Pavić: U redu je da naši ljudi imaju u Irskoj tvrtke, a ovdje radnike - Monitor.hr
11.10.2017. (13:55)

Brzopleti ministar

Pavić: U redu je da naši ljudi imaju u Irskoj tvrtke, a ovdje radnike

“Meni je u redu da naši ljudi u Irskoj imaju tvrtke, a u Hrvatskoj zaposlenike”, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Objasnio je da on kao ministar podržava mobilnost radne snage, Pavić je naveo i da je i on živio u inozemstvu te da smatra u redu da to isprobaju i drugi, ali da želi da se vrate i ovdje zapošljavaju, a da tvrtke mogu imati vani. Pavić nije ulazio u to odakle će, prihvate li poduzetnici takvu praksu i tvrtke počnu masovno osnivati vani, a ovdje tek držati zaposlenike, on puniti budžet ministarstva te isplaćivati mirovine postojećim i budućim umirovljenicima. Poslovni


Slične vijesti

03.12. (07:00)

Vratiće se rode

Povratak iz Irske: Hrvati biraju stanove, dom i zdrave barove

Sve više Hrvata vraća se iz Irske, ali ne zahvaljujući vladinim mjerama poput “Biram Hrvatsku”, već zbog visokih stanarina, stambene krize i povoljnijih uvjeta zapošljavanja u Hrvatskoj. Procjene govore o 16-17 tisuća Hrvata u Irskoj, što je znatno manje od 33.300 izdanih PPS brojeva. Povratnici ističu nostalgiju, obiteljske razloge i nove prilike u domovini. No, izazovi ostaju – razočarani povratnici upozoravaju na niže plaće i političku korupciju. Stručnjaci zaključuju da su privremeni odlasci korisni za stjecanje iskustva, no nije lako balansirati između “irske plaće i hrvatskog srca”. Index

21.05. (15:00)

Gužva na otoku sreće

Stambena kriza trenutno je dominantno pitanje u Irskoj: šatori na ulicama Dublina ukazuju na drugu stranu “meke za korporacije”

U središtu Dublina u oči prvo upadaju prestižne podružnice brojnih svjetskih korporacija. Ali u podnožju modernih staklenih fasada sve se češće mogu vidjeti šatori. Neki od njih pripadaju beskućnicima, jer stambeni prostor je rijedak u cijeloj zemlji i jednostavno nedostižan za mnoge u glavnom gradu koji sve više postaje prijestolnica bogatih. Kada je preuzeo dužnost u travnju, novi premijer Simon Harris obećao je 250.000 novih domova do kraja desetljeća. rska je suočena sa sve većim brojem migranata, a ne samo zbog stambene krize, smještajni kapaciteti dosežu svoje granice. Situaciju je pogoršala ruska invazija na Ukrajinu: od početka rata u Irskoj je registrirano više od 100.000 ukrajinskih izbjeglica. N1

27.08.2023. (12:00)

Irska u mom srcu

Cork, zavodljiv grad otpora i kulture u kojem ćete se osjećati kao kod kuće

A local's guide to Cork | National Geographic

Cork ima dugu pomorsku povijest, bogatu kulturnu ponudu i vlastita pravila. Gurmanska je prijestolnica Irske s jednom od najboljih europskih tržnica, raskošnom ponudom craft piva i više izvrsnih lokalnih manjih ili većih pivovara, šarmantnim barovima s craft kavom, stotinama pubova s dušom, šarenim knjižarama i svakodnevnim sjajnim koncertima. Dom je i viskija Jameson i savršeno mjesto za opuštanje, zabavu ili tek muvanje po ulicama i upijanje atmosfere. Domaći su izuzetno ponosni na buntovno nasljeđe grada i čitavog okruga i često ćete čuti da Cork nazivaju “pravim glavnim gradom Irske”. Osjećat ćete se kao doma jer u Corku živi oko 20.000 Hrvata. Punkufer

23.07.2023. (18:00)

Kad je pravo profita iznad prava životinja

Nezamisliva patnja: Hrtovi u industriji lova i utrka u Španjolskoj i Irskoj

Zagrebačka Udruga za udomljavanje hrtova Honey uz pomoć partnerskih udruga udomljava hrtove iz Španjolske i Irske u Hrvatskoj. Ove se pasmine, naime, u svojim zemljama iskorištavaju u svrhu lova i utrka. „Osim udomljavanja, naš cilj je upoznati ljude s pokoljem ovih pasa u njihovim zemljama, o okrutnosti koja se krije iza utrka s greyhoundima i o stravično bezosjećajnim tradicijama španjolskih lovaca koji se godišnje ‘riješe’ oko 100.000 galga, španjolskih hrtova“, kažu Sanja Tica i Sandra Ivanišević iz udruge Honey. Galgo je španjolska autohtona pasmina hrtova, nekad je bila simbol španjolskog plemstva, a danas se koristi u lovu na zečeve. Ta praksa koja se opravdava tradicijom, rezultira time da svake godine nakon sezone lova deseci tisuća pasa završe odbačeni, ako ne dožive još goru sudbinu – budu bačeni u bunare ili obješeni. Profit koji se ostvaruje lovom zasad još uvijek nadvladava prava životinja. Ove lijepe životinje udomljuju ljudi koje dirne njihova tragična priča. Zauzvrat dobiju ljubimce blage naravi, u početku plahe, ali kasnije jako privržene vlasnicima. H-alter

06.04.2023. (00:00)

U strahu su velike oči

Irska zbog Ukrajine odustaje od vojne neutralnosti?

Sunce irskog neba - Portal Novosti

Irska vlada će na konzultativnom forumu pitati svoju javnost za mišljenje o tradiciji vojne neutralnosti zemlje. Irski premijer Leo Varadkar prošle je godine rekao da će zemlja vjerojatno preispitati svoju politiku nakon ruske invazije na Ukrajinu te je sugerirao da bi se Irska mogla više uključiti u zajedničku obrambenu politiku EU. Politika neutralnosti, koju je irski premijer Eamon DeValera opravdavao za vrijeme Drugog svjetskog rata jer dopušta zemlji da izbjegne situaciju u kojoj je pijun u igrama velikih sila, službena je politika Irske od njezine neovisnosti i jako je popularna. Kritičari kažu da ova politika i niska razina potrošnje na obranu ostavljaju zemlju ovisnom o dobroj volji drugih. Tportal

21.12.2022. (09:00)

Kindred Spirits

Zapamtili dobrotu: Irci nakon 170 godina uzvratili pomoć indijanskom plemenu Choctaw

Choctaw Chief to visit sculpture that commemorates his nation's generosity during Irish famine

Godine 1847, sjevernoamerički Indijanci iz plemena Choctaw prikupili su 170 dolara, što je tada bilo jako puno novca, i poslali ih stanovnicima Irske u kojoj je vladala velika glad (1845.-1849.). Patnje koje su Irci prolazili bili su poznate Indijancima jer je 16 godina prije toga pleme Choctaw izgubilo tisuće svojih ljudi zbog gladi i bolesti, piše CNN. Godine 2020., Irci su skupili donacije preko GoFundMe kampanje kako bi pomogli indijanskim plemenima tijekom pandemije koronavirusa. „Iz Irske, 170 godina kasnije, dobrota je uzvraćena. Za naše braću i sestre u trenucima kada vam je teško“, bila je jedna od poruka donatora. Prikupljeno je gotovo tri milijuna dolara, uz pomoć društvenih mreža, za hranu, medicinske potrepštine, osiguranje pitke vode… Među porukama donatora bile su: “Iz Irske, s ljubavlju. Pomogli ste nam kada nitko drugi nije”, “Solidarnost Irske”, “Hvala na pomoći tijekom 1800-ih. Želio bih vam dati više, ali izgubio sam posao”, “Priče o dobroti vaših predaka uvijek mi dirnu srce. S osjećajem poniznosti, želim vratiti dug u ovoj maloj mjeri”. Radiosarajevo

15.11.2022. (20:00)

Za bolje mentalno zdravlje

Lego otvorio Brick Café u Dublinu u kojem se odrasli igraju legićima

World's first LEGO café opens in Dublin | Newstalk

Eksperimentalni prostor otvoren je povodom Svjetskog mjeseca mentalnog zdravlja jer igra poboljšava kreativnost i smanjuje stres. Ugostiteljska ponuda Dublina od prošlog je tjedna bogatija za jedan neobičan kafić – LEGO Brick Café. Riječ je o prvom na svijetu eksperimentalnom kafiću ili, bolje reći, kreativnom prostoru u kojem odrasli gosti mogu uživati u napicima, društvu i slagati Lego kockice. Mogli su birati između Lego setova te ih slagati na licu mjesta, ali i sudjelovati na radionicama koje demonstriraju kreativnu upotrebu kockica kao što su stop-motion animacije, ekspresivne mozaičke konstrukcije i izražavanje na otvorenom platnu. Lider

01.11.2022. (20:00)

Lijepa Naša Irska

U Irskoj najavljen trogodišnji pilot-projekt dodjele univerzalnog temeljnog dohotka umjetnicima

Hrvat o prvoj godini u Irskoj: "To je svijet u kojem su 'šalteruše' ljubazne i žele pomoći, a plaća ne kasni"

Od 8200 prijavljenih umjetnika koji su ispunjavali uvjete nasumično je odabrano 2000 primatelja s ciljem pronalaženja prave ravnoteže zastupljenosti između faza njihove karijere, dobi, etničke pripadnosti i područja rada. Među njima je 707 likovnih umjetnika, 584 glazbenika, 204 umjetnika koji rade na filmu, 184 pisca, 173 glumca i umjetnika koji djeluju u kazalištu, 32 plesača i koreografa, 13 cirkuskih umjetnika i 10 arhitekata. Univerzalni temeljni dohodak (eng. UBI) za umjetnike klasificira se kao oporezivi dohodak, ali oni koji će ga primati smiju zarađivati i samostalno. Vlasti su rekle da je ideja ponuditi umjetnicima određenu stabilnost i pouzdanost, odnosno slobodu da ili izgrade svoj portfelj ili pokušaju riskantnije projekte. Tijekom programa 2000 umjetnika primat će 325 eura tjedno u razdoblju od tri godine bez ikakvih uvjeta. Radiogornjigrad

20.04.2022. (10:00)

Same old, worse than f*ing Bosnia

Jokić: U Belfastu se dobro pije, traume žive, političari sami sebi svrha

Premda fizička granica između Irske i Sjeverne Irske ne postoji, na svakom koraku šarmantnog Belfasta i dalje se osjećaju snažne podjele između onih koji sanjaju višestoljetni san o jedinstvenoj irskoj državi i onih koji smatraju da je jedini put ovog dijela zemlje u britanskom Ujedinjenom Kraljevstvu. Gotovo ništa nije zajedničko – ni trgovine, ni pubovi – a još manje škole i posebice ljubavi… ‘Uređeni smo po Bosni i Hercegovini…’, govori najiskusnija među njima. ‘Ti najbolje znaš kako to izgleda.’ Politički sustav Sjeverne Irske doista sliči Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i u istoj je mjeri nefunkcionalan. Dvije strane imaju podijeljene funkcije, a za odluke se moraju usuglasiti… putopisni Boris Jokić za Tportal.

02.11.2020. (00:00)

Crna priča iz katoličke Irske

Sestre nemilosrdnice – na 30 godina bunkerirani rezultati istrage o masovnom umiranju djece u katoličkim domovima tijekom 20. stoljeća

Konkretan povod koji je 2015. doveo do uspostave Komisije za istragu domova Mother and Baby slučajno je otkriće 796 tijela beba i male djece u neobilježenoj septičkoj jami u Tuamu na zapadu Irske. Lokalna amaterska povjesničarka Catherine Corless objavila je 2014. tekst u kojemu je dokumentirala saznanja o tijelima djece, stare između 35 tjedana i tri godine te otkriće da su u redovničkim arhivima pronađene njihove smrtovnice, ali ne i dokumentacija o ukopu. Većina tijela datira iz perioda između 1920-ih i 1950-ih godina, a istraga je pokazala da je, čak i u kontekstu općeg siromaštva u to doba, stopa smrtnosti u katoličkim domovima bila dvostruko veća od prosjeka te da su djeca, osim uslijed urođenih deformacija i zaraznih bolesti, masovno umirala i od gladi i zanemarivanja. Djeca su u domovima završavala zato što su njihove majke zatrudnjele izvan braka ili bile silovane, uglavnom nakon intervencija lokalnih župnika koji bi ih prisilili da se izmjeste kako ne bi ‘sramotile zajednicu’. Piše Tena Erceg za Novosti