Pametne organske elektroničke tinte budućnost su medicine - Monitor.hr
07.05. (12:00)

Ajde, da vidimo

Pametne organske elektroničke tinte budućnost su medicine

Pametne bio-tinte koje obnavljaju oštećene neurone mogle bi u sljedećih 20 godina izliječiti cijeli niz bolesti i stanja koja stoljećima zbunjuju liječnike i znanstvenike. Sljepoća, gluhoća, kronična bol, epilepsija, bolest motoričkih neurona i Parkinson; sve ove “neizlječive” bolesti povezane su s neispravnim neuronima, tvrdi profesor Matthew Griffith sa Sveučilišta Južne Australije (UniSA) na tamošnjem Future Industries institutu istražuje i stvara biokompatibilne tinte na bazi ugljika, otisnute u mekane fleksibilne uređaje koji se mogu kirurški ugraditi i elektronički komunicirati s neuronskom mrežom. Bug


Slične vijesti

09.10. (17:00)

To, doktori!

Ogroman uspjeh liječnika u KB-u Dubrava: Pacijentici ugradili printani nadomjestak lubanje

Iza 67-godišnje gospođe Katice pet je operacija. Zbog dobroćudnog tumora na mozgu veličine osam centimetara, ostala je i bez dijela lubanje. Tri mjeseca poslije na nogama. Zahvaljujući neurokirurškom timu KB-u Dubrava tumora više nema, kost lubanje je nadomještena, karnioplastikom s printanim 3D implantatom, prenosi HRT. Radi se o PEEK materijalu, polimeru plastike koji je po svojim karakteristikama fizički najsličniji kosti, a po svojim biološkim karakteristikama je iznimno stabilan i ne izaziva nikakve reakcije, rekli su iz neurokirurškog zavoda. N1

07.10. (09:00)

Kad biopisač preuzme posao doktora (a ni donora ne treba)

Revolucionarni 3D print u medicini – pokraj pojedinih organa, sad se ispisivati mogu i kosti

Premda sve manje popularan kod kućnih korisnika, 3D-ispis je pronašao ozbiljnu namjenu i svoje mjesto u industriji, inženjerstvu i u biološkim znanostima, a posebice u rekonstruktivnoj medicini. Ispis tkiva i organa je jedan od zaista revolucionarnih napredaka u medicini, inovacija koja ima potencijal da dramatično promijeni pristup korektivnoj kirurgiji, liječenju i regenerativnoj medicini.  Ključni element ovog procesa je upotreba biotinte, kompozitne mješavine biološkog materijala, živih stanica i drugih organskih i anorganskih komponenti. Praktična primjena ovih tehnologija vidljiva je u izradi funkcionalnih organa kao što su srce, jetra i pluća, te u rekonstruktivnoj kirurgiji i izradi drugih bioloških usadaka (implantata). Zadnjih godina evidentan je i značajni napredak u 3D-inženjeringu vaskulariziranih tkiva, jer je ugrađivanje krvnih žila u bioprintana tkiva ključno za održivost i vitalnost bioimplantata putem osiguranja adekvatne opskrbe krvlju i hranjivim tvarima. Igor Berecki za Bug

04.05. (15:00)

Dlačica - kako to stidno zvuči

Umjetne dlačice – lijek protiv koronavirusa i drugih virusa

Ono što nam treba jesu antivirotici – lijekovi protiv virusnih bolesti. No kako do njih doći kad svaki virus ima svoj životni ciklus, a usto virusi brzo mutiraju pa se lako prilagode na svaki lijek? Odgovor na to pitanje dala je međunarodna skupina znanstvenika koji su u časopisu Matter objavili znanstveni rad u kojem opisuju umjetne dlačice za vezivanja virusa u plućima. O dlakama i dlačicama nema ni riječi u rečenom radu, no kad razložimo njihove supramolekulske niti (supramolecular filaments) vidimo da je riječ upravo o tome. Te su nekoliko mikrometara duge i 11 nanometara debele niti nastale udruživanjem dvaju polimera. Djelovanje je sasvim jednostavno: on za sebe veže virusne čestice umjesto stanice i tako sprječava zarazu. Tako bi to trebalo biti u teoriji. A u praksi? Pokusi na miševima su pokazali da fACE2 pruža solidnu zaštitu od virusa dva dana nakon udisanja čestica, bez ikakvih štetnih pojava na plućima. Ono što je najvažnije kod ovih istraživanja je da nova terapija nije ograničena na koronavirus nego bi se mogla primijeniti za sprječavanje svake virusne, pa i bakterijske zaraze. Nenad Raos za Bug.

03.03. (00:00)

Tehnologija koja zdravlje znači

Testisi iz zdjelice, protetske oči iz 3D printera i umjetni jezik, ubojica bakterija

Umjetni testisi obećavaju revoluciju u reproduktivnoj medicini i liječenju poremećaja spolnog razvoja i muške neplodnosti. Testisi uzgojeni u laboratoriju Instituta za nanotehnologiju i napredne materijale Sveučilišta Bar-Ilan preživjeli su u posudi do devet tjedana i bili su nalik prirodnim testisima miša; čak su razvili cjevaste strukture ekvivalentne onima koje proizvode spermu u testisima miševa i ljudi. Novostvoreni organoidi testisa nisu proizvodili spermu, ali bi stanice mogle sudjelovati u mejozi, staničnoj diobi koja se koristi za proizvodnju različitih spolnih stanica, uključujući spermu. Ubuduće, tim istržaivača želi istražiti mogu li se organoidi natjerati da proizvode spermu i hormone. Još novosti iz napredne medicinske tehnologije donosi Bug.

08.10.2023. (12:00)

Od zlatnog zuba do zlatne stanice

Spajanje čovjeka i stroja: Zlatom se tetoviraju stanice, zaslon se pali u mozgu

Black and white microscope image of a fibroblast cell with an array of gold nanodots highlighted in yellow.

Tetovaža s kože probila se do tjelesnih stanica, a novi majstori tetoviranja su znanstvenici koji se umjesto bojom koriste zlatom. Riječ je o revolucionarnoj tehnici litografije nanootiska kojom su znanstvenici na stanice fibroblasta živih mišjih embrija utisnuli zlatne nanotočkice i nanonožice. Taj pokušaj spajanja čovjeka s tehnologijom najvjerojatnije će omogućiti stvaranje bioničkih uređaja, biosenzora. Najzaslužniji za to je znanstvenik sa Sveučilišta Johns Hopkins David Gracias, voditelj istraživačkog tima, koji vjeruje da će tehnika tetoviranja stanica zlatom donijeti velike promjene u zdravstvu. “Želimo imati senzore za daljinsko praćenje i kontrolu pojedinačnih stanica i njihove okoline u stvarnom vremenu. Kada bismo imali tehnologiju za praćenje zdravlja izoliranih stanica, možda bismo mogli dijagnosticirati i liječiti bolest znatno prije nego što se cijeli organ ošteti”, izjavio je Gracias. Lider

03.10.2023. (13:00)

Nova nada

Projekt THOR: implantat koji liječi rak u samo 60 dana

Slika ilustrira kako će se implantat "zatvorene petlje" nazvan HAMMR koristiti za liječenje raka jajnika. Implantat, dovoljno malen da se može ugraditi minimalno invazivnom operacijom, razvija tim istraživača sa Sveučilišta Rice 📷 Veiseh Lab / Rice University

Sustav zvan “sense-and-respond implant technology” ima za cilj poboljšati ishode imunoterapijskih tretmana za pacijente s rakom jajnika, gušterače i drugih karcinoma koji se teško liječe. Uz ovu tehnologiju, kažu istraživači, izlječenje raka moglo bi biti jednostavno kao nekoliko dodira na mobilnom uređaju. “Umjesto vezivanja pacijenata za bolničke krevete, IV vrećice i vanjske monitore, koristit ćemo minimalno invazivni postupak za implantaciju malog uređaja koji kontinuirano prati njihov rak i prilagođava dozu imunoterapije u stvarnom vremenu”, objašnjavaju istraživači. Današnje terapije liječe rak kao da je statična bolest, a zapravo stanice raka neprestano se razvijaju i prilagođavaju terapiji. Ovaj bi uređaj trebao ubrzati terapiju pružajući podatke u stvarnom vremenu iz okružja tumora koji zauzvrat mogu usmjeravati učinkovitije nove terapije s podacima o tumorima, djelujući u isto vrijeme kao sustav za praćenje raka i kao sustav za davanje lijekova. Bug

16.08.2023. (15:00)

Sorry, alternativci, ali možda i bolje

YouTube postrožuje politiku postupanja prema medicinskim dezinformacijama

Nastavno na pravila uvedena tijekom pandemije, YouTube najavljuje implantaciju svojih dugoročnih politika postupanja prema video sadržajima koji se tiču medicine, posebice dezinformacija i neslužbenih metoda liječenja karcinoma. U vremenima kada informacije vezane uz medicinu evoluiraju, s njima se mijenjaju i dezinformacije, pa su u ovoj platformi odlučili izraditi dugoročni okvir, kojim će se voditi kada je riječ o moderiranju sadržaja iz domene medicine i zdravlja. Ubuduće će s YouTubea biti uklanjani sadržaji koji daju netočne informacije o prevenciji i liječenju bolesti, negiraju njihovo postojanje, ili pak promoviraju “čudotvorne” načine liječenja raka. Bug

02.08.2023. (19:00)

Liječnici svijeta, ujedinite se

Onkolozi dižu uzbunu zbog profitom vođene industrije lijekova protiv raka

Liječenje raka je komercijalizirano i više nije primarno usmjereno na pružanje pomoći pacijentima da žive dulje, tvrdi više od 30 liječnika i akademika iz cijelog svijeta. Pišući u medicinskom časopisu The Lancet, liječnici su se žalili na prebacivanje u posljednjih nekoliko desetljeća s pretežno javno financiranih kliničkih ispitivanja sa svrhom da odgovore na pitanja važna za pacijente, na ispitivanja koja financira industrija kojima je cilj postići regulatorno odobrenje ili komercijalnu prednost. Znatan dio prihoda industrije koristi za marketinške kampanje s ciljem utjecaja na pacijente. Liječnici su pozvali na rekalibrirani pristup koji je više usmjeren na pacijenta i daje prioritet odgovarajućoj skrbi”, kao i na “liječenja koja poboljšavaju preživljavanje i kvalitetu života i koja su dostupna svim pacijentima. HRT

20.05.2023. (15:00)

Budućnost je tu

Novi alati koji pomažu kod nekih bolesti, izumi za prevenciju požara i drugi tehnološki noviteti

Medicina grabi naprijed velikim koracima. Novi alat australskog Sveučilišta New South Wales koji se može pokrenuti na standardnom prijenosnom računalu koristi umjetnu inteligenciju kako bi temeljne znakove Parkinsonove bolesti otkrio godinama prije nego što se pojave prvi simptomi poput drhtanja i usporenih pokreta. Znanstvenici su razvili novi premaz za uništavanje bakterija i virusa koji bi mogao pomoći u rješavanju rastućeg problema bolničkih superbakterija otpornih na lijekove. Razvili su i revolucionarnu kisik-ionsku bateriju koja se može pohvaliti iznimnom izdržljivošću, eliminira potrebu za rijetkim elementima i rješava problem opasnosti od požara. Tu je i robot koji pronalazi izgubljene stvari kao pomoć ljudima koji pate od demencije. Bug

10.04.2023. (00:00)

I najbolje i najgore događa joj se u isti čas

S 28 godina otkrila je lijek koji bi mogao spasiti milijune, a onda joj se srušio svijet: “Bolest je rijetka i smrtonosna”

Antimicrobials researcher wins award for women in science | Chemistry | The University of Sheffield

Kirsty Smitten  sa samo 28 godina postigla je nešto što nije napravljeno u gotovo 40 godina: stvorila je novu klasu antibiotika u borbi protiv antimikrobne rezistencije, koju Svjetska zdravstvena organizacija naziva jednom od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, zbog koje bakterije, virusi, gljivice i paraziti evoluiraju tijekom vremena i više ne reagiraju na lijekove. No, ova iznimna biokemičarka sada se mora suočiti s činjenicom joj je ostalo još samo nekoliko mjeseci života nakon što joj je dijagnosticiran iznimno rijedak rak, srčani angiosarkom, u terminalnoj fazi. “Ponekad me obuzme bijes. Gledala sam vijesti o osuđenom silovatelju i uzrujala sam se, želeći znati zašto mi je dano samo nekoliko mjeseci života kad u svijetu postoje ljudi poput njega. To je nepravda. Nema riječi kojima bih opisala koliko sam tužna što neću vidjeti kako će se razvijati naš rad. Nadam se da će se posao nastaviti i bez mene”, kaže Kirsty. Jutarnji