Omjer plaća direktora i zaposlenika u nekim američkim tvrtkama - Monitor.hr
09.09.2019. (22:30)

Nije sve u plaći. Ima nešto i u dionicama.

Omjer plaća direktora i zaposlenika u nekim američkim tvrtkama


Slične vijesti

07.12. (13:00)

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider

04.10. (09:00)

Frizeri i dalje čekaju na "tech plate"

Prosječna plaća u Hrvatskoj narasla na 1349 eura, a IT sektor prednjači

U trećem kvartalu 2024., prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1349 eura, uz rast od 16% u odnosu na lani. Medijalna plaća je niža (1255 eura), no također raste. IT sektor dominira s najvišim plaćama, 22% iznad prosjeka, dok tekstilni radnici i uslužni sektor zaostaju s plaćama od oko 950 eura. Zaposleni u državnim tvrtkama zabilježili su najveći rast (14%), dok su najniže plaće zabilježene u istočnoj Hrvatskoj. Razlike su vidljive i između spolova, obrazovanja i radnog iskustva, s muškarcima koji zarađuju 16% više od žena. Nacional

20.09. (14:00)

Bogati bogatiji, a ostalima za burek

U pripremi porezna reforma koja će rezultirati povećavanjem plaća, u igri tri promjene vezane uz osobni odbitak i porezne stope

Vlada RH planira poreznu reformu s naglaskom na rasterećenje plaća. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura i korekcija poreznih stopa rezultirat će porastom neto plaće za prosječnog zaposlenika za skromnih 23 eura. No, za one s višim plaćama – četiri puta većim od prosječne – neto plaća porast će za čak 194 eura. Tako će radnici s visokim primanjima profitirati najviše, zahvaljujući pomicanju praga za višu poreznu stopu i povoljnijim poreznim uvjetima. Najavljena reforma ponovo otvara pitanje pravedne raspodjele poreznih olakšica. tportal

16.09. (15:00)

Svejedno tko ocjenjuje šefa kad je jedina opcija 'izvrstan'

Plaće javnih službenika ovisit će o ocjeni šefa. ‘A tko će njega ocjenjivati?’

Od Nove godine uvodi se novi sustav ocjenjivanja državnih i javnih službenika, gdje će nadređeni ocjenjivati njihove rezultate i radne odnose. Ocjene, koje se kreću od “nezadovoljava” do “izvrstan”, utjecat će na plaće i moguće otkaze. Sindikati izražavaju zabrinutost, tvrdeći da će ravnatelji imati miljenike te upozoravaju na nepravednost i potencijalni sukob interesa. Iako neki ravnatelji podržavaju sustav, strahuje se da će to stvoriti neprijateljsku atmosferu u institucijama. Nacional

10.09. (19:00)

Plaće rastu brže od predizbornih obećanja, ali samo za one s dobrim vezama

U Hrvatskoj je prosječna neto plaća 2023. iznosila 1148 eura, kod privatnika 1028

Plaće zaposlenih kod poduzetnika su u prosjeku za 120 manje od objavljene ukupne prosječne plaće. Izuzme li se Grad Zagreb, razlika između županije u kojoj je kod poduzetnika najveća prosječna neto plaća (Zagrebačka) i županije u kojoj je najmanja prosječna neto plaća poduzetnika (Virovitičko-podravska) je 263 eura. Zbog same činjenice da zaposleni u javnom sektoru u Hrvatskoj čine jako velik udio zaposlenih, javni sektor “umjetno” povećava prosječnu plaću. Točnije, podatak o prosječnoj plaći u državi ne daje potpunu sliku o snazi gospodarstva jer na njih puno utječe javni sektor, tj. država. Plaće su rasle, ali su isto tako iskorištene za izbore ove godine. Sindikati su se pritiskom na Vladu izborili za veće plaće u javnom sektoru, ali pod lažnim argumentom, da su u privatnom sektoru rasle puno više. Branimir Perković za Index.

24.08. (16:00)

Nešto se i ušpara

Srpska TikTokerica koja radi sezone u Hrvatskoj: Može se zaraditi od 900 do 2500 eura

Ovisno o poslu koji radite. Sobarice su plaćene oko 1000 eura, konobari od 1000 do 1700 eura, rad u kuhinji je plaćen između 1000 i 2500 eura, ovisno o znanju i iskustvu. Recepcija, animacija i spa pozicije od 900 do 1500 eura. Radiš 8, 10, 12 sati na dan, kako kad. Imaš jedan dan tjedno slobodno i taj dan izbjegavaš mjesto gdje radiš u širokom luku. Posao kao posao, mora se odraditi. Nisam oduševljena, ali sam zadovoljna zaradom. Hrana i smještaj su osigurani od strane poslodavca, što je jedini način na uštedite novac kad dođete, objasnila je Bojana koja već četiri sezone radi u Hrvatskoj, dok ostatak godine predaje engleski u Vijetnamu. Index

21.08. (12:00)

Ako nikako drugačije, onda regulacijom

Uvodi se nulta stopa tolerancije na razlike u plaćama žena i muškaraca

U Direktivi, koju Hrvatska tek mora implementirati u svoje zakonodavstvo, je istaknuto da je prema službenim podacima za 2020. godinu razlika u plaćama između žena i muškaraca na razini Europske unije iznosila 13%, u Republici Hrvatskoj 16%, a primjerice u nama susjednoj Sloveniji ta je razlika bila daleko ispod europskog prosjeka te je iznosila 3,5%. Direktiva je pokazala i da žene zbog obavljanja kućanskih poslova i pružanja skrbi unutar obitelji obavljaju više neplaćenih poslova od muškaraca, kao i to da na tržištu rada ostvaruju manje plaćenih sati jer ih trećina radi skraćeno upravo zbog obavljanja tih neplaćenih poslova. Zbog toga je i veća vjerojatnost da će postotak zaposlenih žena biti manji u odnosu na muškarce, zbog čega će poslije ostvarivati i manje mirovine. Iz svih tih razloga je primjerice razlika u ukupnoj zaradi između muškaraca i žena na razini Europske unije 2018. godine iznosila gotovo 37%.

Zakonodavac će morati predvidjeti konkretne mjere kako bi osigurao da poslodavci u svoje poslovanje uvedu potpunu transparentnost glede godišnjih bruto plaća kao i bruto satnica za sva radna mjesta. Lider

05.06. (12:00)

A kažu da nešto je trulo u državi Danskoj...

Hrvatska odmah iza Danske po izdvajanju za plaće javnog sektora

Plaće u javnom sektoru porasle su za nevjerojatnih 33,2 posto na godišnjoj razini, dok je u istom razdoblju neto plaća u privatnom sektoru porasla za 11,9 posto na godišnjoj razini. Time se dodatno produbio jaz u plaćama između javnog i privatnog sektora, a koji je svojevremeno detaljno analizirala Svjetska banka u Pregledu javnih financija 2021. Hrvatska zapošljava više radnika u pružanju temeljnih javnih usluga (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu tržišta rada i razinu dohotka. A Hrvatska ima i jedan od najviših prosječnih troškova rada u javnom sektoru u odnosu na BDP među zemljama centralne i istočne Europe. Lider

24.05. (22:00)

Hvala vam na izborima

Razlika rasta plaća u privatnom i javnom sektoru. U javnom su lani plaće rasle čak 33%

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor. Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (ali i dalje 23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke (bez financija i IT-a) prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura. Tportal

21.03. (16:00)

Nemojte mi o rastu plaće, da mi se ne plače

Gong: Stvarnost iza hvalisanja rastom plaća Vlade demantirana statistikom

Na konferenciji Dani otvorenih podataka, Martin Požar razotkrio je narativ Vlade o rastu plaća tijekom krize. Realne plaće stagnirale su, a Vlada je pokušala izbjeći takvu percepciju, istaknuo je. Požar naglašava nedostatak otvorenih podataka, ključnih za javnost u provjeri izjava vlasti. Upozorio je i na selektivno korištenje statistike, pozivajući institucije da podatke objavljuju u strojno čitljivom obliku radi transparentnosti i pravilnog razumijevanja društvene stvarnosti. (H-alter)