Pepijn Brandon: Amsterdam je bio duboko umiješan u ekonomiju ropstva - Monitor.hr
16.11.2022. (12:00)

Lučki gradovi imali su veliku ulogu u razvoju kapitalizma

Pepijn Brandon: Amsterdam je bio duboko umiješan u ekonomiju ropstva

Unforgettable private guided walking tour Amsterdam

Postoji vrlo jaka tradicija koja u osnovi tvrdi da kapitalizam ide ruku pod ruku s razvojem moderne države, koja je birokratska država. Rat pokreće razvoj takve države, a birokratska je država posebno učinkovita u vođenju rata. Međutim, nedavna povijest rata i kapitalizma pokazuje nam da ne postoji jasna granica između državne birokracije i privatnih kompanija u organizaciji ratovanja. To mi je bilo očito kada sam počeo pisati knjigu, u jeku američke invazije na Irak, kada se mogla vidjeti uloga velikih privatnih organizatora rata. No takve vrste institucija bile su prisutne kroz čitavu povijest kapitalizma, a u Nizozemskoj su bile posebno dominantne. Amsterdam je bio jedno od glavnih središta organiziranja globalnog komercijalnog ropstva, mjesto agresivne kolonijalne moći. Njegovi gradonačelnici itekako su intervenirali u kolonijalnu politiku. U 17. stoljeću Amsterdam je posjedovao trećinu nizozemske kolonije Surinam izravno, a ne preko neke kompanije. Novosti


Slične vijesti

07.12.2023. (11:00)

Dobar biznis

Rim svoj otpad spaljuje u Amsterdamu, što je jedno od mogućih privremenih rješenja i za Zagreb

Talijanska prijestolnica, s populacijom od četiri milijuna stanovnika i 24 milijuna turista koji je godišnje posjete, godinama muku muči s otpadom, a to se zakompliciralo 2013. kada je zatvoreno privatno, najveće tog tipa u Europi, odlagalište Malagrotta. Dodatni problemi nastali su prošle godine kada je veliki požar teško oštetio najveću gradsku tvrtku za preradu otpada. To je privremeno rješenje dok se ne napravi novo rimsko postrojenje. To naravno ima i svoju cijenu, a iznosi, kako je objavila La Repubblica, 200 eura po toni, odnosno 28 milijuna eura za tri godine. Rimljani su dijelom riješili problem otpada, Amsterdam je dobio novac, a termičkom obradom otpada i struju i grijanje za 30 tisuća stanovnika sjevernog dijela grada. Kada bi se Zagreb odlučio na ovakav potez, to bi vjerojatno kao posljedicu imalo veću cijenu odvoza otpada. Tportal

10.06.2023. (16:00)

Dajte nam turiste, a ne izletnike!

Kako izgleda život u Amsterdamu, gradu koji ima previše turista?

Amsterdam obeshrabruje dolaske "turista smetača" (pijandura) - Daljine.rs

Nizozemci su, kao i u svemu ostalom, pragmatični, i shvatili su što se isplati. Samo su dali ljudima ono što žele kako bi se ovi osjećali slobodnima. Skupi hoteli, hosteli, apartmani i drugi objekti ne sprječavaju bogate Britance, Irce, Norvežane, Dance, Nijemce i druge da dođu. Često grupe turista dođu iz Londona samo na jedan dan. Prema podacima stranice SkyScanner, gotovo je 1000 letova tjedno na relaciji London – Amsterdam i natrag tako da ne čudi ako netko dođe ujutro i vrati se navečer. Budući da stanovnici Amsterdama sve više negoduju zbog gužve, već godinama se govori o uvođenju ograničenja na tzv. loši turizam. Tu se posebno misli na turiste koji dolaze zbog legalne prostitucije i uživanja lakih droga. Lokalne vlasti su napravile i video u kojem se cilja na muškarce iz Engleske koji imaju između 18 i 35 godina. U videu policija privodi prijestupnika, a kršiteljima zakona “obećava” kaznu od 140 eura i kriminalni dosje. Istina, grad i od takvih turista nešto zaradi, ali se postavlja pitanje koliko je ugodno živjeti u gradu u kojem je atmosfera uvijek kao na Stradunu prvog kolovoza. Aljazeera

16.05.2023. (01:00)

U današnjem svijetu promijenjen je koncept doma, a shodno tome i ideja egzila

Arhiva Dubravke Ugrešić darovana je Muzeju Allard Pierson u Amsterdamu

Large sinan

Na dan smrti Dubravke Ugrešić, 17. ožujka 2023. osnovana je, po želji same Ugrešić, izražene u oporuci, fundacija koja nosi njeno ime i čije je sjedište u Amsterdamu. Ljubaznošću fundacije dobio sam dozvolu da objavim izjavu Dubravke Ugrešić o odluci da svoju arhivu pokloni muzeju Allard Pierson u Amsterdamu, piše Sinan Gudžević.

  • Dio nizozemske književne zajednice mogao bi moju arhivsku “gestu” smatrati kulturno “neprikladnom”, zato što ne pišem na nizozemskom (dakle nisam nizozemska spisateljica). Međutim, tradicionalna ideja pripadnosti (najčešće zasnivana na autorovom državljanstvu ili etničkoj pripadnosti) mijenja se. Mnogi današnji pisci ne žive u svojim “zemljama” ili “domovinama”. Usto, promijenjen je koncept doma, a shodno tome i ideja egzila. Dom više nije dom, egzil nije više egzil, mnogi od nas su postali “migranti” ili “potencijalni migranti”. Ova nova konstelacija mora pokrenuti novu artikulaciju ili reinterpretaciju uloga ili smjernica mnogih književnih “institucija”. Primjera radi, čija je spisateljica Jhumpa Lahiri, Indijka rođena u Londonu, državljanka SAD-a koja je nedavno odlučila pisati – na talijanskom? Koja će “arhivska” institucija primiti njen arhiv kao poklon ili ga otkupiti (što je praksa u SAD): indijska? engleska? američka? Ili talijanska?
  • Moja se biografija sastoji od iskustva nekoliko kulturnih krugova: ruskog (zbog moga akademskog bavljenja ruskom književnošću), jugoslavenskog (jedinstveno iskustvo pisanja na jednom jeziku koji je nasilno rascijepan na četiri jezika, i još na četiri književnosti: hrvatsku, bosansku, srpsku i crnogorsku), te balkanskog, europskog i američkog iskustva. Danas bi moj spisateljski “život” mogao biti smatran nedostatkom, a sutra već prednošću. Čini se da je današnja kultura “migracijska”. Ja sam “samoizgnana” autorica koja živi u globaliziranom svijetu. Novosti
20.11.2022. (19:00)

Žele urediti kompleks s barovima, restoranima, sobama za seksualne radnice i zdravstvenim centrom

Amsterdam želi izmjestiti Crvenu četvrt, ali je nitko ne želi u svom susjedstvu

I Rim dobiva svoju "crvenu četvrt" - Index.hr

Amsterdamske gradske vlasti žele Crvenu četvrt zamijeniti višekatnim “erotskim centrom”, ali nitko od građana ne želi ga u svom dvorištu. Planovi o premještanju i osmišljavanju novog načina organizacije krenuli su prošle godine kako bi se doskočilo pogoršanju problema, kriminala i “opasnih razina gužve” u tom dijelu grada, piše Guardian.  “Četvrt crvenih svjetiljki jedan je od najstarijih i najmanjih dijelova našeg grada, ali trenutno je prepuna momačkih večeri i turista koji maltretiraju seksualne radnice”, rekla je Ilana Rooderkerk, čelnica lokalne stranke D66. Plan je da se dizajnira raskošna zgrada sa sto soba za seksualne radnice, barovima, restoranima, ali i zdravstvenim centrom. Iako je gradska vlast predložila čak osam mogućih lokacija, od poslovne četvrti do luke Haven-Stad, stanovnici Amsterdama nisu se odlučili ni za jednu. Jutarnji

09.11.2022. (19:00)

Bubble barrier

Brana od mjehurića rješava problem onečišćenja kanala u Amsterdamu

Climate Action Stories

Koso postavljena cijev s brojnim rupicama na dnu kanala ima snažan dovod zraka te se stvara gusta zavjesa od mjehurića koja zaustavlja plutajući otpad na putu prema otvorenom moru. Razni organski ostaci, lakši plastični predmeti, pakiranja klize niz zavjesu prema velikom metalnom spremniku, tj. kavezu na kraju cijevi. Otpad redovito prikupljaju i sortiraju tegljači na rijeci, a privatni i turistički brodovi, ribe i životinje uvijek mogu nesmetano proći ovu branu. Istraživanja pokazuju da se ovom metodom uklanja 87 posto otpada iz vode. Nacional

 

06.05.2021. (19:30)

Seks trgovinski centar

Amsterdam želi izgraditi erotski centar izvan grada

Vlasti u Amsterdamu odlučile su ‘očistiti’ povijesnu jezgru grada zatvaranjem ‘seks izloga’ u De Wallenu, poznatoj četvrti sa crvenim svjetlima. Gradonačelnica Femke Halsema cilja i poboljšati uvjete seksualnih radnica, traži partnera s kojim bi grad izgradio tzv. erotski centar od pet katova izvan grada, sa striptiz barom, klubovima, te stotinjak soba, mjesto na kojem bi se legalno i sigurno pružale seksualne usluge.

15.04.2017. (12:45)

Tjeraju ih sigurno da jedu samo tulipane

Amsterdam: Među najboljima u svijetu u smanjenju dječje pretilosti

Grad Amsterdam među vodećima je u svijetu po zaustavljanju epidemije pretilosti, posebno među djecom, a zahvaljujući radikalnom i širokom programu koji pokazuje rezultate i među najsiromašnijim zajednicama, kojima je inače najteže pomoći. Amsterdam ima najveću razinu pretilosti u Nizozemskoj, a petina djeca je pretila, no od 2012. do 2015. broj pretile i djece prekomjerne težine pao je 12%, pri čemu je najimpresivnije to što je najveći pad zabilježen među najnižim socio-ekonomskim grupama. Novouvedena pravila koja su dovela do promjena jednostavna su i jeftina – zabranjeno je donošenje voćnih sokova u školu, a promovira se voda, zabranjeno je donošenje kolačića i sokića na školske proslave rođendana, na vanškolskim aktivnostima zabranjena su sponzorstva Coca Cole i McDonald’sa itd. Guardian