Otvoreno: Revolucija u kolicima - bojkot kao nova šoping strategija - Monitor.hr
Prekjučer (10:00)

Police pune, novčanici prazni

Otvoreno: Revolucija u kolicima – bojkot kao nova šoping strategija

  • Prošlotjedni bojkot trgovačkih lanaca smanjio je promet za 53%, a broj računa pao je za 44%. Novi bojkot cilja Lidl, Eurospin, DM i tri proizvoda: Coca-Colu, vodu i deterdžente. Razlike u cijenama između Hrvatske i matičnih zemalja lanaca izazvale su revolt, dok sindikati tvrde da trgovci zarađuju na visokim maržama i preskupom PDV-u. Iako trgovci ističu rast ulaznih troškova, građani poručuju: “Dosta je!”. Savjet? Ako police ostanu pune, cijene bi ipak mogle pasti. Hoće li bojkot promijeniti igre s cijenama, ili ćemo samo šetati pored prepunih polica? Vrijeme će pokazati, rezime je sinoćnjeg Otvorenog. Stvar komentiraju i na Forumu.
  • Komentar iz Radničke Fronte: Nije ni završio bojkot protiv visokih cijena, a sa svih su strana ispuzali razni ekonomski „stručnjaci” da bi nam objasnili koliko je dobro poslati poruku, ali da ipak treba stati, jer bi u protivnom mogli izazvati recesije, otpuštanja te probleme za ekonomiju. Kapitalizam, na kraju, ipak voli samo performativne prosvjede, one nakon kojih možemo reći “Ajde baš lijepo, ‘ajmo sada po starom.” Pa nemojte da vam padne na pamet recimo – ne trošiti. Proizvodi možda jesu skuplji nego u zapadnoj Europi, gdje su plaće kud i kamo više, ali trebamo biti razumni i održavati ovaj sveti slobodni ekonomski model u kojem svi imamo “potrošačka prava”. A pravilo broj jedan za potrošačka prava je naravno – da si potrošač.
  • Vlada otvoreno podržava bojkot. Itekako joj odgovara, skupljaju političke poene na tome: Vlada, ukratko, razloge za visoke cijene vidi isključivo u pohlepi trgovačkih lanaca, djelomično i na rastu plaća koji potiče potrošnju, ali vlastitu krivicu za najveću inflaciju u EU – ne vidi (Index)

Slične vijesti

Danas (09:00)

A da se vratimo sto godina unatrag?

Bojkot je uspio, iako još nije zbog njega pala cijena niti jednog artikla u hrvatskim trgovinama

Gorka istina glasi: trgovci u slobodnotržišnoj ekonomiji imaju pravo raditi s cijenama što im god srcu drago. Ni dobra vijest nije nova: slobodnotržišni režim nije ni bogomdan ni samorazumljiv. On je produkt neke političke borbe ili njezina izostanka. Kupcima je dosta prebacivanja krivnje na anonimne dobavljače. Dosta im je i muljanja na temu iznimno visokih komparativnih troškova. Znamo da u Hrvatskoj nije viša ni cijena rada, ni zemljišta, ni porezi, oni pogotovo ne. Nismo ni toliko udaljeni od žiže europskog tržišta da bi razliku činio trošak transporta. No daleko smo taman toliko da bismo pretrpjeli sve probleme namijenjene periferiji. Veliki strani trgovci zadržavaju profit u matičnim zemljama pomoću manipulacije transfernim cijenama vlastite robe koju ovamo uvoze. Uz tu nadgradnju marže, baš uvoz je ključna riječ. Igor Lasić za Novosti.

  • U Hrvatskoj je danas inače počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe (N1)
Jučer (00:00)

Cijene u svemiru, a plaće na Zemlji: Svemirskog broda do plaće još nema

Trgovci na udaru: Zarađuju li stvarno na tuđoj muci? Analitičar: Baš i ne

Iako su trgovci ostvarili neke dodatne profite, analiza ne potvrđuje tvrdnje da su oni glavni krivci za rast cijena hrane. Na rast cijena utječe niz faktora, a trgovci su samo jedan od aktera u tom lancu. Potrošači, proizvođači, država i monetarne vlasti također snose dio odgovornosti. Često se trgovci optužuju da “kradu” od potrošača, ali analiza pokazuje da je situacija složenija i da su svidionici u lancu prehrambene proizvodnje u nekoj mjeri profitirali od rasta cijena. Trgovci su suočeni s rastućim troškovima, kao što su plaće i ostali operativni troškovi, što ograničava njihovu sposobnost povećanja profitnih marži. tportal

Ponedjeljak (17:00)

Petak buntovnika: revolucija u supermarketu

Bunt, cijene i strategije na pauzi

Građanski bunt protiv visokih cijena pokazao je snagu zajedništva, a trgovci su reagirali sniženjima. No, hrvatska stvarnost nije tako bajkovita. Problemi poput slabe industrijske proizvodnje, lošeg upravljanja i neprovedenih strategija uporno koče razvoj gospodarstva. Iako Vlada često intervenira (pandemija, energenti), takve mjere ne smiju zamijeniti dugoročna rješenja. Država bi se trebala vratiti svojim strateškim ciljevima i prestati sabotirati tržišne principe. Tek tada možemo sanjati o sustavu koji potiče konkurentnost i nudi građanima stvarni izbor, umjesto da ih tjera u redove za revolt. Lider

Ponedjeljak (12:00)

Buđenje građana, ali možda malo prekasno

Vizek: Hrvatska ekonomija još je od kraja pandemije u stanju trajne pregrijanosti

U svega tri godine, od prosinca 2021. do prosinca 2024., cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj u prosjeku su se povećale za 34 posto, a cijene struje, plina, odjeće i obuće za 20 posto. Nešto veća stopa inflacije neće nas tako skoro napustiti. Raspoloživih lijekova za nju nema baš mnogo. Vlastitu monetarnu politiku više nemamo, a europska će potaknuti daljnji rast cijena. Makroprudencijalnom politikom možemo možda tek malo ublažiti sada već inercijski rast troškova života, no učinkovitost nadzora tržišne utakmice u trgovini je upitna. Zahvaljujući velikom priljevu novca iz europskih fondova i doznaka naših građana koji rade u inozemstvu, a i zahvaljujući uvozu jeftinije radne snage iz trećih zemalja, ekonomija raste brže nego što bi to bilo optimalno, što dovodi do pregrijavanja i posljedičnog rasta cijena. Ne bi pomoglo ni daljnje smanjenje PDV-a, a jedino što Vlada može činiti jest zamrzavanje cijena nekih proizvoda. Dotad se spontano udruživanje građana u bojkot treba smatrati dobrodošlim. Maruška Vizek za tportal

Subota (08:00)

Možda da bojkot uvedemo u naviku, ali zbog sebe

Bojkot trgovina ne može poništiti temeljne silnice koje određuju maloprodajne cijene

Razlozi rasta cijena hrane su slojeviti i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca. Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput već spomenutog snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3 posto) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata, povećanja troška inputa, naročito rada i energenata, kao i povećanog neto uvoza. Uz to, statistika pokazuje nastavak ubrzanog rasta potrošnje u trgovinama, a rekordna potrošnja je rezultat snažnog rasta plaća zaposlenih. Lider

Petak (14:00)

Danas se u inat doma peku kiflice

Građani se odazvali bojkotu trgovina, Porezna izvijestila kako je iznos računa manji za 40 posto

  • Ukratko, danas do 11 sati je u odnosu na prošli petak u trgovini na malo 40 posto manje računa, a njihov iznos je manji za čak 47 posto (Index)
  • Prazne trgovine i parkirališta ispred centara diljem Hrvatske, Dražen Oreščanin iz Glasa poduzetnika: “Danas sam kupio samo hrvatske proizvode od malih proizvođača, bojkot gramzive i korumpirane države, bojkot PDV-a od 25% na hranu, bojkot uvozničkog lobija…” (tportal)
  • Bojkot podržali i ministri, Primorac: Svjedočimo nižim stopama inflacije, ali cijene i dalje rastu pa razumijemo frustraciju građana (N1)
  • Građani za visoke cijene krive Plenkovića i pozivaju na prosvjede (Nacional)
  • Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić: Da je Vlada reagirala prije 25 godina i rascjepkala Konzum na više lanca, ne bismo imali danas ovo što imamo (Nacional)
  • Bojkot se komentira i na Forumu, pogledajte komentare (a slobodno i vi prokomentirate)
19.01. (13:00)

Kao još jedna nedjelja

Poziva se na bojkot trgovina na datum 24. siječnja, žele ukazati da ne trpimo inflaciju

Građani se međusobno pozivaju da u petak, 24. siječnja bojkotiraju trgovine i toga dana ne kupuju ništa. Naime, društvenim mrežama poput WhatsAppa, Reddita, Facebooka i drugih širi se poziv na bojkot zbog visokih cijena u Hrvatskoj. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U UK-u se dogodilo isto s gorivom, drugi dan je pala cijena za 15 p po litri i još su digli plaće za £100 mjesečno.10% ljudi da to napravi je veliki gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa, stoji, između ostaloga, u porukama koje se masovno dijele. Stvar komentiraju i na Forumu. Index