Otvoreno: Hrvatska gubi cjenovnu konkurentnost u turizmu

Skupi snovi, jeftini turisti

Otvoreno: Hrvatska gubi cjenovnu konkurentnost u turizmu

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rastu brže nego kod mediteranskih konkurenata, dok kvaliteta stagnira. Ministar turizma Tonči Glavina upozorava na pad cjenovne konkurentnosti i potrebu poboljšanja omjera cijene i usluge. Kristjan Staničić ističe da Hrvatska gubi prednost pred Španjolskom i Grčkom, a privatni smještaj već spušta cijene zbog prevelike ponude. Ugostitelji upozoravaju na sezonalnost i nerealna očekivanja zarade. Iako će 2025. biti izazovna, cilj ostaje jasno definiran – turizam koji neće tretirati goste kao hodajuće bankomate. HRT

cijene Jelena Tabak Kristjan Staničić Otvoreno Tonči Glavina turizam

Možda da bojkot uvedemo u naviku, ali zbog sebe

Bojkot trgovina ne može poništiti temeljne silnice koje određuju maloprodajne cijene

Razlozi rasta cijena hrane su slojeviti i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca. Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput već spomenutog snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3 posto) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata, povećanja troška inputa, naročito rada i energenata, kao i povećanog neto uvoza. Uz to, statistika pokazuje nastavak ubrzanog rasta potrošnje u trgovinama, a rekordna potrošnja je rezultat snažnog rasta plaća zaposlenih. Lider

bojkot trgovina cijene šoping trgovine

Gdje nam odlazi plaća – mala matematika hrvatskog budžeta

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

Trenutno u Hrvatskoj možete kupiti 1 kg mesa za 5-6 eura, 1 kg povrća 2-3 eura, kruh 1,5 eura, jaja (4 kom) 1,2 eura, mlijeko 1,5 eura, dakle ukupno 15 eura dnevno ili 450 eura mjesečno, cijene su dakako zaokružene i uprosječene. Ako je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.000 eura, ispada da nam jedna četvrtina plaće odlazi na osnovnu hranu. Treba razmotriti i na što odlazi ostatak plaće ljudi u gradovima. Proizvođači hrane nisu odgovorni za poskupljenje kvadrata u gradovima od 1.000 na 4.000 eura, što je rezultiralo da je rata stana sada trostruko veća, niti za poskupljenje automobila. Dvoje ukućana koji puše troše gotovo 300 eura mjesečno na cigarete. Samo dvije kave dnevno u gradu ili dva pića s prijateljima koštaju 5 – 10 eura, što iznosi gotovo 300 eura mjesečno. Malo tko ima mobitel jeftiniji od 1.000 eura, ali se često smatra da je to trošak koji ne treba plaćati. Čak i mlade obitelji imaju izdatke za mobitele, internet i televiziju veće od računa za struju. Agroklub

cijene inflacija potrošači skupoća

Što manje misliš, manje poskupi

Inflaciju pogoršava i stalno praćenje cijena, kažu stručnjaci

Inflacija u Hrvatskoj smanjila se, ali cijene ostaju visoke, što javnost sve više iritira. Istraživanja HNB-a potvrđuju da su proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego u Njemačkoj, ali jeftiniji nego u susjednim zemljama. Glavni razlozi uključuju viši PDV, slabiju konkurenciju i manje tržište. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da pretjerano praćenje cijena može paradoksalno povećati inflaciju jer stvara “perceptivni pritisak”. Kritičari ironično zaključuju kako je rješenje u ignoriranju problema, dok građani i dalje preplaćuju šampon i deterdžent u zemlji gdje “nije sve tako skupo – samo se tako čini”. Lider

cijene inflacija

Kad cijena nije jedini problem: tko se znoji, trgovci ili potrošači?

Što kada je akcija prošla, cijena pogrešno istaknuta, a sniženje neuračunato

Od neinformiranih do onih kojima se ne da „natezati“ ili istjerivati pravdu, koristi imaju samo trgovci. Jesu li greške namjerne ili slučajne, smišljene podvale kako neki vole reći ili obični propusti, možemo se zapitati, no rijetko te greške ipak idu na ruku potrošačima. Hrvatska udruga potrošača kaže sljedeće: Trgovac mora jasno objaviti svoje uvjete prodaje. Događa se da se sami toga ne drže pa nastaju problemi, no postoji određeni zakonski postupak putem kojeg se takvi problemi i nesporazumi rješavaju. Potrošač može pisanim prigovorom zatražiti Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a trgovac ima rok od 15 dana da odgovori na njega. Ako to ne učini, tad u akciju može krenuti Državni inspektorat. Savjeti

cijene Hrvatska udruga za zaštitu potrošača popusti potrošači trgovci

Kad se sve mora digitalizirati

Trgovački lanci uvode elektronske prikaze cijena

Elektronske etikete (ESL) postaju uobičajene na policama mnogih supermarketa u inozemstvu, ali s njihovom popularnošću raste i bojazan od zloupotrebe. Dok lideri u industriji i dalje zagovaraju korisnost elektronskih cijena na policama, vladini službenici i mediji ističu upozorenja o tome kako ova tehnologija može postati štetna, prenosi Fast Company. Za kompanije, ove etikete su korisne jer smanjuju potrebu za ručnim ažuriranjem cijena, mogu im pomoći da prate zalihe, a neke trgovine koriste ove etikete i za prikazivanje barkodova sa korisnim informacijama, poput nutritivnih vrijednosti. Mediji su, ipak, zabrinuti da bi supermarketi mogli početi koristiti ESL za dinamičko određivanje cijena, pri čemu se cijene prilagođavaju ovisno o dobu dana, potražnji ili drugim faktorima. Tu je bojazan i od krađe privatnih podataka. Poslovni

cijene trgovački lanci trgovine

Malo je prerastrošno to naše carstvo, i zato nam siše gospodarstvo

Unatoč rastu cijena, u Hrvatskoj raste i potrošnja

Sustav fiskalizacije pokazuje da se u prvih osam mjeseci ove godine mjesečno izdavalo u prosjeku 8.4 milijuna računa više nego u istom razdoblju 2019., što je snažan znak da je došlo do rasta realne potrošnje u trgovinama na malo. Rast je vidljiv u svim mjesecima, pa nije rezultat isključivo turizma. Godine inflacije bile su dobre za trgovačke lance. Ni državi pandemija i rast cijena nisu poremetili proračunske planove. Proračun se zapravo puni bolje od očekivanog. Takva situacija neće trajati vječno, a pitanje je koliko Hrvatska i njeni građani dobro iskorištavaju “godine obilja”. Umjesto da neplanirane prihode država iskoristi za otplatu javnog duga, ona ih je iskoristila za rast plaća u javnom sektoru. Građani se jako zadužuju, a država “dobre godine” ne koristi da bi se pripremila za “loše godine”, što je kratkovidno i opasno, kaže Branimir Perković za Index.

Branimir Perković cijene potrošnja

Trebalo je već pojeftiniti, ali...

Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena stanovanja, vode, električne energije, plina…

I to za oko 0,5 posto. Godišnja stopa inflacije u studenom je iznosila je 4,7%, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je najniža stopa inflacije u više od dvije godine. Na godišnjoj razini porast cijena ostvaren je u komponentama hrana, piće i duhan, za 7,4%, usluge, za 6,9% te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 4,8%, dok je pad cijena ostvaren u komponenti energija, za 3,4%. Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 1,4% te hrane i bezalkoholna pića, za 0,3% i zdravlja, za 0,2%. Pojeftinili su prijevoz, za 2%, restorani i hoteli, za 0,6% te komunikacije, za 0,2%. Poslovni

cijene inflacija

Hotel je bolji izbor ako putujete sami, a Airbnb ako putujete u grupi

Je li jeftiniji Airbnb ili smještaj u hotelu?

Follow My Flow - Blog - Santorini - Oia

Novo istraživanje koje je proveo Which? Travel pokazuje da se situacija promijenila i da hoteli nude povoljniju uslugu nego Airbnb na mnogim lokacijama. Ova kompanija analizirala je cijenu 300.000 jednokrevetnih smještaja na popularnim stranicama za iznajmljivanje i usporedila to s cijenom na tisuće hotelskih soba, na 50 destinacija u periodu od svibnja 2022. svibnja 2023. godine. Airbnb i druge kompanije za iznajmljivanje smještaja u prošlosti su nudile povoljnije cijene, ali su nakon pandemije koronavirusa njihove cijene porasle. Na grčkom Santoriniju cijene na stranicama Airbnb i Vrbo su oko 71 posto više od hotelskih: u prosjeku 233 eura u odnosu na 133 eura. U Amsterdamu smještaj preko Airbnb-a košta u prosjeku 210 eura, a hotel u prosjeku 133 eura, što je razlika od skoro 60 posto. Isto je i u Aziji, posebno u Hong Kongu, Singapuru i Dubaiju gdje je razlika u cijeni smještaja gotovo oko 85 posto. Poslovni

Airbnb cijene hotelski smještaj turizam

Auf Wiedersehen, Deutsche

Njemački mediji: Skupo, skuplje, Hrvatska

Tim je ne baš ugodnim superlativom jedan austrijski tabloid nedavno opisao razvoj cijena u zemlji koja je, pored Italije, najomiljenija inozemna destinacija Austrijanaca, stoji u članku Frankfurter Allgemeine Zeitunga kojim se analizira razloge i moguće posljedice aktualnih cijena u Hrvatskoj. „Hrvatska doduše ni ranije nije bila povoljna, ali sad se mnogima čini kao da Jadran postaje luksuzna destinacija. Internet i žuti tisak su prepuni žalopojki na račun cijena u Dalmaciji i Istri”, piše njemački list. Skupa im je kuglica sladoleda kao i hamburger koji negdje u Istri košta 22 eura. Tjera li tako Hrvatske svoje goste, pita se FAZ? Ili bi pak možda porast cijena mogao doprinijeti tome da se korigira neke greške načinjene proteklih godina. Iako manje gostiju i nije loše za neke destinacije, poput Dubrovnika, također zaključuju. DW

cijene turizam

A ako i jesu, njih su kaznili

Državni zavod za statistiku: Cijene u siječnju nisu rasle

U odnosu na prosinac prošle godine (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, cijene su u siječnju u prosjeku ostale na istoj razini, ističu u DZS-u. Hrana i piće poskupjeli su u siječnju u prosjeku tek nešto više od jedan posto, a usluge i manje od toga. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, prema prvoj procjeni, u odnosu na siječanj lani (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 12,7 posto. No, i mjesečni podaci (na godišnjoj razini) pokazuju da inflacija ipak usporava. Najviša inflacija na godišnjoj razini zabilježena je lani u studenome kad je iznosila 13,5 posto u odnosu na isti mjesec predlani. Potom je u prosincu bila nešto niža (13,1 posto u odnosu na prosinac 2021.), a u siječnju ove godine 12,7 posto na godišnjoj razini. Danica

cijene inflacija poskupljenja

Skupi snovi, jeftini turisti