Prekretnica u Drugom svjetskom ratu
80. godišnjica bitke za Staljingrad (današnji Volgograd)
Sile Osovine, koje su uz njemačke činile i talijanske, rumunjske i mađarske trupe te ustaše iz NDH, izgubile su u ovoj bitki četvrtinu ukupnog ljudstva na istočnom bojištu i od tog se gubitka nisu nikad oporavile. Za Sovjete je pobjeda u Staljingradu značila početak oslobađanja domovine. Evo nekoliko manje poznatih činjenica o jednoj od najkrvavijih bitki u povijesti:
- “Rat štakora” i borba za svaku kuću – Borilo se za svaki podrum, stubište, svaku prostoriju kuće ili tvornice, pa čak i za svaki kanalizacijski otvor, zbog čega su Nijemci bitku prozvali Rattenkrieg, odnosno Rat štakora. Često se događalo da Nijemci i Sovjeti pucaju jedni na druge kroz rupe u podovima ili zidove istog ili susjednih stanova.
- Životni vijek vojnika i kanibalizam – Svaki vojnik u Staljingradu s obje strane imao je očekivani životni vijek od jednog dana, a časnici, među kojima i generali, živjeli su najviše tri dana. Mnogi su se i smrznuli jer se temperatura zimi spuštala na minus 30 Celzijevih stupnjeva. Zbog nedostatka hrane kanibalizam je bio uobičajen. Vojnici i civili jeli su štakore i konje s kojih su strugali smrznuto meso.
- Mlade partizanke – U obrani Staljingrada sudjelovale su i žene koje su u Crvenoj armiji radile kao strojničarke, izviđačice i operaterke minobacača. Posebno se ističu pripadnice 1077. protuzračne pukovnije, sastavljene isključivo od žena, većina njih tek je izašla iz srednje škole. Pukovnija je u dvodnevnim borbama s nadmoćnijim neprijateljem uništila 14 aviona, 3 pješačke bojne, 15 oklopnih vozila i 83 tenka prije nego što su je pregazili Nijemci.
- Mamajev kurgan – brdo ponad Staljingrada. Bilo je poprište najžešćih borbi te je 14 puta prelazilo iz ruke u ruku. O žestini borbe ponajviše govori podatak da je nakon bitke na svakom četvornom metru brda pronađeno između 500 i 1250 krhotina granata… Tportal