Petričušić: Današnja škola produbljuje nejednakosti u društvu - Monitor.hr
16.06.2021. (17:30)

Životna škola moglo bi se reći

Petričušić: Današnja škola produbljuje nejednakosti u društvu

Antonija Petričušić, docentica na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu u zanimljivom intervjuu za Vox Feminae: Škola još uvijek djecu ne uči misliti nego tek reproducirati. Osim toga, gradivo koje obrađuju je većini njih prezahtjevno. I ono najstrašnije, današnja škola traži konstantnu i predanu podršku roditelja u procesu učenja, plaćanja instrukcija, izvršavanja projektnih zadataka. Ona djeca koja nemaju roditelje čija radna mjesta omogućavaju dodatno pojašnjavanje gradiva i učenje s djetetom, ili im tu podršku ne mogu priuštiti plaćanjem instrukcija, osuđena su na slabiji uspjeh, lošije škole i manje plaćena radna mjesta. Dakle, škola produbljuje, a ne smanjuje nejednakosti u društvu.


Slične vijesti

09.10.2023. (08:00)

A da se Toni Milun klonira?

Nastavnici matematike u deficitu, PMF preplavljen oglasima

Malo tko želi ići raditi za plaću koju ljudi zarađuju radeći u kafićima. Pomalo mi je tužno gledati da ravnatelji hodočaste na PMF i stavljaju oglase tamo na oglasnu ploču. Ministarstvo bi to nekako trebalo riješiti, a ne da smo mi mađioničari koji gledaju kako će pokrpati satnicu, zaključuje ravnatelj jedne zagrebačke gimnazije za Telegram. Problem predstavlja općenito kadar STEM područja, a pojedine škole muku muče i s čistačicama i domarima. Oko 30 posto studenata PMF-a koji završavaju studij žele ići raditi u školu. Ostali idu u pravilu u IT, odnosno tamo gdje su znatno veće plaće, rekao je dekan PMF-a.

29.10.2022. (19:00)

Kaj će mi bezveze latinski

Jokić: Zašto klinci bježe od gimnazije kao vrag od tamjana?

Zahtjevna, široka i bez mogućnosti izbora, hrvatska gimnazija sve je manje privlačna, a sve više učenika usmjerava se prema strukovnom obrazovanju. Analitički postupci ukazuju da već sada u mnogim sredinama upisna mjesta u gimnazijskim programima ostaju nepopunjenima negdje jedva dosežući 50%. Iz zagrebačke perspektive to se čini nevjerojatnim, ali podaci neumoljivo ukazuju da su u dijelovima zemlje npr. strukovni medicinski i ICT programi znatno privlačniji od gimnazijskih. U trenutnom obliku hrvatska gimnazija ne može potaknuti veći broj učenika na upis. Potrebna je promjena u smjeru povećanja izbornosti čime bi se značajno povećala njezina atraktivnost. U Cjelovitoj kurikularnoj reformi izrađen je model izbornosti za gimnazijsko obrazovanje koje su prihvatile i same gimnazije, gdje se učenicima nude moduli s predmetima koji su u skladu s njihovim interesima. Takva bi promjena bila garancija motiviranijih učenika, zadovoljnijih nastavnika i sustava u kojem bi opće srednjoškolsko obrazovanje opet dobilo privlačnost. Boris Jokić za Tportal.

24.03.2019. (22:00)

Faljen Isus!

Crkvena okupacija javnog obrazovanja – vjeroučitelji preuzeli kontrolu nad 54 škole

U Hrvatskoj hrpimice na položaje ravnatelja škola dolaze vjeroučitelji, zahvaljujući povlaštenom položaju, tako da se njihov broj u osnovnim školama u posljednjih 7 godina više nego udvostručio. Vjeroučitelji su do danas postali ravnatelji u 36 osnovnih škola, od kojih je 27 državnih, a 8 vjerskih. Osim toga, oni su na čelnim pozicijama u 18 srednjih škola od kojih je 9 državnih. Dakle, ukupno u 54 škole. Fizičar dr. sc. Ivica Puljak, jedan od čelnih ljudi stranke Pametno, kaže da je činjenica da biskupi praktički određuju tko će biti ravnatelji škola porazna ne samo za obrazovni sustav, nego za cijelu državu. Index…

20.01.2019. (11:30)

Hrvatski nastavnik iz Finske otkriva sve tajne najboljeg školstva na svijetu

29.05.2017. (10:58)

VJEŠTice male...

Finska mijenja školstvo: Školske predmete mijenjaju učenjem vještina

BBC ima članak o finskom školstvu, inače vrlo dobrom i s visokim rezultatima na međunarodnim testovima, gdje polako u škole uvode podučavanje vještina pored školskih predmeta, što bi u krajnjem slučaju dovelo do ukidanja školskih predmeta. Učenici bi ovako usvajali vještine u tehnologiji, istraživanju, komunikacijama i kulturološkom razumijevanju. Finska inače ima netipično školstvo – djeca ne kreću u školu prije sedme godine, školski dani su kratki, praznici dugi (10 tjedana), imaju malo domaće zadaće i nemaju ispite. Od ljeta prošle godine u Finskoj je postalo obavezno dopustiti učenicima da sami biraju temu njima blisku i da školski predmet baziraju oko te teme, uz inovativno korištenje tehnologije. Kritičari kažu da ovakav sustav neće dati djeci osnovno znanje koje bi onda nadograđivali višom raznimom te da je predviđen za darovitiju djecu pa će prosječna ostati zakinuta… BBC

09.04.2017. (22:37)

Skromna izdvajanja

Gdje je najbolje biti školarac u Hrvatskoj?

Jutarnji list u ovom je tjednu prikupio podatke 78 gradova vezanih uz stanje u školstvu i izdvajanja za obrazovanje u 2016., odnosno 2017. godini. Dobiveni podaci pokazuju izdvajanja iz gradskih proračuna za obrazovanje, koji se kreće u vrlo niskom rasponu, od 0,31 posto do 20-ak posto. Pritom je dio gradova u stavku izdvajanja u obrazovanje uključivao predškolski odgoj, što značajno podiže razinu izdvajanja. Grad Umag je za odgoj i obrazovanje u 2016. utrošio 56,8 milijuna kuna, čime je izdvojio 36,76 posto svog proračuna, što je daleko iznad standarda Hrvatske i Europe, ističe gradonačelnik Vili Bassanese.

07.01.2017. (08:02)

Ministar Barišić kaže da će uvesti razne promjene obrazovnog i znanstvenog sustava, zasad konkretizira samo da će vratiti ocjene na polugodištu i da će omogućiti ravnateljima da se nakon mandata mogu vratiti na mjesto nastavnika tj. profesora u školama

17.09.2016. (20:49)

Nikud bez beze

‘Ravnatelji čuvaju mjesta u školama za vlastite kandidate’

“Mi smo jučerašnjim prosvjedom htjeli ukazati na niz nepravilnosti koji se događaju na području zapošljavanja u osnovnoškolskim ustanovama. Događa se da pojedini ravnatelji ne prijavljuju potrebu za zaposlenicima i prestanak potrebe što su dužni prema kolektivnom ugovoru, a ujedno krše i zakon, zbog toga što čuvaju mjesto za vlastite kandidate. Time se potiču korupcija, nepotizam i diskriminacija”, upozorava Ana Tuškan iz Sindikata učitelja Hrvatske povodom njihova prosvjeda “5 do 12” pred Ministarstvom, a rješenje vidi u uvođenju transparentnosti i sankcija. N1

08.09.2016. (23:55)

Sramno priznanje

Stopiran obrazovni plan, propalo 85 milijuna eura za školstvo

S dnevnog reda zadnje sjednice Vlade povučen je dokument Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, na temelju kojeg je Hrvatska mogla povući 85 milijuna eura za razvoj najvećeg i najzapuštenijeg dijela obrazovnog sustava. Program je pripreman gotovo 2 godine, za mandata prošle i ove Vlade, a EK ga je tri puta vraćao na doradu. Ne donese li nova Vlada Program do kraja godine, Hrvatska definitivno gubi priliku izvući 148 milijuna eura. Jutarnji

07.08.2016. (22:30)

Little boxes

Hrvatsko školstvo je mentalna teroristička organizacija što uništava inteligentnu djecu

Helena Bulaja Madunić dio je malog izdavačkog pogona Naklada Bulaja koji je pokrenuo projekt digitalizacije književne baštine i kompletnu lektiru besplatno stavio online na eLektire. “Današnja škola je zapravo mentalna teroristička organizacija za suvremenu inteligentnu djecu željnu znanja, a ne lažnih veličina i autoriteta”, kaže Bulaja Madunić u intervjuu za Novi list.