Opskrba plinom zapetljana u čvor - sve izgledniji stečaj Gradske plinare Zagreb - Monitor.hr
02.02.2022. (07:00)

Državo, reagiraj

Opskrba plinom zapetljana u čvor – sve izgledniji stečaj Gradske plinare Zagreb

Zbog europskih energetskih turbulencija i opskrba plinom u Hrvatskoj izgubila je svaku orijentaciju. Gradska plinara Zagreb – Opskrba osnovana je kao tržišno poduzeće, a ponašala se potpuno netržišno. Donosila je odluke očekujući čuda, zbog čega se dovela u poslovno katastrofalnu situaciju. Što sada? Plina mora biti! Zbog svakodnevnih je gubitaka stečaj zagrebačke Opskrbe, ali i svih drugih opskrbljivača, sve izgledniji, posebno ako su gubici veći od supstancije samih poduzeća. Ni to nije sve: lanac gubitaka velikim se računima prenosi na brojne korisnike plina, što bi se moglo zakomplicirati i donijeti nesagledive posljedice. Lider


Slične vijesti

08.12. (23:00)

Kako su molekule "dosadom" stvorile temelje fizike

Hrupec: Dosadna svakodnevica molekula – Kako plinovi preživljavaju bez drame

Sve se tvari sastoje od atoma koji u plinovitom stanju kaotično jure, sudaraju se i stvaraju tlak i temperaturu. Kinetička teorija plinova objašnjava kako je prosječna kinetička energija molekula proporcionalna temperaturi, dok promjena energije dovodi do promjena agregatnih stanja (kondenzacija, skrućivanje). Povijesni razvoj teorije uključuje radove Einsteina, Boltzmanna i Maxwella, čije su ideje preobrazile znanost. Sve se svodi na “dosadan” život molekula—puno gibanja, sudaranja i promjene energije, dok se približavanje apsolutnoj nuli smatra krajem molekularne “zabave”. Dario Hrupec za Bug

13.11. (17:00)

Da ne dobiju više ništa ni Rusi ni Ameri

Mannheim gasi čitavu energetsku mrežu: ‘Nije održivi oblik grijanja’

U borbi s klimatskim promjenama sve veći broj zajednica se okreće klimatski neutralnim rješenjima opskrbe energijom. U njemačkom gradu Mannheimu odlučili su se za radikalno rješenje: gašenje plinske mreže. Vlasnici kuća i stanova dobili su dovoljno vremena da se prilagode klimatski neutralnim zahtjevima. Oni koji ugrade dizalice topline dobit će subvenciju od države u iznosu od 21.000 eura. Moguće je i prebaciti se na daljinsko grijanje, ako lokalne zajednice imaju tu opciju. Gradsko komunalno poduzeće MVV najavilo gašenje plinske mreže do 2035. godine, piše Fenix-magazin.de. Do 2030. godine bi na novu toplinsku mrežu, koja će koristiti potpuno obnovljive izvore energije, trebalo biti priključeno 10.000 kućanstava. Osim toga, građani će moći od grada dobiti toplinske pumpe. tportal

03.11. (23:00)

Good news, everyone!

Nova nalazišta plina i nafte znatno smanjuju hrvatsku ovisnost o uvozu energenata

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata. Nacional

01.11. (16:00)

Kažu oni, moglo je i gore

Za studeni će računi za struju biti veći za 6,5 posto, poskupljuje i plin

Predstavljajući novi paket mjera u rujnu, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da poskupljenje plina i struje ide u dvije faze, prvo poskupljenje u studenom, drugo u siječnju, očekivani porast cijena je sveukupno za 10 posto. Ekonomist podsjeća kako je čak 19 % stanovništva u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, a posebno je teško umirovljenicima. Moraju se naći izvori za to financiranje, moram naglasiti da postoji ogromna fiskalna rezerva koja bi se mogla iskoristiti za povećanje mirovina i druge stvari, a to je tranzicijski trošak mirovinske reforme koji je enorman. N1

09.10. (12:00)

U kaputima i u zatvorenom

Nećemo ostati bez plina, ali ćemo ga izgledno plaćati skuplje

Geopolitička situacija na Bliskom istoku, uključujući sukob između Izraela i Irana, ima značajan utjecaj na energetska tržišta i opskrbu Europe. Sukob prijeti ključnim morskim prolazima za trgovinu naftom i plinom, što dovodi do rasta cijena energenata. Europa, uključujući Hrvatsku, suočava se s rastom cijena struje i plina zbog smanjenja subvencija i nestabilnosti na ključnim dobavnim putevima. Iako strateški projekti poput LNG terminala donose sigurnost opskrbe, pitanje ostaje hoće li cijene energenata drastično porasti. Poslovni

14.09. (20:00)

Plin je plin, ali tko će ga dostaviti?

Kojeg opskrbljivača plinom odabrati?

Opskrba plinom u Zagrebu izazvala je pozornost nakon što je HERA dodijelila Međimurje plinu ulogu javnog opskrbljivača do 2027. godine. Građani mogu birati između tržišne ili javne opskrbe, no bitne su razlike u uvjetima i cijenama. Na tržištu je cijena ugovorna i može varirati, dok je u javnoj opskrbi regulirana. Bitno je pročitati uvjete ugovora, osobito sitna slova. U svakom slučaju, kupci koji redovito podmiruju račune ne trebaju brinuti o opskrbi plinom—čak ni ako promijene opskrbljivača. Zgradonačelnik

13.09. (11:00)

Topla zima, ali hladan tuš za potrošače

Skup(lj)i plin je europska realnost

Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj prvi je put od 2021. skliznula ispod 2%, no rast cijena osnovnih potrepština i dalje pritiska građane. Cijene nafte padaju zbog viškom ponude, ali tržište prirodnog plina nastavlja rasti. Europa se suočava s neizvjesnom zimom uslijed špekulacija na tržištu i rastuće potražnje, uz punjenje skladišta plina do 90%. Iako su cijene nafte stabilne, plin postaje sve skuplji zbog faktora poput sezonske potrošnje, konkurencije iz Azije i nepredvidljivih vremenskih uvjeta. Ciklus visoke ovisnosti o energentima ponavlja se, unatoč naporima u tranziciji na obnovljive izvore. Poslovni

11.09. (14:00)

Jer tko ne potpiše, kuha na skupi plin

Zagrebački plinski paradoks: Stari opskrbljivač, novi redovi

Gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević, pozvao je građane da do 23. rujna odluče žele li ostati s Gradskom plinarom Zagreb (GPZO) ili prijeći na Međimurje-plin, koji postaje automatski opskrbljivač ako se ne prijave. GPZO nudi 10 centi jeftiniji plin po megavatsatu, a prijava se može obaviti online, e-mailom ili u poslovnicama. Redovi ispred Gradske plinare svjedoče da su mnogi odlučili ostati, ali zapravo sve mogu riješiti brže preko interneta. Poslovni

08.06. (20:00)

Svima plin zadnjih dana nešto 'miriši'

Novi plinski poredak: Najveći igrači uključit će se u pravu bitku za Zagreb tek za tri godine

Plin je u Hrvatskoj najbolje gorivo za – afere. Još se kazneno i stečajno raspleće model prema kojem je HEP kupovao plin od Ine za 47 eura i onda ga prodavao natrag toj tvrtki za 13 eura, a već je stigao i novi ‘skandal‘, koji nemilice trese glavni grad, a taj je da će metropolu plinom opskrbljivati – međimurska tvrtka. Doduše, na tržištu nema ni međimurskog ni zagrebačkog plina. Taj energent kupovat će se kao i dosad na europskom tržištu ili će dolaziti na LNG terminal, jedino će ga krajnji korisnici plaćati na drugi račun. Pitanje menadžerske i političke odgovornosti već je malo kompliciranije.

Prema natječaju koji je zaključen prošloga tjedna, 95 posto hrvatskog tržišta opskrbe plinom sljedeće tri godine zauzet će sedam opskrbljivača, a šest malih podijelit će preostalih pet posto. Njihova vlasnička struktura pokazuje lice i naličje liberalizacije. Mahom je riječ o tvrtkama koje su jedinice lokalne samouprave osnovale za opskrbu plinom na svom području. Goran Litvan za Lider.

13.12.2023. (00:00)

Obećali su manje trošit, ne i proizvodit

Nijedan energetski div ne planira gasiti proizvodnju fosilnih goriva

Zemlje sa značajnom proizvodnjom nafte i plina obavezale su se svesti emisiju štetnih plinova neto na nulu, ali nijedna ne planira u konačnici stati s bušenjem, pokazuje istraživanje neovisne udruge Net Zero Tracker. Na ‘neto nulu‘ obavezalo se 69 zemalja koje proizvode naftu, uključujući naftne divove poput Saudijske Arabije, Sjedinjenih Država, Rusije, Kine i domaćina summita Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), pokazale su informacije koje je Reuters dobio na uvid. Samo tri manja proizvođača nafte, Danska, Španjolska i Francuska, izložila su konkretne planove o prestanku bušenja. Do 2050. globalna potrošnja nafte mora se smanjiti za 60 posto, a upotreba plina za 45 posto kako temperatura na Zemlji ne bi porasla više od 1,5 stupnjeva Celzijusa, poručuju iz UN-a. Lider