Marija ima malu plaću i ne može si priuštiti podstanarski stan pa plaća najam garaže u kojoj živi za 500 kuna mjesečno. Dobro je, snalazim se – kaže. T-portal…
Većina ljudi hrani se nezdravo. Prerađene namirnice, masti i šećer uzrokuju pretilost i druge bolesti. Stoga je zdrava prehrana sve veći izazov današnjice. No zdrave namirnice često su znatno skuplje i mnogi si ih ne mogu priuštiti. HRT donosi infografiku koja pokazuje kako tu ne stojimo toliko loše – Rumunjska je daleko najsiromašnija zemlja, gdje si čak 56 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu. Najbolje stoje Švicarska, Nizozemska i Belgija, gdje taj postotak iznosi tek 1, a blizu su Francuska i Austrija. Mi smo ipak najgori u našoj regiji, zdrave namirnice su nam nedostupnije nego stanovnicima Srbije, Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, iako nešto bolje stojimo od Grčke i Sjeverne Makedonije.
Stopa siromaštva je u svijetu doista pala od 1990., no ne u svim svjetskim regijama. Pad svjetske stope siromaštva može se dobrim dijelom zahvaliti upravo Kini i Indiji. Od 1990. do 2015. je Kina uspjela reducirati stopu ekstremnog siromaštva sa 60 na 6 posto. Situacija je sasvim drugačija u Africi. Između 1990. i 2019. na tom je kontinentu stopa ekstremnog siromaštva doduše pala s 50 na 23 posto. Ali zbog rasta broja stanovnika mi danas u Africi, kad gledamo apsolutne brojke, zapravo imamo više siromašnih nego 1990. No, postoje i određene sumnje po pitanju kvalitete podataka o stopi siromaštva. Svjetska banka je priopćila da se aktualne brojke treba uzimati s određenom dozom opreza, s obzirom na to da brojne zemlje tijekom pandemije nisu ni prikupljale podatke. DW
„Interakciju između okoline i gena možemo vidjeti kao fundamentalni mehanizam kroz koji društvena nejednakost utječe na razvoj djece i dovodi do dugoročnih razlika u obrazovanju, zdravlju i blagostanju”, kaže razvojna psihologinja Laurel Raffington, koja je vodila istraživačku grupu „Biosocijalno – biologija, društvene razlike i razvoj” na Institutu Max Planck u Berlinu. U svojim studijama Raffington je pronašla dokaze da se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Vanjski faktori kao što su stres, bolest ili prehrana mogu utjecati na epigenetski program stanica. „Naši rezultati pokazuju da su rane životne okolnosti, na primjer kada se djeca rađaju u siromaštvu, posebno važne za epigenetske profile“, objašnjava Raffington. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore i u usporedbi s drugim studijama upućuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. Deutsche Welle
Šokantno zvuči kako otprilike 40% svjetskog stanovništva, odnosno čak 3,3 milijarde ljudi, trenutno živi u zemljama koje više troše na otplatu dospjelih kamata, negoli na zdravstvo ili obrazovanje. Dug se tako iz potentne poluge razvoja pretvorio u veliku barijeru prosperitetu, ozbiljno ugrožavajući ionako relativno nizak životni standard zemalja nekadašnjeg Trećeg svijeta. Ukupni javni dug na globalnoj se razini od početka stoljeća više nego upeterostručio, dosegnuvši rekordnih 92 bilijuna dolara. Gotovo trećina otpada na zemlje u razvoju, a u toj sumi čak 70% čini javni dug Kine, Indije i Brazila. Javni dug zemalja u razvoju raste puno brže u usporedbi s razvijenim zemljama. Alternativni izračun kojim se mjeri intenzitet rasta javnog duga jednako je alarmantan: izuzmemo li Kinu, ukupan dug zemalja u razvoju od 2010. naovamo utrostručio se, dok je u istom razdoblju dug razvijenih zemalja porastao za bitno podnošljivijih 50%, što svjedoči o rastućem jazu koji vlada u svijetu. Poslovni
Zbog rekordnog potonuća valute ljudi su diljem Libanona blokirali ceste. Lani je završio mandat predsjednika Michela Aouna, a novi predsjednik još nije izabran. Vlasti tek trebaju odobriti reforme koje zahtijeva Međunarodni monetarni fond u zamjenu za novčanu pomoć zemlji. Središnja banka prošle je godine ostala bez deviznih rezervi i ukinula subvencije na uvoz većine vitalnih dobara. Cijene električne energije, vode i plina porasle su za 595 posto između lipnja 2021. i lipnja 2022. i nastavljaju drastično rasti. U zemlji od 6,5 milijuna stanovnika oko 80 posto ljudi živi u siromaštvu, dok se prije krize udio siromašnog stanovništva kretao između 30 i 40 posto. Ljudi masovno pljačkaju po grobljima, opljačkana je i arhiva libanonske Nacionalne novinske agencije, masovno se kradu oružje i benzin iz vojnih vozila. Nastavljaju se i pljačke banaka: građani upadaju u banke i traže novac sa svojih računa koji su zaleđeni početkom krize. Novosti
“Stislo je mene, moj sinko, sa svih strana, ali nekako prepinjem, ni sama ne znam kako. Moglo je biti i gore, sve si nekako mislim. Sad me ipak najviše žuljaju one četiri plastične kante za smeće poslagane tamo gore po bojama: zelena i smeđa, plava i žuta. Dovezli ih prije godinu dana k’o da sam nekakvo poduzeće, pa sad zjape prazne jer ja nikakvog smeća nemam: ljuske od krumpira i luka, lupine jaja i pokoji komadićak buđavoga kruha ionako pokljucaju kokoši ili kakva druga šumska živina, a papirnata ambalaža završi u peći. Znaju to i smetlari pa više ne dolaze, samo svakog mjeseca ispostave uplatnicu na 50 kuna ili tih nekih eura, vrag će ga znati”, jada se baka Ljubica. Pokraj njene kuće postavljeno je pravo reciklažno dvorište za odvajanje otpada iako ovaj zaselak ima samo troje stanovnika. Novosti
Svaki deseti stanovnik Zemlje gladuje, piše u izvještaju organizacije Oxfam. Istovremeno neki bilježe ogromne profite od kriza: 95 prehrambenih i energetskih tvrtki su 2022. više nego udvostručile svoj profit. Najmanje 1,7 milijardi radnika živi u zemljama u kojima je inflacija veća od rasta plaće. Od sveukupnog broja čak 60 posto gladnih u svijetu su žene i djevojčice. Istovremeno, tri četvrtine svih vlada planira smanjiti potrošnju u javnom sektoru, kao što su obrazovanje i zdravstvo. Organizacija je pozvala vlade da se suprotstave ovom trendu porezima na višak profita i ogromnog bogatstva. Oxfam zahtijeva porez na višak profita od najmanje 50 posto. Tako ostvareni prihodi morali bi biti uloženi u poboljšanje socijalne sigurnosti, obrazovanja i zdravstva u cilju borbe protiv nejednakosti i siromaštva. DW
Radno siromaštvo definira se kao situacija u kojoj su redovito zaposleni ljudi u riziku od siromaštva, imaju ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod relativne linije siromaštva koja je određena na 60 posto nacionalnog medijana dohotka. Brojni su čimbenici koji mogu pridonijeti ovom stanju. Na primjer, nedostatak državljanstva gotovo svugdje ostavlja radnike izloženijima radnom siromaštvu. Drugi važan element je intenzitet rada. Eurostat ističe kako je u svim zemljama EU-a osim Belgije, Irske i Finske, više od 20 posto odraslih u kućanstvima s niskim intenzitetom rada u opasnosti je od siromaštva. U šest zemalja ta brojka prelazi 40 posto, a najveću s 54 posto ima Portugal. Čak su i kućanstva s visokim intenzitetom rada pogođena. H-Alter
Kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida, najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum koji će se održati u Davosu od 16. do 20. siječnja. Ta prijetnja, koji stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja koji su svrstani u najveći dugoročni rizik. Druge su velike prijetnje “polarizacija društva dezinformacijama i netočnim informacijama” te “geoekonomski ratovi”, kao što su sankcije, carine… N1
Deseci tisuća Čeha, koji su se u petak okupili na Vjenceslavovom trgu u središtu Praga, nisu prosvjedovali samo protiv vlade desnog centra na čelu s Petrom Fialom nego, prije svega, i protiv onoga za što se ta vlada zalaže i provodi s ostatkom Europske unije: vojne i diplomatske podrške Ukrajini i sankcija Rusiji zbog njene agresije. Ovo je već treći takav prosvjed u posljednja dva mjeseca, ali po procjeni češke policije, okupilo se nešto manje ljudi nego u rujnu, kad je na prosvjed izašlo oko 70 tisuća nezadovoljnih Čeha. Zanimljivo je da je mnogo manje pozornosti, bar na društvenim mrežama, privukao prosvjed koji je na istom mjestu uslijedio samo dva dana kasnije. Deseci tisuća Čeha došli su i na ovaj prosvjed, u organizaciji inicijative Milijun trenutaka za demokraciju, ali – da bi izrazili jasnu podršku Ukrajini. Index