Ove godine upisano 28.331 studenta, ima još slobodnih mjesta za jesenski rok - Monitor.hr
18.07.2017. (08:50)

So nice, so smart

Ove godine upisano 28.331 studenta, ima još slobodnih mjesta za jesenski rok

Pravo upisa na studijske programe visokih učilišta u akademskoj godini 2017./2018. ostvarilo je nešto više od 28 tisuća kandidata, objavljeno je na webu postani-student, gdje su objavljene i rang liste. Najpoželjniji studijski programi su Logopedija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stručni studij Fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zagrebu ima još 1473 slobodna mjesta za jesenski rok, na Sveučilištu u Splitu 367, a na Sveučilištu u Rijeci 225 mjesta. Novi list


Slične vijesti

02.10. (08:00)

Brucajte vi nama, dragi novopečeni studenti, ali pazite da vam se previše ne oduži

Znate odakle riječ ‘brucoš’? To je izraz za osobu u jednom ‘osjetljivom’ razdoblju sazrijevanja

Unatoč velikoj dijalektalnoj raznolikosti na području Hrvatske, riječ brucoš jedna je od onih koje prepoznaju govornici svih narječja. Popularni je to naziv za studenta prve godine studija. Kako su jezikoslovci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prije nekoliko godina rekli za Srednju, a povodom početka još jedne nove akademske godine za sve studente, to je, ukratko, izraz za osobu koja dobiva prve stidne dlake. Imenica brucoš potvrđena je od 19. st. i potječe iz zagrebačkog studentskog žargona. Formalno, ona je tvorena od osnove bruc– sufiksom –oš. Prema etimološkoj literaturi osnova bruc– potječe od glagola brucati ‘dobivati stidne dlake’, odakle je i spomenuti postverbal bruce ‘prve stidne dlačice’. Sufiks –oš izvorno potječe iz mađarskoga. Brucoš bi, dakle, bio ‘onaj koji bruca = dobiva stidne dlake’, izvorno pogrdan naziv za studente prve godine, koji je s vremenom postao uobičajen (neutralan) naziv. 

02.06.2023. (01:00)

Zato studentarijo, balavurdijo... ma uživajte!

Današnji studenti nisu dobri kao što smo to bili mi?

Obično oni koji ovo tvrde misle da su fakulteti prije trideset ili četrdeset godina bili puno teži, da je razina znanja potrebna za njihovo završavanje bila veća… No, to nije baš tako. Poznato je to da nam je prošlost ljepša što nam je dalja i da je prije bilo bolje od ovoga što imamo danas. Još je i Sokrat navodno rekao da djeca u njegovo vrijeme više ne ustaju kada stariji uđu u prostoriju. Svaka sljedeća generacija nužno je malo sposobnija od prethodne generacije jer sve što radi gradi na znanjima i tehnologijama koje je razvila prethodna. Današnji studenti nisu ono što smo bili mi, ne znaju ručno izvaditi korijen nekog broja i da nisu nikada vidjeli Demidoviča, ali da zato imaju neke druge kvalitete, u skladu s vremenom u kojem žive. Dario Bojanjac za Tportal.

11.05.2018. (18:58)

Univeristas 21: Hrvatski fakulteti najgori u Europi, 45. od 50 na svijetu

Univeristas 21, vodeća svjetska mreža istraživačkih sveučilišta, objavila je novu rang listu država prema kvaliteti njihovog visokog školstva za 2018. godinu. Hrvatska je od 50 zemalja u ranglisti na 45. mjestu i zadnja je od svih europskih zemlja. To je pad za dva mjesta u odnosu na istu ljestvicu prošle godine, a prestigle su nas Bugarska i Rumunjska. Srbija, koja je i prošle godine bila ispred Hrvatske, sada je na 43. mjestu, a Slovenija je na 29. mjestu. Ovdje je kompletna Top 50 lista.

19.04.2018. (15:30)

Znanje i prosjek

Zašto fakultet (ne) treba završiti u roku?

“Nazovite me idealistom ako hoćete, to ne treba i ne smije biti od prioritetnog interesa jednog studenta! Naprotiv, kada smo već kod toga, ‘znanje’ je ono čime svaki student treba da se vodi. Često se kaže da prosjek nije mjerilo znanja, ali znanje treba da bude praćeno i dobrim prosjekom i poslom – jer društvo zahtijeva kvalitetne visokoobrazovane stručnjake na ključnim pozicijama, a ne kvazi-eksperte sa desetkama u indeksu koji, u suštini, ne znaju ništa. Čak i ako ovo u našem društvu najčešće i nije slučaj – znanje će vam mnogo više značiti od visokog prosjeka i fakulteta završenog u roku”, piše bloger Erudita za Buku.

10.11.2017. (14:16)

Humanisti doista

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku ulaz slobodan i životinjama

Osječki Filozofski fakultet postao je, naime, prvi “pat friendly” fakultet u Hrvatskoj, što znači da je ulaz od sada slobodan i životinjama. Ljubimci neće smjeti sjediti na predavanjima i ispitima, ali će moći, primjerice, s vlasnikom prijaviti ispit ili skoknuti do knjižnice. Kada ulaze u zgradu, morat će ih se prijaviti na porti, navesti kamo su se zaputili te se na izlasku odjaviti. Psi obavezno moraju biti na povodcu, a veći nositi i zaštitnu korpicu na njuški. Za mačke i male kućne ljubimce potrebni su transporteri. Večernji.hr

21.01.2017. (21:56)

Budući stručnjaci

Učenicima na sjeveru zemlje zanimljivija strukovna škola od gimnazije

Više od 66% učenika osmih razreda iz četiri sjeverne hrvatske županije želi pohađati visokoškolsko obrazovanje, dok u Gradu Zagrebu studirati želi čak 83% osmaša, pokazalo je istraživanje O učenju 2015./2016. Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Relativna većina učenika – 40% iz četiri sjeverne hrvatske županije, iskazuje želju za upisom strukovnih programa, a gimnaziju ih želi upisati manje od 25%. U Zagrebu je gimnaziju pak želio upisati gotovo svaki drugi osmaš, odnosno njih 46,9%. Značajno veći broj djevojčica želi studirati (76,2%) naspram 55,9% dječaka. Večernji

11.01.2017. (15:20)

Seksističke primjedbe, dodiri, ucjene...

Seksualno uznemiravanje na fakultetima pod velom šutnje

U Hrvatskoj je šest posto studentica doživjelo teže oblike – ucjene ocjenama, neželjeni dodiri, prijedlozi za intimno druženje – a 35 posto lakše oblike seksualnog uznemiravanja – neukusne primjedbe ili šale, pogledi i slično – pokazalo je istraživanje. Unatoč tome iznimno su rijetki slučajevi kada je seksualno uznemiravanje na fakultetima prijavljeno, procesuirano te sankcionirano. Jedan je takav primjer bivši profesor Kroatistike sa zadarskog Filozofskog fakulteta Stjepan Blažanović koji je maltretirao studentice. No da bi ga se smijenilo trebao je cijeli studentski prosvjed, a i nakon što je suspediran još je devet godina trebalo da dobije otkaz. Lupiga