Otkrivena je i imenovana nova vrsta orhideje - Monitor.hr
12.01.2022. (14:00)

Još neistražena priroda

Otkrivena je i imenovana nova vrsta orhideje

Godina iza nas donijela je nove biljne vrste, a među njima je i nova vrsta orhideje nazvana Ghost orchid. Ova orhideja duh kako ju nazivaju raste u potpunoj tami u gustim šumama Madagaskara. Umjesto korištenja fotosinteze, njezine hranjive tvari dolaze iz simbiotskih odnosa s podzemnim gljivama. Orhideja probija svoj cvat kroz šumsko tlo na jedan dan kako bi privukla oprašivače, vjerojatno mrave. Ova novootkrivena orhideja jedna je od 205 novih vrsta koje su 2021. imenovali znanstvenici Kraljevskog botaničkog vrta u Kewu i njihovi  suradnici kojih ima diljem svijeta. Green


Slične vijesti

02.10. (21:00)

Daj mi taj fungy ritam

Izgleda da glazba može potaknuti gljive i biljke da brže rastu

Izloženost biljaka monotonom zvuku potiče aktivnost gljivica koje pak potiču rast biljaka, pokazalo je nedavno istraživanje, čiji rezultati upućuju na mogućnost da bi puštanje određene vrste glazbe moglo biti korisno za brži rast usjeva i za bujnije vrtove. Australski istraživači izradili su male zvučne kabine u koje su smjestili petrijeve posude pune gljivica. Umjesto pop hitova puštali su im “Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz”, sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Riječ je o zvuku s jednog od mnogih videozapisa o bijelom šumu s YouTubea, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uho može čuti, čija je svrha ublažiti tinitus ili pomoći bebama da zaspu. Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na razini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u usporedbi s onima koje su rasle u tišini. HRT

30.09. (11:00)

Povratak prirodi

Vrtlarija Kalići iz Vodnjana u dokumentarncu poznatog britanskog vrtlara

Biljke u Vrtlariji Kalići rastu na otvorenom cijele godine uz minimalnu zaštitu tijekom zime. Takve biljke su otporne, izdržljive i zdrave. Mali broj biljaka ipak zahtijeva zimsku zaštitu te ih spremaju u negrijani plastenik. Najveći apsurd, kažu Davor Cetina i Mirko Kovačević, je kako su stranci patentirali našu hrvatsku i zaštićenu Dubrovačku zečinu Centaurea ragusina. “Nisu oni usamljeni primjer, to rade Nijemci, Britanci. Svi nam kradu biljke iz prirode. Izmisle neko ime iz njihove britanske povijesti i onda je to nova biljka“, upozoravaju. U takvim situacijama država treba reagirati, ističu. Koliko su zapaženi u inozemstvo, dovoljno govori činjenica da su završili i u dokumentarnom serijalu Montyja Dona, britanskog dokumentarista. Agroklub

25.06. (19:00)

Bogme se dobro znaju sakriti

Svake godine znanstvenici otkriju oko 18.000 novih životinjskih i biljnih vrsta

U vremenu kada je više od 157.000 vrsta ugroženo prema IUCN-ovom Crvenom popisu, otkrića novih vrsta pružaju nadu i podsjećaju nas na važnost zaštite biološke raznolikosti. Svake godine znanstvenici otkriju tisuće novih organizama, a 2024. nije iznimka, prenosi Green Matters. Tako su ove godine, prema kosturu otkrili novu, dosad nepoznatu vrstu dinosaura, najveću ikad zabilježenu anakondu, novu vrstu aligatorskog guštera, dosad neviđenog jaguara u Arizoni, još zmijica i rakova… Green

12.05. (22:00)

Ne treba ni špricat

Priroda sama nudi rješenje protiv otrovnih insekata

Potrebno je izbušiti rupe na poklopcu staklenke. Na dno tegle stavite med i razrijedite ga s malo vode ili dodajte žlicu pekmeza. Kukce će privući slatki miris, ulazit će kroz rupice, ali se neće moći odvojiti od medene smjese. Možete i u staklenku staviti 30 ml maslinovog ulja i dodati po kap eteričnog ulja: citronela, eukaliptus, metvica, mirta, čempres. Sve sastojke pomiješajte u staklenku, dodajte malo vode i promiješajte – samo pazite da smjesu ne držite blizu očiju. Također, u kuću možete unijeti jednu od sljedećih biljaka koje dokazano tjeraju insekte iz kuće: bosiljak, ružmarin, lavandu, matičnjak i metvica, prenosi krstarica.com. N1

21.03. (19:00)

Šta je, tuje

Lejlandski čempres: alternativa za živice umjesto tuje

Ova zimzelena biljka postaje sve popularniji izbor za živice, posebno s obzirom na izazove koje suše i ekstremne temperature postavljaju pred tuje. Lejlandski čempres ističe se s tri ključne karakteristike:
1. Brz rast: Ova biljka poznata je po svom impresivnom godišnjem rastu, dosežući visinu od čak 1,5 metara. Brzo može formirati živicu, ali zahtijeva redoviti orez kako bi se održao željeni oblik.
2. Privatnost: Gusta krošnja lejlandskog čempresa efikasno skriva od neželjenih pogleda, čineći ga idealnim izborom za stvaranje privatnog prostora.
3. Otpornost: Ova biljka pokazuje izuzetnu otpornost na sušu, visoke temperature i čak niske temperature do -30°C. Također dobro podnosi urbanu sredinu i onečišćenje.
Kada je riječ o sadnji, važno je pravilno pripremiti tlo. Sadnice treba posaditi na razmaku od 60 do 100 centimetara u rupu dvostruko veću od korijenovog sustava. Nakon sadnje, potrebno je dobro zalijevati sadnicu tijekom prvih nekoliko tjedana kako bi se osiguralo dobro ukorjenjivanje. Održavanje živice lejlandskog čempresa uključuje redovito zalijevanje, te oblikovanje orezivanjem bočnih izdanaka prema željenom obliku. (Agroklub)

12.03. (19:00)

I biljke svoj "internet" za surfanje imaju

Istraživanje: Biljke imaju svoje načine komuniciranja i pamćenja

Bez središnjeg živčanog sustava, biljke reagiraju na okolinu, gradeći sjećanja koja oblikuju njihov opstanak. Biljke reagiraju na vanjske podražaje te komuniciraju s drugim biljkama. Pamteći oštećenja i prilagodbe, biljke prilagođavaju svoj rast i odgovore, koristeći se pamćenjem raspoređenim po cijeloj biljci. Kroz kompleksne korijenske sustave, biljke dijele informacije, stvarajući svojevrsnu mrežu interneta u tlu. Čak i zvuk može utjecati na njihov rast, dok emocije ostaju izvan njihovih mogućnosti. Ova otkrića otvaraju nova pitanja i razumijevanje o životu biljaka, pokazujući kako su one mnogo više od statičnih bića u okolišu. (Green)

24.02. (23:00)

Ili se možeš otrovati ili nadrogirati

Popis biljnih vrsta koje se ne smiju koristiti u prehrani

Normativi uspostavljeni u hrvatskom zakonodavstvu prepoznali su 114 biljaka čije je prisustvo zabranjeno u hrani ili dodacima prehrani. Riječ je o biljkama koje potječu s različitih kontinenata, a velik broj njih ima psihoaktivno djelovanje. To su biljke poput divljeg kestena, gorske moravke, šimšira, lažnog jednoroga, kukute, đurđice, zmajeve krvi, zmijinog mlijeka, muške paprati, kositernice, jetrenke, bunike, perunike, mandragore i drugih. Popis je definiran Pravilnikom, a više o tome možete pročitati na Savjetima.

20.02. (15:00)

Tko bi sve htio živjeti u takvoj zgradi?

Viseći vrtovi u Španjolskoj: Ovako izgleda prva ‘zelena’ zgrada u Europi, izgrađena još 70-ih


Koncept integracije vegetacije u graditeljstvo bio je relativno nov 1970-ih godina, a arhitekti su inspiraciju pronašli u drvenim skloništima sagrađenima tijekom povijesti u Sjevernoj Europi i Islandu, gdje je biljni pokrov služio kao toplinska izolacija. Dizajn Tousa i Fargasa prenio je ovaj koncept u moderno doba, pokazujući estetske, okolišne i klimatske prednosti uključivanja zelenila u urbane strukture. Tous i Fargas smatraju se vizionarima budući da su se prije više od 40 godina odvažili na eksperiment koji je danas u mnogim gradovima postao meanstream graditeljstva. U ovoj zgradi danas se nalazi Editorial Planeta, poznata španjolske izdavačke kuće, a vanjski su balkoni ove jedinstvene zgrade još uvijek prekriveni mnoštvom biljaka, grmova i stabala. Procjenjuje se da, kada bi se sve biljke posložilo u liniju, ona bi bila dužine od gotovo četiri kilometra. Green

15.01. (23:00)

Sused, help!

Znanstvenici snimili kako jedna biljka “razgovara” s drugom

Mada je nama to teško vidjeti, biljke su u zraku okružene finom maglicom spojeva koje koriste za komunikaciju i zaštitu. Ovi spojevi odbijaju gladne biljojede i upozoravaju susjedne biljke na potencijalne opasnosti. Znanstvenici znaju za ove obrambene mehanizme od 1980-ih, otkrivši ih u više od 80 biljnih vrsta. No sada je tim japanskih stručnjaka uspio u realnom vremenu snimiti ovaj proces komunikacije, što nam je dalo neke dodatne odgovore. Znali su kako biljke šalju poruke, ali ne i kako ih primaju. Kao što se može vidjeti na video snimci, neoštećene biljke su jasno i glasno primile poruke svojih ozlijeđenih “susjeda” i odgovorile naletima signala kalcija koji su se mreškali po njihovim ispruženim listovima. Index