Work smarter, not harder
Pet trikova za produktivnost: Kako raditi pametnije, a ne napornije u 2025. godini

Umjetna inteligencija mogla bi utjecati na 40 % radnih mjesta globalno, upozorava UNCTAD, produbljujući ekonomske nejednakosti. Iako AI povećava produktivnost, koristi se gomilaju među tehnološkim divovima i razvijenim državama, dok zemlje u razvoju zaostaju. Rješenje vide u većim ulaganjima u obrazovanje, digitalnu pismenost i otvoreni kod. Ključno je osigurati inkluzivno upravljanje kako bi AI bio prilika za sve, a ne privilegija nekolicine. tportal
Mlađe generacije, posebice generacija Z, sve više odbacuju tradicionalnu karijeru u korist poduzetništva. Motivirani iskustvima svojih roditelja, koji su često radili prekovremeno za stabilnost, mladi radije biraju nesigurnost i kreativnost vlastitog biznisa. Prema istraživanjima, čak 78 % pripadnika generacije Z vjeruje da je pokretanje vlastitog posla najbolji izbor. Stručnjaci navode da su globalne krize, digitalizacija i promjene u vrijednostima oblikovale njihov odnos prema radu, prioritetima i novcu, zbog čega sve češće biraju fleksibilnost umjesto korporativne hijerarhije. Lider
Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika, što znači da, ako ne želimo paralelna društva, treba hitno raditi na uključivanju tih radnika u našu zajednicu, rečeno je u četvrtak na konferenciji HGK. Treba naći sustavne modele, provoditi istraživanja i vidjeti gdje su poteškoće u institucijama, prihvatu, bržoj protočnosti u dobivanju radnih dozvola, sve kako bi se na taj način olakšale potrebe tvrtki i gospodarstva. Tu je i problem česte promjene poslova, pogotovo kod mladih. Glavni razlog za promjenu posla je niska plaća, loši međuljudski odnosi, ali i nemogućnost napredovanja. Lider
Stopa preživljavanja malih biznisa u Hrvatskoj iznosi oko 18%, što je niže od EU prosjeka (20%) i znatno manje od SAD-a (48,9%). Iako broj registriranih poduzeća raste, mnogi ne uspijevaju opstati. Glavni razlozi propadanja su:
Potražnja za radom u prva dva mjeseca 2024. pala je 10,9 % u odnosu na prošlu godinu, a najtraženija zanimanja su prodavači, kuhari i konobari. Istovremeno, raste broj visokoobrazovanih osoba koje nisu ni zaposlene ni u školovanju – sada ih je 13,5 %. Dio ekonomista krivi neadekvatan obrazovni sustav, dok drugi primjećuju rast prihoda od iznajmljivanja. U međuvremenu, potražnja za učiteljima i medicinskim sestrama raste, a poslova na neodređeno ugovoreno je više nego prije. Poslovni
Ako nemate radno iskustvo, ne očajavajte—stvorite ga! Volontiranje, pripravništvo i studentski poslovi odličan su početak. Pokrenite blog, izrađujte nakit, pišite za portale ili šetajte pse—sve je to iskustvo koje govori o vašoj inicijativi. Pohađajte radionice i edukacije kako biste proširili znanje. Važno je pokazati da ste aktivni i voljni učiti. Umjesto čekanja savršenog posla, radite nešto—bilo što. Poslodavci više cijene nekoga tko se trudi nego nekoga tko samo gleda oglase i uzdiše. Savjeti
Zaboravite na tihe otkaze – 2025. donosi novi trend na tržištu rada: otkaze iz osvete. Nezadovoljni zaposlenici, frustrirani niskim plaćama, lošim uvjetima i nepravdom, sve češće napuštaju poslodavce u ključnim trenucima kako bi im nanijeli štetu. Fenomen se najviše javlja u IT-u, marketingu i medijima, a posebno je popularan među mlađima. Psiholog Zvonimir Galić ističe da je uzrok nepravda i loše vođenje, a poruka poslodavcima jasna: ako ne žele osjetiti osvetnički bijes, trebali bi ulagati u pravednije radno okruženje. Poslodavci trebaju osvijestiti činjenicu da zbog situacije na tržištu rada zaposlenici imaju veću moć nego što su ranije imali te poduzeti sve što je moguće da kvalitetnije upravljaju ljudskim potencijalima, zaključuje. tportal
Izmjene Zakona o strancima poboljšat će zaštitu stranih radnika u Hrvatskoj, njihovu integraciju i uvjete rada, izjavio je državni tajnik Ivan Vidiš. Radne dozvole produžit će se na tri godine, regulirat će se smještaj, a nesavjesni poslodavci završit će na “crnoj listi”. Sindikati pozdravljaju prijedloge, dok poslodavci dijele mišljenje – dulje dozvole su plus, ali novi financijski tereti nisu. Uz dodatne inicijative poput učenja hrvatskog jezika i bilateralnih sporazuma, cilj je stabilizirati tržište rada i spriječiti da radnici i poslodavci lutaju u birokratskoj magli. HRT