Što zapravo radi ‘leteći Orbán‘ na početku predsjedanja EU-om? I zašto to čini? Na površinskoj razini zabavlja se kao samozvani mirovni posrednik, rugajući se EU-u. Svojim aktivnostima poručuje da je (sad) on taj kojeg treba zvati ako želite razgovarati s EU-om. Što, dakako, nije točno, ali samo potvrđuje da u EU-u nemate koga zvati kad uistinu želite voditi ozbiljne geopolitičke razgovore. Kao što Mađarska veličinom, snagom, a i utjecajem, nije ni Francuska ni Njemačka, tako ni Viktor Orbán, čak i kad bi to želio, ne može postati (iluzionistički) strateg neke nove Europe. Trguje s Rusijom, Kinom, Turskom… Za razliku od narcisoidnog stratega Macrona više sliči prizemnom i pragmatičnom trgovcu konjima koji izvlači kratkoročne profite za veću Mađarsku gdje god vidi priliku i bez obzira na posljedice. Višnja Starešina za Lider.
Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično ovisi o financiranju EU i SAD-a dok se nastavlja boriti protiv okupacijskih ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji. Ukrajina također očajnički traži odobrenje američkog paketa obrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka također odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika. Index
“Članice Europske unije trebale bi osnovati vlastiti obrambeni oružani savez, bez SAD-a”, rekao je mađarski premijer Viktor Orbán za švicarski Die Weltwoche. Po njegovu mišljenju, SAD “gleda svoje, a ne europske interese kada je u pitanju rješavanje međunarodne sigurnosne politike”. Svi ruski mediji s ushitom su prenijeli Orbánov prijedlog kao zahtjev za “europskim NATO-om bez SAD-a”. “Moramo biti u stanju obraniti sebe, Europu. Rješenje bi bilo osnivanje europskog NATO-a. To sam predlagao još 2012. godine”, rekao je Orbán te dodao da SAD i EU plaćaju različitu cijenu ratnog sukoba te da “zadnju riječ u svemu imaju Amerikanci, a ne Europljani”. Prema njemu, Zapad je izgubio sposobnost da ujedini svijet, a mnoge nacije – Arapi, Brazilci, Indijci, Kinezi, Turci – žele što brži završetak sukoba u Ukrajini. Jutarnji
Viktor Orban snimljen je kako u žaru nogometne ognjice nosi šal na kojemu je otisnuta karta Velike Mađarske, čiji su integralni dijelovi Međimurje, Baranja i Kvarner. Desni toaletoidi bili su prezaposleni otkrivanjem četverogodišnjih četnikuša, društvene mreže također, premijer je samo odmahnuo rukom jer se “ne stigne baviti šalovima”, a cijeli je slučaj elegantno pospremio ad acta predsjednik Republike: “Ja ću se na to nasmijati. Orbanove aspiracije prema Hrvatskoj svode se na to da mjesec dana krstari Jadranom i nađemo se na večeri. Ne bih tome pridavao ozbiljniju pozornost. Kakve susjede imamo, Mađarska je još najbolji.” Ispada da od svih hrvatskih ljepota Viktora zanimaju samo dvije: plavi Jadran i markantni Zoran. Čerupanje Baranje, mažnjavanje Međimurja i otimačina Kvarnera Zoranu su duhoviti za krepat. Iako Mađarska ima nezanemarivu povijest okupiranja tuđih pa i naših teritorija, hrvatski predsjednik se ceri na šareni šal kao lud na brašno. Slobodna
Kao svi egomani i Viktor Orban treba stalnu pažnju. Nedavno je oko vrata jednostavno objesio šal s obrisima stare Kraljevine Ugarske. Susjedne zemlje dale su se isprovocirati i ljutito su reagirale. Ova predstava je pri tome potpuno smiješna. 10-milijunska Mađarska neće nikoga napasti, a granice iz 1922. su već odavno povijest. Taj čin nije ništa drugo nego puka žudnja za priznanjem: mali bi Mađar volio biti veći. Konačno, nakon godina bespomoćnog kritiziranja i kukanja bez posljedica Europska komisija sada je odlučila privremeno blokirati novac Viktoru Orbanu. Više od 13 milijardi eura iz strukturnih i korona fondova za obnovu je na čekanju dok on ozbiljno ne provede opsežan katalog reformi. To uključuje zaustavljanje korupcije u javnim nabavama, ponovno uspostavljanje neovisnog pravosuđa i još mnogo toga. Viktor Orban mora barem djelomično poništiti demontažu demokracije u svojoj zemlji. DW
Tijekom proteklog desetljeća nijedan predsjednik vlade neke članice EU-a nije razvio tako bliske veze s Rusijom i njenim predsjednikom Vladimirom Putinom kao mađarski premijer Viktor Orban. On se osobno susretao s Putinom gotovo svake godine otkako je preuzeo dužnost 2010. godine. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Budimpešta je isprva ostala bez teksta. Svojom politikom Mađarska prvenstveno pokušava ne ugroziti vlastitu opskrbu ruskim energentima. Zemlja je izrazito ovisna o ruskom plinu i nafti, a na Rusiju se oslanja i u pogledu nuklearne energije. No nisu u pitanju samo ekonomski interesi: u više navrata je Orban pokazao simpatije prema Putinovom političkom sustavu – više nego bilo koji drugi državnik unutar EU-a. Mađarska je do sada odobrila sve sankcije EU-a protiv Rusije, uz samo jednu iznimku, slučaj patrijarha Ćirila. DW
Nikad duži mandat i nikad kraći fitilj. Šest godina svoje premijerske vlasti Andrej Plenković obilježio je serijom napada na svoje političke oponente. Provalom bijesnih optužbi koje Hrvatsku vraćaju u devedesete kada se oporbena situacija nije dopuštala. Propovjednik političke stabilnosti pokazuje se kao potpuno nestabilna i paranoična ličnost. Korupcijske afere koje mu eksplodiraju sve bliže licu pokušava zatrpati kombinacijom kolača i korbača. S jedne strane u javnost pušta somnambulne najave da Vlada ide u izgradnju niza sportskih stadiona. S druge strane opetovano denuncira opoziciju pokušavajući HDZ pretvoriti u državnu partiju koja ne podnosi političku konkurenciju i kojoj se ne smije konkurirati. Andrej Plenković sve više sliči Viktoru Orbánu. U Bruxellesu još nosi europsko ruho, ali na domaćem se terenu rapidno orbanizira. Svojim stigmatiziranjem kritike i svakog opozicijskog stava udara na same temelje ustavnog poretka Hrvatske. Jelena Lovrić
Europska komisija predložila je Vijeću EU zamrzavanje 65 posto ili 7,5 milijardi eura europskih sredstava Mađarskoj zbog korupcije i problema s vladavinom prava, a Budimpešta to može izbjeći ako u sljedeća tri mjeseca otkloni razloge za ovu odluku. Odluka bez presedana donesena je u sklopu novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava. Jutarnji
“Mađarska riskira da zbog svog odnosa sa Rusijom i stavom o ratu u Ukrajini napusti EU”, izjavio je češki ministar europskih poslova Mikulaš Bek. Njegova izjava je kao bomba odjeknula Mađarskom, ali i cijelom Europom. On je rekao ono što mnogi misle, ali se nisu usudili javno izreći. Upozorio je da bi stav Mađarske prema Rusiji i sukobu u Ukrajini potencijalno mogao dovesti do njenog izlaska iz EU. Drugi pak navode kako i pojedine zemlje jedva čekaju da Mađarska napusti Uniju i da sa sobom povede Poljsku, jer te dvije zemlje ne štite europske vrijednosti. Uzimali bi novce od Unije, ali ne bi poštivali uzuse demokratskog svijeta. … Izlazak Mađarske iz EU-a otvoreno se predlaže i u najvažnijim vladinim medijima: “Napokon moramo ozbiljno razmotriti naš mogući izlazak iz saveza država koji krvari iz tisuća rana, pokazuje imperijalne simptome i ponaša se podcjenjivački i arogantno prema istočnoeuropskim članicama…” Slobodna
Više poslovnih i političkih izvora Nacionalu je izjavilo kako hrvatska vlada namjerava zaustaviti najavljenu kupoprodaju 43 posto udjela koje ruski Sberbank drži u Fortenova grupi, a koje namjerava prodati mađarskoj Indotek grupi, u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Daniela Jellineka. Prema navodima tih izvora, hrvatski premijer Andrej Plenković odlučio je osobno podržati blokadu te transakcije nakon što je informiran kako postoje ozbiljne sumnje da Jellinek zapravo u toj transakciji predstavlja tek paravan za netransparentni mađarski kapital koji se povezuje izravno s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Do vrha hrvatskih vlasti još su zimus dospjele dramatične informacije da je Orbán izravno od ruskog predsjednika Vladimira Putina tražio dopuštenje da netko iz Mađarske od Sberbanka otkupi njen udio u Fortenova grupi. Nacional