Otkazi širom svijeta - početak kraja za uredskog radnika? - Monitor.hr
24.04.2023. (16:00)

Tehnološki sektor je najpogođeniji

Otkazi širom svijeta – početak kraja za uredskog radnika?

Back office - Wikipedia

Bloomberg je evidentirao više od pola milijuna otkaza širom svijeta u samo šest mjeseci: od listopada 2022. do kraja ožujka 2023., pretežno se to odnosi na uredske poslove. Ono što je počelo kao val otpuštanja među visokoprofilnim tehnološkim tvrtkama, sada se širi. Kompanije poput FedEx-a i Boeinga uveliko smanjuju broj zaposlenih u srednjem menadžmentu i birokraciji. Prema evidenciji Bloomberga, u navedenom razdoblju podijeljeno je 172.000 otkaza u tehnološkom sektoru. U potrošačkom diskrecijskom sektoru, koji čine kompanije kao što su Amazon, Starbucks i McDonald’s, zabilježeno je 109.800 otkaza. U industrijskom sektoru, koji obuhvaća kompanije poput Boeinga, FedEx-a i Delta Airlinesa podijeljeno je gotovo 52.000 otkaza. Slične su brojke i u financijskom sektoru. Nakon stvaranja više online poslova bez odgovarajućeg skoka u vještinama ili ulaganja u produktivne inovacije, postoji rizik da će uredski poslovi sada biti podložniji poremećajima nego što su bili prije. Aljazeera


Slične vijesti

24.04. (13:00)

Do stotke pa što bude

Vladari barem pola svjetskog stanovništva prebacili sedamdesetu ili osamdesetu

Starija generacija, dakle ona koja je već prebacila uobičajenu dob za redovitu mirovinu, drma priličnim dijelom svijeta, kako politički, tako i bogatstvom i utjecajem. Na američkim predsjedničkim izborima najesen će se, kako sada stvari stoje, sučeliti Joseph R. Biden Jr. (81) i Donald J. Trump (77), dvojica seniora koji se i noktima i zubima (ili protezama) grčevito drže za kandidaturu upinjući se prikazivati punima snage i energije za odgovornu funkciju. Nisu Joe i Don naravno jedini, eno Vladimir Putin u sedamdesetprvoj započinje još jedan predsjednički mandat, kineski Xi Jinping proslavio je 70, indijski premijer Narendra Modi 73, izraelski Benjamin Netanyahu 74, pakistanski Shehbaz Sharif 72, indonezijski Joko Widodo 73… Ima lidera u zlatnim godinama još po svijetu, ali tu smo nabrojali neke moćnije države koje se usput diče pripravnim vojskama i nuklearnim naoružanjima, strateškim položajima, međunarodnim utjecajima ili pak vrlo brojnim stanovništvom. Analizu donosi Velibor Mandić za Faktograf.

01.01. (17:00)

Bit će nam jednako, ako ne i gore

Svijet u 2023. – nova će godina teško biti bolja od prošle

Malo je vjerojatno da će problemi koji su obilježili prošlu godinu biti riješeni ove. Rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, zatezanje odnosa između Zapada i Kine, ali i ostatka svijeta, te rasprave o prirodi umjetne inteligencije sugeriraju kako će godina na odlasku snažno utjecati i na sljedeću. Ruska agresija na Ukrajinu dobit će u idućoj godini neki nov kontekst, to više jer je među saveznicima primjetna nevoljkost za dugotrajnu potporu toj zemlji, pogotovo izvan EU-a. Hamasov napad i izraelska vojna operacija te odnosi među akterima na Bliskom istoku i iduće godine dominirat će naslovima, pogotovo bude li eskalacije i upletu li se Iran i druge arapske zemlje. Tu je i trgovinski rat SAD-a i Kine. Bez obzira na trzavice na međunarodnom planu, SAD će ostati vodeći, dok EU i dalje traži svoje mjesto na globalnoj karti. Poseban će fokus biti na migrantskim valovima, što bi trebalo odrediti strategiju prema pridošlicama. Lider

08.10.2023. (19:00)

Ne guraj glavu u pijesak, neće ti pomoći

Boris Postnikov: Pitanje nije živimo li u fašizmu, nego koliko fašizma ima u “antifašističkim” društvima

Njemački ambasador prisustvovao je kanadskom odavanju počasti nacistima iz Drugog svjetskog rata – Vijesti – Logično

A onda opet… ali ne moramo dalje. Od Srbije do Hrvatske, od Hrvatske do Rusije, od Rusije preko Ukrajine do Kanade, od Kanade do Poljske: na sve strane antifašisti. Vodi se borba preko Instagrama i Twittera, na splitskim plažama i po svečanim obljetnicama, na postamentima i u parlamentima. U ime antifašizma prekraja se antifašistička povijest, u ime antifašizma se slave nacisti, u ime antifašizma pljuje se po fašističkim žrtvama, u ime antifašizma zatvaraju se antifašisti. Koliko antifašizma, pitate? Ovako od oka, čini se previše. Uza sav taj antifašizam, netko bi lako mogao smetnuti s uma protiv čega se točno borimo. A za to vrijeme, sa svih strana globusa nadire nešto što izgleda kao fašizam, hoda kao fašizam, kao fašizam se glasa i kao fašizam glasa, ali uporno odbija nazvati se svojim pravim imenom. Odbija, dok ne bude prekasno. Novosti

19.09.2023. (09:06)

Gospodarstva slabe

Banka upozorava: Pripremite se na nepredvidive kamatne stope

Krediti - Arz.hr

Ulagači bi se trebali pripremiti za produljeno razdoblje nepredvidivog kretanja kamatnih stopa i jačanja pritiska u financijskom sustavu, upozorila je jučer Banka za međunarodne namire (BIS). U BIS-u upozoravaju i da kompanije i dužnici po hipotekarnim kreditima zbog pritiska viših troškova zaduživanja možda neće moći podmirivati svoje obaveze, što bi bankama i drugim zajmodavcima moglo prouzročiti kreditne gubitke. “Unatoč naznakama stabilizacije na nekim tržištima nekretnina diljem svijeta, kreditni gubici kako u tom tako i u drugim sektorima nastavit će stvarati probleme jer gospodarstva slabe”, procijenio je šef odjela BIS-a za monetarnu i ekonomsku politiku Claudio Borio. Poslovni

17.09.2023. (00:00)

Nixonova administracija poticala je puč tri godine prije nego što se on dogodio

Boriceva vlast između Allendea i Pinocheta

Large t1cile

U ponedjeljak, 11. rujna čileanski predsjednik Gabriel Boric predvodio je obilježavanje okrugle godišnjice vojnog udara kojim je prije 50 godina tamošnja desnica uz pomoć SAD-a svrgnula marksističku vladu predsjednika Salvadora Allendea, za čim je uslijedila 17-godišnja vojna diktatura Augusta Pinocheta. Centralni događaj komemoracije održan je na mjestu zločina, u predsjedničkoj palači La Moneda u kojoj je puč izvršen, a Allende počinio samoubojstvo. Politička polariziranost današnjeg Čilea bila je vidljiva i na ulicama: prosvjednici na rubovima grada blokirali su prolaz vozilima, u neredima je bilo ozlijeđenih, a oštećeni su predsjednička palača i groblje na kojemu je obilježje žrtvama. Allendeovo naslijeđe 50 godina nakon puča i dalje je živo, no živo je i naslijeđe Pinocheta. Anketa iz svibnja pokazala je da čak 36 posto ispitanih smatra da je Pinochetova vojna hunta “oslobodila Čile od marksizma”, što je najviše u posljednjih 28 godina. Novosti

09.09.2023. (15:00)

Budimo realni, hrvatskoj su naciji dani odbrojani

Boris Buden: Novi fašizam nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja

Boris Buden: Novi fašizam nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja | Forum.tm

  • Ne postoji više ljevica kao takva. Mi ne znamo ni što bi to bilo kod nas u Hrvatskoj, a kamoli u Evropi i svijetu. Postoje ostatci ostataka nekadašnje ljevice odnosno rudimenti neke nove, ali to je nedovoljno za ozbiljni izazov postojećem režimu neoliberalnog globalnog kapitalizma. Novi fašizam, ili postfašizam ili kako god hoćete, ne samo da prijeti preuzeti vlast u Evropi, nego, da citiram Darka Suvina, nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja. Ostaje nam samo još kontingencija povijesne prakse ili, drugim riječima, nepredvidivi ishod krize u koju srljamo. A ta kriza može sama proizvesti snage koje će se boriti s njenim posljedicama. Te snage, u mjeri u kojoj će biti lijeve, neće se generirati na nacionalnoj razini, dakle kroz političke institucije takozvane suverene nacionalne države. U neoliberalnom kapitalizmu ta država ne samo da nije više suverena, ona više nije u stanju zaštititi najvitalnije interese svojih građana. Nije njihov servis, recimo socijalni, nego stoji na usluzi kapitalu i njegovim političkim predstavnicima. U tom smislu nekakva nova ljevica koja bi mogla nešto učiniti za te ljude će ili biti transnacionalna ili je neće biti.
  • Što je jugoslavenska prošlost mračnija, to se njihovi epohalni promašaji čini podnošljivijim. Poruka je jednostavna: najgore je iza nas, odnosno, sve što se s nama događa danas, odnosno što će se dogodit sutra, kako god bilo grozno, još uvijek je bolje od one mračne prošlosti. A što ako je istina suprotna? Što ako je ono najbolje iza nas? Ako je, recimo, hrvatska nacija upravo u socijalističkoj, federativnoj Jugoslaviji, dosegla najviši stupanj svog društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja? Što ako je Hrvatska u toj prošlosti imala ono najvrjednije što jedna nacija može imati, a što danas više nema – budućnost? Budimo realni, hrvatskoj su naciji dani odbrojani. Buka
22.08.2023. (15:00)

Ples na tankom ledu

Slabe države, nasilje i moć pojedinaca “hrana” su za ratne scenarije

Trump komplimentima uzvratio na Putinove pohvale | Svijet Vijesti | Al Jazeera

  • Ruske političke slabosti su velike, ali i pogoršane trima stvarima koje su prisutne u velikim, industrijaliziranim državama, među kojima su i Sjedinjene Američke Države i Kina: 1) sve slabija država; 2) privatizacija nasilja; 3) sve veća moć nedržavnih grupa i identiteta. Ove odlike predstavljaju teške, ali savladive izazove u miru i relativno malim borbenim operacijama. Međutim, one bi se mogle pokazati zapaljivima pod pritiscima velikog rata. Potencijal za oružanu pobunu nekog tipa više se ne može smatrati nezamislivim, piše Timothy R. Heath u National Interestu. Vlade širom svijeta doživljavaju pad legitimiteta zbog nesposobnosti da osiguraju jednake usluge i mogućnosti za svoje građane usred usporavanja ekonomskog rasta i pogoršanja situacije na polju nejednakosti. U SAD-u i Europi ljudi su se pobunili zbog nedoličnog ponašanja policije, smanjenja socijalnih davanja i slabljenja ekonomskih izgleda.
  • Kako opada legitimitet države, opada i spremnost mladih da se za nju bore. Vojske se stoga moraju osloniti na dobro plaćene profesionalce i, sve više, na privatne kompanije s kojima sklapaju ugovore. Blizu polovine osoblja koje je služilo u američkim operacijama u Iraku i Afganistanu činili su plaćeni profesionalci, naprimjer, a doslovno sve kineske prekookeanske sigurnosne operacije izvršavaju privatne vojne kompanije.
  • Sve slabiji legitmitet središnjih vlada i privatizacija nasilja zbivaju se paralelno s porastom privlačnosti nedržavnih grupa i identiteta. Za brojne građane, etničke, religijske popkulturne i druge grupe i identiteti postali su privlačniji od domoljublja. Kombinacija oslabljenih država, privatizacije nasilja i rastuće moći nedržavnih i subnacionalnih grupa, vlada i identiteta povlače za sobom nove sigurnosne rizike za sve države. Ovi trendovi već dugo prave veliku štetu zemljama u razvoju, a sada su sve veća prijetnja i za razvijeni svijet. Aljazeera
21.08.2023. (16:00)

Ni globusu ne možeš više vjerovat

Naše mentalne mape svijeta vrlo vjerojatno su pogrešne

Većina nas ima vrlo grubu kartu svijeta u svojim mislima koju koristimo kad god razmišljamo o njoj. Ali te mentalne mape nisu nužno pouzdane. Zapravo, mnoge karte u našim glavama dijele iste pogreške, od kojih su neke prilično velike – i teško ih je ispraviti. Na primjer, svi znamo da je Južna Amerika južno od Sjeverne Amerike, naravno. Ali možda ćete se iznenaditi činjenicom da se gotovo cijeli južnoamerički kontinent nalazi skroz istočno od Floride. Mnogo je mogućih razloga za geografske zablude poput ove. Mentalne mape su nužno pojednostavljenja, a krivo postavljene Amerike u našim glavama mogle bi biti djelomično rezultat njihovih imena. Uostalom, ne zove se Jugoistočna Amerika. National Geographic

 

15.08.2023. (22:00)

Neoliberalizam je tajni saveznik neofašizma

Novi fašizam je stigao

Liberals misunderstand the seductive appeal of populism | Financial Times

Novi fašizam i dalje napada. Dvadeset i prvo stoljeće imuno je na rast crne internacionale koja je postala mainstream našega svijeta. Veliki broj ljudi voli nove mješine starog fašizma te ne vide ništa sporno u politikama koje promoviraju etničko i svako drugo nasilje, koje se protive ljudskim pravima LGBT osoba i drugih ugroženih skupina ili daju same sebi pravo da sa gradskih trgova izgone umjetnike i umjetnice koje, što i jeste jedna od funkcija umjetnosti, provociraju dostignuti stepen slobode u konzervativnim društvima kao što je npr. naše. Pa, zar je to fašizam? Višegodišnjom normalizacijom radikalnodesničarskog pogleda na svijet dobili smo: Trumpovu Ameriku, Bolsonarov Brazil, Putinovu Rusiju, Orbanovu Mađarsku, Janšinu Sloveniju, Vučićevu Srbiju, Hamneijev Iran, Dodikov entitet, ali i mnoge druge režime koji su osnaženi medijskim tepanjem – to nije fašizam, to je populizam. Manje je važno što neki od nabrojanih trenutno nisu na vlasti, njihove mračne ideologije prodrle su diljem zemaljske kugle; oni dolaze – po našu djecu. Čiji izmanipulirani roditelji ne vide ništa sporno u tom dolasku. Nerzuk Ćurak