Ove godine u Hrvatskoj posvojeno samo 13 djece - Monitor.hr
05.10.2021. (07:00)

Muke po udomiteljima

Ove godine u Hrvatskoj posvojeno samo 13 djece

Tijekom ove godine, znači u prvih devet mjeseci ove godine udomljeno je tek 15-ak djece, što je jako mali broj, a posvojeno je 13. Oko 80 djece u Dječjem domu u Nazorovoj čeka na novi, roditeljski dom. Zabrinjavajući je podatak koliko ih je najveći dječji dom napustilo ove godine, a liste čekanja sve su duže. Navodno je to sve zbog izrazito malog broja udomiteljskih obitelji u Hrvatskoj – njih 1320. Većinom je riječ o udomiteljima starije životne dobi, a novim paketom mjera, pa i izmjenama Zakona o udomiteljstvu, ministar Josip Aladrović nada se privući veći broj mlađih udomitelja. RTL


Slične vijesti

24.12.2022. (08:00)

Falsificirani dokumenti o posvajanju?

Četiri para iz Hrvatske željela posvojiti djecu iz Zambije. Završili su u pritvoru

Thousands head home voluntarily from Zambia to DR Congo | UN News

Zambijski mediji prenose izjavu policijskog zapovjednika pokrajine Copperbelt, Peacewella Mweemba koji je rekao da su imigracijski službenici u zračnoj luci Simon Mwansa Kapwepwe uhitili četiri hrvatska para nakon dojave koju su dobili te da dokumenti o posvajanju koje su izdale kongoanske vlasti izgledaju kao da su falsificirani. Zato u suradnji s kolegama iz Konga provjeravaju autentičnost dokumentacije o posvojenju. Jedno dijete staro je godinu i tri mjeseca, a ostalo troje imaju tri godine. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova kažu kako su Hrvati i dalje u pritvoru, da se provodi istraga te da još ni za što nisu optuženi. Pritvoreni su odvojeno, u policijskim postajama Chifubu, Kansenshi, Central i Masala, a djeca su predana ustanovama za socijalnu skrb. Jutarnji

27.05.2022. (21:00)

Djeci treba ljubav

Posvajanje djece istospolnih zajednica podijelilo oporbu

Odluka Visokog upravnog suda kojom se omogućava posvajanje djece istospolnim zajednicama u petak je podijelila oporbu, pri čemu desni tvrde da dijete treba rasti u heteroseksualnoj zajednici dok s lijevog spektra poručuju da se time dodatno povećavaju prava djece i homoseksualnih osoba. Za Bauka presuda predstavlja dodatno povećanje i prava djece i onih osoba na koje se ta presuda odnosi. Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) smatra da je riječ o lošoj odluci jer se njome pogoduje jednoj skupini i donesena je u interesu odraslih, jedne specifične skupine ljudi a ne u interesu djece. Tportal

05.05.2021. (17:30)

Dom i ljubav

Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu posvojiti djecu

Nakon pet godina pravnih bitaka, Upravni sud u Zagrebu krajem travnja je u slučaju Šegota-Kožić presudio da oni ne smiju biti diskriminirani u postupku procjene za posvojenje zbog toga što su sklopili životno partnerstvo. Ova povijesna presuda otvara vrata svim gej i lezbijskim parovima u Hrvatskoj koji žele postati posvojitelji, i potvrđuje kako životni partneri moraju u svim postupcima imati jednaka prava kao i bračni drugovi – poručuju iz Duginih obitelji. N1…

10.12.2020. (22:30)

Hm, malo je ipak bolje dobit djecu!

Gej par koji je posvojio dijete dobio nagradu za ljudska prava

Životni partneri Mladen Kožić i Ivo Šegota koji su se godinama borili za pravo na udomljavanje djece, dobitnici su ovogodišnjeg Priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava Krunoslav Sukić. Nagrađeni su za “ustrajan i nepokolebljiv nenasilan otpor i djelovanje kojim su ostvarili pravo istospolnih partnera na udomljavanje”. Kožić i Šegota ove su godine udomili dva domska mališana. Telegram

21.09.2020. (09:00)

Djeca na čekanju

Više od 3000 djece čeka nove roditelje, ministarstvo tvrdi da posvojitelja nema

U ovom trenutku više je od 3000 djece smještene u domove, a samo su 204 spremna za posvojenje. U toj je skupini 99 djece od 7 do 14 godina, dok ih je 64 mlađe od 7, a 41 između 14 i 18, no u ministarstvu tvrde da za njih nema dovoljno zainteresiranih posvojitelja. Tromost sustava i pravne nedoumice zaslužne su za neposvojivost jer je riječ o kompliciranom postupku oduzimanja roditeljskih prava i zadovoljenja temeljnih dobrobiti djeteta, a većina nikad ne završi u obiteljima pa život provede u udomiteljskim obiteljima. Tportal

25.06.2020. (09:30)

Samo izvol'te

Studija: Hrvatska tolerantna spram izbjeglica i homoseksualaca

Na pitanje do koje bi mjere trebalo dopustiti ljudima iz siromašnijih zemalja izvan Europe da se dosele i žive u Hrvatskoj, više od petine stanovnika u Hrvatskoj (22,5%) smatra da treba dopustiti mnogima da se dosele i da žive ovdje; više imaju samo Švedska, Španjolska i Norveška. Malo smo manje tolerantni što se usvajanja djece tiče – otprilike petina stanovnika Hrvatske (21%) slaže se s tvrdnjom da bi homoseksualni i lezbijski parovi trebali imati jednaka prava na posvajanje djece kao i heteroseksualni parovi. Moj Zagreb

02.03.2019. (22:30)

Manje loš život

Djeca s Paga će vjerojatno završiti u domu, gdje je vrlo mala vjerojatnost za posvajanje

S obzirom na to kako u Hrvatskoj funkcionira sustav udomljavanja i posvajanja djece, lako je zaključiti da je pred djecom s Paga prilično neizvjesna budućnost. Postupci oduzimanja roditeljske skrbi biološkim roditeljima traju jako dugo pa, kad sud odluku donese, djeca već imaju 12 ili 13 godina, a tada im je teško osigurati posvajanje. U udomiteljskim obiteljima ili domovima trenutno je 3000 djece, a njih 90% će ostati ondje. Kod djece koja ispunjavaju uvjete za posvojenje, zbog neefikasnog sustava će od njih otprilike 350 posvojeno biti samo stotinjak. Telegram…

27.11.2018. (19:30)

Dvije mame ili dva tate jednako dobri

200 hrvatskih stručnjaka: Homoseksualni partneri sposobne biti udomitelji jednako kao i heteroseksualni

Podaci znanstvenih istraživanja konzistentno pokazuju da kvaliteta i učinkovitost roditeljstva nije povezana sa seksualnom orijentacijom roditelja. Odnosno, djeca koja žive s dva roditelja istog spola ne razlikuju se od djece koja žive s dva roditelja različitog spola u širokom spektru ishoda važnih za dobrobit djece, kao što su školski uspjeh, kognitivni razvoj, socijalne vještine i mentalno zdravlje, stoji u pismu koje je potpisalo dvije stotine hrvatskih znanstvenika i stručnjaka. Ono što je najvažnije u obitelji je, kažu, osigurati kvalitetu obiteljskih odnosa i prisutnost dovoljne količine socijalnih, psiholoških i ekonomskih resursa i podrške roditeljima. Ovdje cijeli popis potpisnika.

12.04.2018. (12:12)

Vaše dijete je stavljeno na čekanje

Novi će zakon otežati posvajanje djece, a već je opao broj posvojenih

U cijeloj Hrvatskoj nekad je na posvajanje odlazilo preko 120 djece godišnje, preklani pak njih 84, lani samo 78, a upravo posljednje dvije godine izrađuje se novi Obiteljski zakon, zbog čega centri za socijalnu skrb ne pokreću postupke oduzimanja roditeljske skrbi biološkim roditeljima koji zanemaruju djecu jer se boje postupke započinjati, kako zbog novih zakonskih izmjena sve ne bi moralo ići ispočetka, kaže Jasna Ćurković Kelava, dugogodišnja ravnateljica Dječjeg doma u Nazorovoj. U prijedlogu novog zakona piše da će izvanbračni parovi djecu moći posvajati samo ako za to budu postojali “opravdani razlozi na strani djeteta” na što Ćurković Kelava odgovara kako bi to bio ogroman korak unatrag, a nejasno je i što su to posebni razlozi te da je djetetu važna stabilna i brižna obitelj, a ne brine li o njemu bračna ili izvanbračna zajednica.

26.02.2018. (12:47)

Sivi dom

Najmanje posvojene djece iz doma u Nazorovoj – lani samo jedno

Prošla godina za Dječji dom u zagrebačkoj Nazorovoj bila je najlošija dosad – na posvojenje je otišlo samo jedno dijete, a prosjek je unazad deset godina bio oko 30 djece na godinu, kaže ravnateljica Jasna Ćurković Kelava (58) u zanimljivom intervjuu. Razlozi: centri za socijalnu skrb često prekasno i uglavnom premalo pokreću postupke prema roditeljima koji potpuno zanemaruju djecu, a sudovi dodatno usporavaju proces. Priča ravnateljica i da je danas siromaštvo drugačije nego prije 25 godina i da djeca k njima dolaze u sve težem stanju – traumatizirani, neuhranjeni, higijenski i odgojno zapušteni. Dodaje i da danas posvajanje romske djece ide puno lakše te da im danas dolazi više djece zbog nasilja u obitelji.