Oppenheimer nije bio sretan kad mu je veliki hrvatski znanstvenik rekao: “Pišem roman o tebi”

Demokracija stvarno nije za svakog

• Akademik Ivan Supek, jedan od najvećih naših znanstvenika i intelektualaca, još je 1963. objavio roman “Proces stoljeća”, koji je nadahnut upravo slučajem Oppenheimer, kad je Edward Teller (američki fizičar i tvorac hidrogenske bombe, op. a.) odigrao prljavu ulogu u dugotrajnom procesu protiv Oppenheimera u mračnoj McCarthyjevoj eri. Supek je poznavao Oppenheimera i o svemu tome govorio je i javno u interjvuima: “Sreo sam Oppenheimera nakon toga u CERN-u i rekao mu da pišem roman ‘Proces stoljeća’, u kojem sam detaljno opisao taj proces. Oppenheimer nije baš bio jako sretan što to pišem. Rekao sam mu da sam njegovo ime izmijenio, ali su svi drugi imali svoja stvarna imena.” 24sata “Edward Teller je tvrdio da je znanstvenikova stvar istraživati sve što može, bez obzira na konzekvence. Briga je političara hoće li se to primijeniti. Ja sam odgovorio da je to odgovornost znanstvenika, jer daje ljudima u ruke nešto što oni neće odgovorno primijeniti. Prema tome, svi su ljudi odgovorni za svoja djela, pa tako i znanstvenik mora biti odgovoran.
• Moj prijatelj Leo Szilard bio je prvi koji je došao na ideju atomske bombe i u početku je bio strastveni pobornik njene izgradnje. Međutim, on je bio i Einsteinov prijatelj, zajedno su patentirali neke stvari još u Berlinu. Kad je Hitler bio u naponu snage i pobjede, Szilard i Einstein su napisali pismo Rooseveltu u kojemu upozoravaju na mogućnost stvaranja atomske bombe. Roosevelt to nije ozbiljno shvatio. Tad je Szilard otišao do Enrica Fermija u Chicago i tamo su napravili nuklearni reaktor. Nakon pobjede Rusa kod Staljingrada i poraza Erwina Rommela u Africi bilo je sigurno da će Njemačka izgubiti rat. Szilard tada postaje najogorčeniji protivnik atomske bombe i posvuda agitira protiv nje. Jedan dio ljudi bio je za obustavu rada pa je Oppenheimer sazvao sastanak s Johnom Simpsonom, voditeljem jedne od znanstvenih grupa u sklopu projekta “Manhattan”. On također s kršćanskog stajališta nije znao što bi. Onda je general Leslie R. Groves, vojni šef projekta, postavio pitanje opravdanosti milijardi dolara uloženih u taj projekt. To se moralo iskoristiti u gradnju atomske bombe. I to je bio glavni argument koji ih je sve pokolebao. Jer, kako će se opravdati pred Senatom, kojemu će izgledati da su te pare uludo potrošene? Vidite, novac je grozna stvar. A pogotovo su strašna stvar ti političari. Nova akropola