Picula: Supstanca - film zbog kojega treba zvati hitnu pomoć - Monitor.hr
30.09. (21:00)

Biti vječno mlad ili samo tako izgledati

Picula: Supstanca – film zbog kojega treba zvati hitnu pomoć

Malo je koji film, ne samo ove godine, izazvao žestoke reakcije publike i kritike, kao ‘Supstanca’, ovogodišnji dobitnik nagrade za najbolji scenarij na 77. međunarodnom filmskom festivalu u Cannesu. U priči o, uvjetno rečeno, ostarjeloj filmskoj i televizijskoj zvijezdi koja uz pomoć čudesnog preparata pokušava dobiti ‘mlađu, bolju i privlačniju’ inačicu sebe, osjeti se redateljičino, što namjerno, što nenamjerno, pozivanje na ranije radove na sličnu temu. Zahvaljujući promišljenim, britkim rješenjima svoje redateljice i scenaristice, neprestance održava kontrast između lijepog i ružnog uz uvijek otvorenu interpretaciju što je jedno, a što drugo. Je li fizički prekrasna mlada žena uistinu simbol ljepote ili ne? I – nije li prihvaćanje sebe onakvim kakav čovjek jest u bilo kojoj životnoj dobi, dokaz vlastite zrelosti i harmonije? Boško Picula za tportal


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Bolji smo u ulogama drugih država nego same sebe

Picula: Miris mora u kinu – glumi li Hrvatska bolje Francusku, Italiju ili – sebe?

Posljednjih su tjedana u hrvatskim i – svjetskim kinima zaredali filmovi koji su protekle dvije godine snimani na hrvatskoj obali pri čemu je uglavnom riječ o pričama u kojima je Hrvatska ‘odglumila’ druge zemlje. Usto, imena poput oskarovaca Kate Winslet, Marion Cotillard i Danisa Tanovića te žanrovska šarolikost od drame do horora, dodatni su razlog za preporuku ovih naslova. Iako su hrvatske lokacije te angažman domaćih filmaša važan dio cjeline, glavnina je produkcije realizirana u Mađarskoj. Nažalost, Hrvatska nema ni približno takve uvjete snimanja filmova i njihove postprodukcije kao sjeverni susjed te je u pitanju još jedan aspekt kreativnih industrija i industrije općenito u kojoj je zemlja u 1990.-ima kobno deindustrijalizirana. Zagrebački Jadran film nekoć je bio središnjim mjestom ovog dijela Europe kada se radi o inozemnim produkcijama kojih je od sredine 1960.-ih do početka rata 1991. bilo gotovo stotinu i pedeset, i za veliki, i za mali ekran. Danas su u tom smislu Hrvatsku pretrčale sve bivše socijalističke države u Europi iza željezne zavjese. Boško Picula za tportal

23.10. (00:00)

'Neke su zemlje imale po jednog diktatora, a mi ih imamo čak dva'

Picula: Nije jasno zašto Plenković pasionirano prihvaća isti način političke komunikacije u kojoj je Milanović i dalje prvak

Politički, a ne filmski, riječ je o sve neozbiljnijoj situaciji u kojoj prednjači predsjednik Milanović, ali se ni premijer Plenković ne kreće drugim smjerom. Naprotiv. Sada kada su jedan u drugome prepoznali diktatore, pučiste i kršitelje Ustava RH, bilo bi krajnje svrsishodno da ona institucija koja bi na takvo što morala reagirati – makar praćenjem i izvješćivanjem ustavotvorca – dođe do izražaja. Međutim Ustavni sud RH teoretski bi se početkom prosinca mogao svesti na troje sutkinja i sudaca jer bi preostalih deset mjesta moglo ostati praznima zbog isteka mandata. Plenković je u pravu i kada kritizira Milanovićevo relativiziranje ruske vojne i ine agresije na Ukrajinu, ali Milanović je dosljedan kada u pojedinim situacijama ne želi aktivirati hrvatske vojnike. Boško Picula za tportal

13.10. (22:00)

Bez lovorika u novom Rimu

Apokalipsa sutra: Zašto je propao Megalopolis, labuđi pjev Francisa Forda Coppole?

‘Megalopolis’ je trebao biti ‘novi’ novi Hollywood koji će spojiti autorsku beskompromisnost što se tiče teme, stila i pristupa s komunikacijom s gledateljima zaintrigiranima za nešto izvan kanona. Koliko god je film promašio oba cilja, teško mu je osporiti robovanje kanonima. U svojoj je kombinaciji pozivanja na povijesne situacije i ličnosti i – pompozne akrobacije u tom pozivanju, toliko drukčiji i ekscentričan da odmah postaje kinodoživljaj sui generis. Takav – sam za sebe – možda u budućnosti ostvari kultni status, ali ne onakav kakvim se iskreno i nedvojbeno nadao njegov autor. ‘Megalopolis’ ukratko postavlja niz relevantnih pitanja, scenski to čini itekako privlačnim, ali Coppolin forte – priča i likovi – ovdje izostaju. Sva sreća da se redatelj u međuvremenu obogatio vinogradarstvom jer će ga posljednji film skupo stajati. Boško Picula za tportal

09.10. (01:00)

Kad tvrda kohabitacija dođe na međunarodnu razinu

Picula: Putinov čovjek ili Netanyahuov diler? Milanović je favorit, ali ne zbog svojih stavova, već opozicije HDZ-u

I dok Ustav RH u članku 99. normira da predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike, Milanović i Plenković više ne surađuju ni u čemu, a kamoli u ozbiljnoj analizi, osmišljavanju i provedbi vanjske politike. Ovako međusobno blokirane, a zapravo voluntaristički vođene javne poslove nema nijedna iole ozbiljna država u Europi i svijetu. Zbog toga je moguće da šef Vlade imputira šefu države da ima deal s Putinom, a da predsjednik Republike svog protukandidata na izborima Dragana Primorca, kojega podržava HDZ, opiše kao ‘Netanyahuova dilera’.

Milanović je favorit na izborima, ali ne zbog svojih stavova ili rezultata u unutarnjoj i vanjskoj politici, krajnje upitnih, nego zbog svoga žestokog oponiranja Plenkoviću i HDZ-u pod njegovim vodstvom. Zbog svega što je rekao i učinio kada je posrijedi rat Rusije protiv Ukrajine, Primorac ga titulira ‘zvijezdom ruskih portala’, ali s druge strane Primorčevo isticanje bliskosti s Netanyahuom teško može pridobiti većinsku podršku u Hrvatskoj. Danas su i Putinovo vođenje Rusije i Netanyahuovo vođenje Izraela primjeri agresivnog poništavanja međunarodnog prava i dogovora. Boško Picula za tportal

08.10. (20:00)

Uz pjesmu i ples dvoje luđaka

Picula o nastavku Jokera: Film je na rubu parodije

Malo je koji film kao ‘Joker’ iz 2019. postigao takav umjetnički i komercijalni uspjeh osvojivši niz strukovnih priznanja te ostvarivši zaradu na svjetskim kinoblagajnama veću od milijardu dolara. Stoga mu se nastavak iščekivao s osobitom pažnjom. No, novi je film o Batmanovu arhetipskom neprijatelju u izvedbi oskarovca Joaquina Phoenixa, najblaže rečeno, čudan nesporazum… I dok je priča u prethodniku jasna, slojevita i argumentirana, drugi dio ne razvija odgovarajući dramski luk s uvodom, zapletom, obratom i raspletom osobito posrćući o nezgrapno umetnute pjevačko-plesne točke koje plešu oko ivice parodije poništavajući jedva uspostavljenu radnju. Ona se pak neposredno nastavlja na prvi film prateći Arthura Flecka, sada poznatoga kao Joker, kao štićenika državne zatvorske bolnice Arkham. Boško Picula za tportal. Film komentiraju i na Forumu

09.09. (20:00)

I dalje bez kormilara

Picula: SDP je stranka dugoročnih poraza koja ni ne zna okupiti birače nakon zadnje pobjede

SDP, kao i glavnina europskih stranaka socijaldemokratskog i socijalističkog predznaka, ima generalni problem da se nakon inauguracije Trećeg puta, čiji su vodeći predstavnici na prijelazu stoljeća bili Tony Blair i Gerhard Schröder, ne uspijeva snaći u potpuno drukčijim ekonomskim, socijalnim i identitetskim prilikama u Europi i svijetu u posljednja dva desetljeća. S jedne strane njihovo se biračko tijelo, koje je nekoć glasalo za ofanzivnije socijalne politike, sve više obraća desnom populizmu kao pogrešno percipiranom zaštitniku osiromašene većine u odnosu na elitu. S druge strane, njihova većinom liderska potkapacitiranost, uključujući hrvatski slučaj, potvrđuje da svaka od tih stranaka koja ispunjava svoju ulogu maksimiziranja glasova birača da bi na vlasti provodila vlastite politike ni unutar sebe ne zna unovačiti i izabrati političare za nacionalnu vlast. Boško Picula za tportal

26.08. (20:00)

Kompromisni pokret

Picula: Ovakvom Domovinskom pokretu ne trebaju politički suparnici, sve će sami razriješiti

Ukratko, vodeći ljudi Domovinskog pokreta, iz različitih pravaca, optužuju se za služenje u JNA, izbjegavanje sudjelovanja u Domovinskom ratu, malverzacije novcem te za suspektnu imovinu i način njezina stjecanja. Da u Hrvatskoj netko ima volje prikupiti dovoljno podataka za humorističnu televizijsku seriju u žanru političke parodije, kakve se desetljećima na sjajan način realiziraju u Velikoj Britaniji, Domovinski pokret – sa i bez Škore – bio bi mu nepresušno vrelo nadahnuća. Milo naše. Za više sezona. Boško Picula za tportal

19.08. (15:00)

Dvojac bez kormilara

Picula: Kako su superjunaci Deadpool i Wolverine ipak prevladali krizu srednjih godina

Ono nešto što ‘Deadpool i Wolverine’ kao film ima, to su uvijek zahvalne šale na vlastiti račun. Zbog toga Deadpool i može poželjeti Wolverinu dobrodošlicu u Marvelov univerzum u trenutku kada je cijeli serijal djelovao bez svježih ideja i likova, na najnižoj točki prihvaćenosti. Na njoj su mu isključivo najodaniji obožavatelji davali priliku za još jedan nastavak s nizom već viđenih elemenata. Ovo je i film o krizi srednjih godina u kojima se nalaze i naslovni likovi, i njihovi interpreti te je traženje novog identiteta kao pokretača u životu usred životnog malodušja onaj slojevitiji dio zapleta u kojem će se prepoznati dio gledatelja koji sada već desetljećima prati Marvelove superjunake na filmu. Za mlađu publiku film nudi više nego dovoljno vratolomne akcije i lucidno upakiranog bezobrazluka kao otpora kanonima, a za onu nešto stariju – koja možda i iz navike gleda ovaj podžanr – dovoljno cinizma kao odmaka od svega. Film recenzira Boško Picula za tportal.

15.08. (12:00)

I dalje smo u Drugom svjetskom ratu, ali ovaj put bez partizana...

Picula: Zašto se u Hrvatskoj i dalje vodi Drugi svjetski rat? Zato jer se itekako isplati

I dok i vladajući HDZ i oporbeni SDP osuđuju izvikivanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ te isticanje ustaških simbola što je popratilo nedavni koncert Marka Perkovića Thompsona u Imotskom, politiku i društvo u Hrvatskoj i dalje opterećuje nasljeđe Drugog svjetskog rata. Nerazmrsiv čvor neznanja, manipulirnja i nezamjeranja neprestance će dolaziti na naplatu političarima…

Ono što se moglo čuti u Imotskom, ali i ono što se može čuti drugdje u različitim (ne)prilikama, posljedica je sada već višedesetljetne nebrige vlasti, uglavnom one HDZ-ovske koja je u Hrvatskoj od 1990. do danas gotovo konstanta, kada je riječ o ustavnoj obvezi promicanja antifašističkog konteksta nastanka Republike Hrvatske (iako je sam Tuđman bio protiv toga). Hrvatsku je i 1991. napao jedan modalitet fašizma, odnosno velikodržavlje s velikosrpskom idejom prekrajanja granica sukladno etničkom ekskluzivitetu te brutalnom etničkom čišćenju kao njegovoj operacionalizaciji. Boško Picula za tportal.

20.07. (18:00)

Lider bez pravog oponenta

Picula: Mala zemlja bez velikih promjena – Plenković će uskoro prešišati i Franju Tuđmana

Nakon što je već postao hrvatski političar s najduljim stažem premijera od prvih demokratskih višestranačkih izbora 1990., Andrej Plenković će nakon ponovnog izbora za predsjednika HDZ-a u novom mandatu biti u prigodi postati i političarem s najduljim stažem na čelu stranke čime bi nadmašio i njezina osnivača Franju Tuđmana te Ivu Sanadera. Nakon niza izbornih pobjeda, u stranci nema nikakvih oponenata, dok parlamentarna i izvanparlamentarna oporba sve više djeluje kao nužni ustavni dodatak hrvatskom demokratskom višestranačkom sustavu. Bez ideja, lidera i organizacije kako nakon 2000. i 2011. treći put doći na vlast u zemlji. Jedini oponent mu je predsjednik Milanović.

Hrvatska inačica političke stabilnosti nerijetko je pokazivala znakove osrednjosti, učmalosti i negativne selekcije te ne čudi da je zemlja od potencijalno najperspektivnijih tranzicijskih sredina već godinama po nizu parametara u donjem dijelu Europske unije. Zasad malo što govori da će se u sljedeće četiri godine ovakvo stanje značajnije promijeniti. Za početak svima koji se u Hrvatskoj bave politikom nužno trebaju protukandidati. Boško Picula za tportal