljnim financijskim problemima, da pokrenuti radio jako puno košta, da mora ”rezati troškove” (spominjao je i priloge koje idu uz Nacional) i da, eto, nisam ja nešto krivo učinio nego, tako, da mi se mora zahvaliti i neko vrijeme ukinuti moju (religiološku) kolumnu. Posljednju takve vrste (gdje se progovaralo o crkvenim anomalijama) u hrvatskim tiskanim medijima. Tako sam se dvoumio, sve do petka, javno progovoriti i iznijeti navodno službeni razlog ”izlijetanja u zavoju”. U petak sam prelomio i na Facebooku napisao objavu nakon koje je uslijedila Berina, po meni ružna, reakcija. Ostalo je u zraku da bi možda Bero popustio pritiscima ili sugestijama iz visoke crkvene adrese, zbog jedne od kolumni. Ja to ne vjerujem: mislim, to jest, volio bih i dalje vjerovati da je Bero nesklon takvim kompromisima. Bez obzira na svemu ja smatram Berislava Jelinića važnim imenom našeg novinarstva i imam razumijevanje za ono kroz što sada prolazi. Drago Pilsel za Autograf.

21.10. (14:00)

Objektivna povijest

Pilsel: 20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič

Kako je istaknuto, ključni je razlog ovoga nastojanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava.

Od svog osnutka ”Documenta” doprinosi razvijanju individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, prikupljajući podatke, objavljujući istraživanja o ratnim događajima, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, te prateći sudske procese na lokalnoj i regionalnoj razini kao doprinos poboljšanju sudskih standarda i prakse u suđenjima za ratne zločine.

Planiraju objaviti popis svih žrtava do 30. godišnjice ”Oluje” a nakon toga i ”Hrvatsku knjigu mrtvih” (dokumentiranje ljudskih gubitaka) koja će obuhvatiti sve žrtve rata vezane uz naš teritorij od početka Domovinskog rata.

Već sada Documenta ima važnu arhivu u obliku intervjua (video i audio) a istraživačima se nudi i sređene arhive Antiratne kampanje Hrvatske i GOLJP-a. Tu je i praćenje suđena za ratne zločine (preko 400 kaznenih predmeta), što je također velika arhiva. Drago Pilsel za Autograf

25.09. (14:00)

Marija nije šefica telekomunikacija, ali poruke stižu svaki dan

Pilsel: Vatikanska placebo Gospa

Papa je odlučio ne priznati nadnaravnost međugorskog ”fenomena”, ali priznaje da su mnoge tzv. Gospine poruke od Duha Svetog nadahnute. Vjernicima koji hoće vjerovati da se Majka Božja vidiocima ukazala, brat bratu, jedno 50 hiljadu puta (nekima od ”vidioca” pojedinačno i preko 7.000 puta!!) Crkva daje placebo pilulu, pardon, Gospu. ”Marija nije ravnatelj poštanskog ureda koji svaki dan šalje poruke”, poručio je, znamo, papa Franjo. Čini se da je time zapravo poslao signal o tome kakvi su rezultati vatikanske komisije o fenomenu Međugorja. Bit će zanimljivo, ako doživimo Papin pravorijek, hoće li gospodarski kaos, koji je otvoreni prostor za široku lepezu raznih oblika kriminala i korupcije, biti dokazom da tu Gospe ima ili nema. Drago Pilsel za Autograf.

17.09. (18:00)

Stranka demokratskih promjena, nekad bila

Pilsel: Je li SDP ljevica, služi li ona još ičemu danas?

Ljevica je razočarana, pa se politika odlučuje sve bliže centru. Ljevica je postala buržoaska, usvojila je praksu desnice, izgubila je etičko djevičanstvo. U mnogim zemljama razočarana omladina masovno napušta socijaliste. Mnogi se pitaju služi li danas ljevica još ičemu?! Pitate me o SDP-u? Pa to, dragi moji čitatelji, to nisu ljevičari, to su neokapitalisti. Danas, kada su obrana ljudskih prava i prava radnika tema ne samo ljevice i kada socijaldemokracija paktira s ekstremnom desnicom, da: SDP je bio spreman na koaliciju s DP-om, živimo vrijeme koje traži nova i kreativna rješenja kako bismo pobjegli od starih shema. Kada ljevica, međutim, zaboravlja da treba koristiti srce da bi obranila prava najunesrećenijih, već bira sudioništvo krupnog kapitala, luksuz milijardera iliti tajkuna, postoji opasnost da i oni na ljevici budu kušani, kao u stara vremena, da se vjeruje kako dobro uvijek dolazi s desna i kako je lijevo izdaja. Drago Pilsel za Autograf.

22.07. (15:00)

Di su pare, Vigilare?

Pilsel: Izvještaj Željke Markić o klečavcima poklopila dubioza Vigilarea od 7,5 milijuna eura

Poreznoj upravi prijavljena je udruga Vigilare. Češljanjem njenih financijskih izjvešća zaključeno je da ‘brojke ne štimaju’ i da u izvještajima postoji ukupna razlika od 7.478.362 eura. Dodatno je vidljiva diskrepancija u stavkama RASHODI i “Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni” koja također iznosi desetke milijuna kuna – kaže Drago Pilsel koji nije na strani klečavaca, ali objašnjava kako su molitve na trgovima Ustavom garantirana sloboda govora, bez obzira što organizatori baš i ne razumiju kršćansku teologiju i antropologiju.

30.06. (16:00)

Kultura nekog drugog sjećanja

Pilsel: Uhodana crkvena svinjarija – koriste žrtve iz Jazovke da u Hrvatskoj zatru antifašizam

Već 34 godine, 22. lipnja, Crkva potaknuta od ustašonostalgičara slavi u Sošicama na Žumberku, pokraj jame Jazovke, misu zadušnicu „za sve ubijene na tom mjestu“. Spomen pohod „Jazovka“ tradicionalno se organizira 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, koji je u Hrvatskoj državni praznik, a organizator je udruga Hrvatski obredni zdrug – Jazovka. Stvar je kristalno jasna premda, nažalost, zloupotrebljavaju umorene i bačene u Jazovku, a to je ono što su u Argentini sugerirali potomci ustaški glavešina NDH poput Tomislava Frkovića kada se obraćao Kolindi Grabar-Kitarović – maknuti antifašizam iz državnog kalendara, iz udžbenika i čak iz Ustava RH. Tu agendu sada provodi vladajući Domovinski pokret. Drago Pilsel za Nacional.

16.06. (19:00)

Putevima milosrđa

Pilsel: Za razliku od Stepinca, Kuharić nam zaista može biti uzor morala i zdravog patriotizma

Franjo Kuharić je bio dobar čovjek, s manama, ali izuzetno dobronamjeran. Njegova me kauza zanima, za razliku od Stepinčeve, o kojem danas ne bismo govorili, a kamoli slušali pretjerivanja poput „Stepinčeve Crkve”, da ga komunisti nisu doveli pred sud i da ga nisu na trulom suđenju pretvorili u žrtvu. Kuharić ima ono nešto (je li dovoljno za čast oltara, ne znam). Mudri Franjo Kuharić je, o čemu mi je govorio nebrojeno puta inzistirao na tome da nije glavna težina pitanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajednice i kako prepoznati krivnju druge zajednice.

On je vjerovao da su Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani i drugi pred težim moralnim pitanjem: kako žaliti žrtve druge zajednice, kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici? A zatim: kako okajati krivnju, kako zadobiti oprost Božji i ljudski, mir savjesti i pomirenje među ljudima i narodima? Kako započeti novo doba osnovano na pravednosti i istini? Ako naše ljude na to treba podsjetiti, a fakat treba i čudi me da HBK na tomu ne inzistira, onda mi se čini da Kuharić, za razliku od Stepinca, i te kako može biti uzor morala kao i zdravog patriotizma. Drago Pilsel za Nacional.

14.10.2023. (01:00)

Nema strane koju bi trebalo zauzeti

Pilsel: Kako govoriti o Izraelu i Palestini? Svakako ne navijački!

Ne podržavam ni desnicu koja samo čeka da izraelske snage gurnu u more ili pod zemlju dva milijuna Palestinaca iz Pojasa Gaze, a tek ne podržavam ljevicu koja nema suosjećanja za izraelske žrtve Hamasa (i drugih) u napadu kojeg Izrael ne pamti od Jomkipurskog rata. Kako govoriti o Izraelu, i o Palestini, veliko je pitanje i težak izazov. Ne smijem zaboraviti povijest patnje, ni Izraelaca, ali ni Palestinaca. Netanjahu je očito kriv: bio je previše zauzet razbijanjem demokratskih institucija svoje zemlje, ali silina i brutalnost Hamasa zbile su redove u Izraelu, pogotovo jer je za Hamas svaki Izraelac (i Arapin Izraela, naravno), legitimna meta. Nacionalizam je, govorio je Slavko Goldstein, općenito bolest koja može dugo drijemati, a iznenada buknuti. Tada ne treba navijati. Osobito ne treba navijati kada umiru mali ljudi, djeca i bebe, na zaraćenim stranama. Drago Pilsel za Autograf.

27.09.2023. (09:00)

Kajem se od svega srca što uvrijedih...

Pilsel: Javna isprika Aleksandru Stankoviću (i čitateljima)

U emisiji kod Aleksandra Stankovića, u svojstvu gosta sam sjedio ne jednom, već četiri puta i pripadam velikoj galeriji likova koji su ostali, malo je reći iznenađeni, kada je priznao svoj problem ili više njih – ta nikada nisam dobio informaciju ili prepoznao neke naznake da bi Stanković bolovao od depresije. Stanković u knjizi ”Depra” detaljno opisuje borbu s teškom i često stigmatiziranom bolešću radi koje je četrnaest godina na antidepresivima. Iako boluje od depresije, ipak svakog tjedna uspješno funkcionira u javnom prostoru i vodi dosta gledanu emisiju ”Nedjeljom u 2”, što zna donositi specifičan set problema i izazova. Ja se, naime, ovom kolumnom javno ispričavam Aleksandru Stankoviću, za grubost i neljudskost kojom sam ga javno kritizirao. Da li bih se ispričao da Aco nije odlučio progovoriti o depresiji? Možda i bih, ali činjenica je da sam odlučio ovo napisati kada sam shvatio, ili pokušao shvatiti, muku ili muke Aleksandra Stankovića (nitko neće nikada u potpunosti moći shvatiti kako izgleda svijet nekoga tko boluje od depresije, makar i sam uzimao slične lijekove). Drago Pilsel za Autograf.