Online trgovina širi se na sve dobne skupine - Monitor.hr
28.11.2021. (07:30)

I staro i mlado na ebay

Online trgovina širi se na sve dobne skupine

Pokazuje novi Eurostat. Prošle 2020. godine oko 65% svih odraslih osoba (u dobi od 16 do 74 godine) u EU je kupilo/naručilo robu ili usluge na Internetu tijekom 12 mjeseci prije istraživanja, objavio je Eurostat. Mlađi ljudi u dobi od 25-34 godine imali su 2,5 puta veću vjerojatnost da su koristili Internet za kupovinu (83%) nego ljudi u dobi od 65-74 godine (33%).  Kupovina putem Interneta postala je češća u EU jer se korištenje Interneta širi na sve dobne skupine. Potrošači cijene dostupnost širokom rasponu proizvoda u bilo koje vrijeme i bilo gdje, uz dodatnu pogodnost posebnih cijena. Događaji poput crnog petka, kao i cyber ​​ponedjeljka, neke su od prilika u kojima online kupnja ima prednost u kalendaru. Mreža


Slične vijesti

30.08. (10:00)

Ipak nismo toliko loši

Stanovanje u Hrvatskoj priuštivije nego u prosjeku EU, udio stanovnika s dugovanjima najniži ikad

To se može mjeriti stopom preopterećenosti troškovima stanovanja koja pokazuje udio stanovništva koji živi u kućanstvu u kojem ukupni troškovi stanovanja predstavljaju više od 40 posto raspoloživog dohotka. Udio takvih stanovnika u Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata za 2022. godinu na najnižim razinama u Europi (2,6 posto), udio troškova stanovanja u ukupnom raspoloživom dohotku iznosio je 15,1 posto, a 30,2 posto građana Hrvatske u riziku je od siromaštva, a udio Hrvata koji živi u kućanstvima s dospjelim dugovanjima za stambeni kredit, stanarinu ili komunalne usluge iznosi 12,5 posto i najniži je ikad. Najveće stope preopterećenosti troškova stanovanja u gradovima zabilježene su u Grčkoj (27,3 %) i Danskoj (22,5 %), a najniže u Slovačkoj (2,3 %) i kod nas (2,6 %). Zgradonačelnik

08.02. (14:00)

Kako neki mogu gore, a ja i Žuga ni na more?

Hrvati se suočavaju s izazovima pri planiranju godišnjeg odmora

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, čak 41,7 posto Hrvata ne može si priuštiti godišnji odmor izvan zemlje. Ovi rezultati oslikavaju tešku ekonomsku situaciju većine stanovništva. Anketa provedena na portalu Net.hr pokazuje da čak 81 posto ispitanika si ne može priuštiti ni ljetovanje unutar Hrvatske. Osim opće financijske situacije, iznajmljivači apartmana na obali također igraju ulogu u ovom problemu, budući da su cijene smještaja dosegle visoke razine koje su nedostižne za mnoge domaće turiste.

31.01. (11:00)

Iz kreveta u ured

Otprilike pet posto radne populacije u Hrvatskoj stalno radi od kuće

Unatoč porastu popularnosti rada od kuće, Hrvatska zaostaje za Europskom unijom. Prema Eurostatu, oko 7% radnika u Hrvatskoj povremeno, a 5% većinu vremena radi od kuće, dok EU bilježi 12% povremeno i 10% većinu vremena. U pogledu podrške radu od kuće, tvrtke u Hrvatskoj različito pristupaju ovoj praksi, no podaci sugeriraju da veći broj radnika ima priliku raditi od kuće. Čak i javni sektor, poput Porezne uprave i Ministarstva rada, uvodi takve modele rada. Iako rad od kuće donosi prednosti, poput fleksibilnosti i bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, postoje i nedostaci, uključujući osjećaj izoliranosti, a stručnjaci naglašavaju da hibridni pristup, gdje radnici kombiniraju rad iz ureda i od kuće, može biti najučinkovitiji. (Nacional)

19.01. (17:00)

Ako ste slučajno primijetili da su gužve malo češće...

Hrvatska u vrtlogu rasta broja automobila i tegljača

Podaci Eurostata otkrivaju dinamiku broja automobila i tegljača u europskim državama. U razdoblju od 2012. do 2022., Hrvatska se ističe rastom od 44,8 posto u broju osobnih automobila na 1000 stanovnika, što ju čini drugom najbrže rastućom zemljom u EU, odmah iza Rumunjske. Italija dominira s najvišom stopom od 684 osobna vozila na 1000 stanovnika, a slijede je Luksemburg (678), Finska (661) i Cipar (658). S druge strane, Latvija je imala najnižu stopu s 414 osobnih automobila na 1000 stanovnika, a slijede je Rumunjska (417) i Mađarska (424). Od 2012. do 2022. tri zemlje više su nego udvostručile svoju stopu motorizacije kad su u pitanju cestovni tegljači: Rumunjska (+127,4 %), Hrvatska (+121,5 %) i Litva (+101,8 %). Ovi podaci ukazuju na intenzivan rast mobilnosti u Hrvatskoj, što postavlja pitanje infrastrukturnih i ekoloških izazova pred zemljom. (Poslovni)

18.07.2023. (14:00)

More zvano čežnja

Prema Eurostatu, gotovo polovina Hrvata može samo sanjati o godišnjem na moru

HZJZ OBJAVIO PREPORUKE: Evo kako ćemo se ovog ljeta kupati u moru

Od stotinu Hrvata njih četrdesetdvoje 2022. nije imalo dovoljno novca da bi otputovalo na sedmodnevni godišnji odmor. Po ovom kriteriju, od Hrvatske su u EU bile gore samo Rumunjska, Bugarska i Grčka. Najnoviji podaci Statističkog ureda Europske unije (Eurostat) za prošlu godinu pokazuju da tjedan dana putovanja na godišnji odmor nije si moglo priuštiti 7,6 posto Luksemburžana i 10,2 posto Šveđana. Uz Luksemburg i Švedsku, najbolje stoje Finska, Nizozemska i Danska, u kojima si tjedan dana za godišnji ne može priuštiti 12 posto građana. Prema anketi, najčešće su pogođeni samohrani roditelji (42 posto u Njemačkoj) i umirovljenici. Tjedan dana putovanja na godišnji nije si moglo priuštiti ni 41 posto Mađara, 34,2 posto Talijana, 33,8 posto Slovaka, 27,6 posto Poljaka, 18 posto Čeha, 16,7 posto Slovenaca i 13,8 posto Austrijanaca. Tportal

15.12.2022. (21:00)

Još da ne živimo samo od turizma

Više nismo druga najsiromašnija država EU

Ispod nas su Mađarska, Slovačka i Bugarska. U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće. Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu. Index

08.09.2022. (00:00)

Još da ne kradu toliko, gdje bi nam kraj bio

Hrvatska treća u EU-a po rastu BDP-a u drugom kvartalu

Hrvatska je u drugom kvartalu bila među zemljama EU-a s najvećim rastom BDP-a, ali i u malobrojnoj skupini zemalja s padom broja zaposlenih, pokazale su najnovije procjene Eurostata. Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 2% u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je rast iznosio 2,8%, pokazali su sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda. HRT / Eurostatov izvještaj

24.03.2022. (19:00)

A govore nam da nam je loše

Eurostat: Hrvatska je po životnom standardu pretekla Slovačku i Grčku

Hrvatska se polagano penje na europskoj ljestvici BDP-a po stanovniku, mjerenog paritetom kupovne moći. Prema ranoj procjeni Eurostata za 2021., Hrvatska je po životnom standardu i dalje pri europskom dnu, ali u leđa nam sad gledaju Slovačka, Grčka i Bugarska. Lani smo dosegnuli 70 posto prosjeka EU-a BDP-a po stanovniku, dok je 2020. on bio na razini od 66,5 post. Dva su osnovna razloga za statistički porast životnog standarda u Hrvatskoj. Jedan je smanjenje broja stanovnika, a drugi je lanjska rekordna stopa rasta BDP-a i brzi oporavak od koronakrize. Gospodarstva Slovačke, Grčke i Bugarske sporije se dižu na noge nakon pandemijskog udara. Tportal

27.06.2021. (16:00)

Muke po Eurostatu

Vojković: Zašto toliko zaostajemo? Jer ne mijenjamo ništa

Dok traje prvenstvo maše se zastavama i nitko ne postavlja nezgodna pitanja – a nema ničeg što političar voli više od tog. A loša vijest koja nam je zbog nogometa promakla su nedavna izvješća Eurostata, koji je objavio podatke o potrošnji po glavi stanovnika Europske unije, ali i nekih drugih europskih država, i to mjereno po paritetu kupovne moći (purchasing power parity), mjerilu koje uzima stvarnu vrijednost dobara i usluga koje građani mogu dobiti za istu svotu novca. Po tom dosta dobrom pokazatelju standarda u Europskoj uniji od nas je gora samo Bugarska. Rumunji su nas uvelike prešišali. Rumunjska, zemlja koja je nekada bila pojam sirotinje, zatvorena i pod teškom diktaturom, danas je bogatija od nas. Bogatiji su i Mađari. Bogatiji su i Poljaci. Čehe i Slovake nećemo ni spominjati, komentira Goran Vojković za Index.

23.06.2021. (11:10)

Time is on our side

Hrvatska je druga najsiromašnija država EU, od nas je gora samo Bugarska

Eurostat je objavio podatke o potrošnji po glavi stanovnika u 2020. godini. Pet zemalja je 25-33 posto ispod prosjeka EU, a to su Slovačka, Latvija, Mađarska, Hrvatska i Bugarska. N1…