Okretište: Najteže napisan roman Damira Karakaša - Monitor.hr
19.09.2021. (23:00)

'Književnost je meni oduvijek bila religija, a ne lijek, a čitanje knjiga je ono što nas čini ljudima'

Okretište: Najteže napisan roman Damira Karakaša

Nakon gotovo tri godine intenzivnog traganja za pravim riječima, jedan od najboljih suvremenih hrvatskih pisaca Damir Karakaš objavio je, kako sam kaže, svoj najintimniji i najteže napisan roman – “Okretište”. U njemu se pokušao suočiti s vlastitom proživljenom traumom – teškim fizičkim napadom nakon kojeg se danima borio za život. Kako nastaviti živjeti bez ikakva odgovora, bez saznanja o počinitelju, razlozima napada, osude, osvete? Da znam i da mi je jasno što se dogodilo napisao bih možda nekakvu studiju, znanstveni rad ili esej, a budući da ne znam, napisao sam roman. Međutim, nejasnoća u književnosti nije tako loša, kako kaže Borges, u nejasnoći se krije bogatstvo, no htio sam raditi roman u kojem nema crne kronike i spektakla, nego baciti težište na jezik jer za mene, i prije kad sam radio knjige, književnost nije pitanje događaja, već jezika. Magazin HRT


Slične vijesti

04.12. (13:00)

'Naturalizam bez lirskog'

Radić o filmu ‘Proslava’: Film solidne kvalitete i povremenih dojmljivih uzleta

Roman “Proslava” Damira Karakaša kao stvoren je za filmsku adaptaciju – narativno je “funkcionalno” parceliziran i, mnogo važnije, izrazito je slikovit. Dok sam ga čitao imao sam dojam da istovremeno gledam film u modu lirskog naturalizma i, s obzirom na to da mi je to jedna od omiljenih poetika, zamišljao kako sâm polučujem taj film. Stilski, Anković se odlučio na koncepciju “čistog naturalizma”, de facto ignorirajući poetičnost koja tako sugestivno boji Karakašev roman. U primjeni naturalističkog stila režiser je kompetentan, što rezultira cjelinom koja nesumnjivo ima potrebnu atmosferu, iako ona generalno nije na najvišoj razini. Takvu atmosferu Anković vrlo rijetko, svega nekoliko puta u filmu, “diže” ekstraordinarnim stilizacijama. Damir Radić za Novosti.

14.11. (20:00)

Performansom do kulture

Promocija platforme book&zvook ‘flash mobom’: Damir Karakaš svirao harmoniku u tramvaju, glumci čitali knjige

Dvadesetak čudaka ukrcalo se u 18 i 18 sati na praznu četrnaesticu i krenulo u avanturu. Cilj je bio promovirati platformu book&zvook, a Ljubica Letinić, Lana Deban i suradnici zaključili su da bi to najbolje bilo putem flash moba. Dan nije izabran slučajno, upravo je dan prije otvoren Interliber, najveći sajam knjiga u državi. Damir Karakaš svira harmoniku u tramvaju. Putnici gledaju u čudu, neki uživaju, neki su ravnodušni, a neki pokušavaju pobjeći. Međutim, do sljedeće je stanice još nekoliko minuta. Htjeli smo pokazati da postoje knjige u audio formatu i da ih je moguće slušati u javnom prijevozu ali i u svakom drugom prijevozu, čak i dok čovjek upravlja prekooceanskim tankerom. tportal

07.11. (15:00)

Gledajmo domaće

Njegić o filmu ‘Proslava’: Najimpresivniji hrvatski film godine

Kroz vrijeme i četiri godišnja doba priča prati protagonista Miju koji se našao na krivoj strani povijesti od 1926. do 1945. godine. Uvodna sekvencija je upečatljiva i prikazuje Miju kao dječaka u bijegu od bijesnih pasa ili vukova. S brojnim unutarnjim monolozima glavnog lika i opisima krasne, ali i surove ličke prirode u čije srce Damir Karakaš ponire, “Proslava” se može oslikati kao svojevrsni literarni ekvivalent filma redateljskog lirika Terrencea Malicka, samo naturalističniji.

Ekranizacija “Proslave”, tako, dolazi prirodno, čak i prirodnije od “Kina Lika”, a kao redatelj je, prema scenariju Jelene Paljan, dojmljivo potpisuje 48-godišnji debitant Bruno Anković. Kao i u romanu, fragmentirana, nelinearna struktura igra bitnu ulogu i u prilično jedinstvenom filmu koji jedva da ima pandana u modernoj hrvatskoj kinematografiji da bi se mogao usporediti s nekim. Marko Njegić za Slobodnu.

14.07. (16:00)

Jedan sunčan dan, zastava, proljeće i puna trpeza

Zrinka Pavlić: ‘Proslava’ je mračan, turoban i potresan film. O njemu nećete moći prestati razmišljati

Snimljen prema romanu Damira Karakaša govori o Miji, bivšem vojniku ustaške vojske, koji se pred zimu 1945. godine skriva po šumama i gorama nadomak rodnog zaselka u Lici, nastojeći izbjeći sudbinu kakvu su bivši ustaški vojnici u to doba redovito doživljavali kada bi ih pobjednici uhvatili. Redatelj Bruno Anković i njegova ekipa vrlo su sugestivno dočarali što sve nastaje iz bijede i kako je lako zarovati po ranama siromašnih i potlačenih, gladnih, nesretnih i uplašenih. Zrinka Pavlić za tportal.

12.06. (20:00)

Svako slovo dobro promišljeno

Damir Karakaš: Formirali su me Lika i Kafka. Pišem da bih bio ja

Lika je u određenoj mjeri i tema romana ‘Potop’, s kojim je treći put ušao u finale tportalove nagrade, a opisuje ga kao ‘knjigu o mladosti’ te ističe važnost jezika u tom romanu: ‘Dinamika i kompozicija stalno su u igri jezika. Formirala me Lika, ali i brojni pisci, poput Kafke, koji piše kao da je priključen na svoje snove. To je književnost koju ja volim’, kaže. Lika je kao važan topos, okvir formativnog rada i identiteta. Bježeći od nje kao da bježim od sebe. Tolstoj je jednom rekao: ako dobro znaš opisati svoje selo, to je kao da opisuješ cijeli svijet. Finalist tportal-ove književne nagrade u kratkom razgovoru.

12.11.2021. (18:00)

Roman koji se pamti

‘Okretište’ – netipični triler u kojemu je žanr podređen piščevom interesu za jezik, atmosferu i psihologizaciju lika

Mogao je Damir Karakaš – da je takav čovjek i pisac – isporučiti senzacionalistički roman o napadu koji ga je skoro došao glave. No taj brutalni napad, koji je bio centralni motiv za njegov novi roman, u ‘Okretištu’ nije niti opisao – prizor je ostao izvan okvira teksta. Ali, zato je opisao sve oko njega, i to tako da se samo naizgled čini da piše ni o čemu (velika tema romana je zapravo osveta, odnosno pomirenje sa situacijom i gubitak želje za istom). Tu nema konkretne potrage za napadačem, a fabularna napetost gradi se isključivo opisima i atmosferom u romanu. ‘Okretište’ je štivo koje se bavi i zaboravom te slijedi onu čuvenu i jeftinu poruku s početka ovog teksta: ‘vrijeme liječi sve’. T-portal…

21.05.2020. (23:30)

Miro moje

Damir Karakaš: Društvo nam je opustošeno, ljudi čitaju što je izjavio neki Škoro

Odličan intervju Damira Karakaša povodom osvajanja Tportalove nagrade za roman ‘Proslava’. Evo tek jedan odgovor: U Hrvatskoj već dugo živimo u stanju loše beskonačnosti, u kojoj se svim sredstvima uništava kultura jer je tako lakše zaglupljivati ljude. Društvo nam je opustošeno, ljudi nemaju naviku čitanja, bulje u svoje mobitele, čitaju što je izjavio neki Škoro i treba raditi s njima.

11.03.2020. (18:00)

Evo što ćemo gledati

HAVC financira novi film Rajka Grlića i Ante Tomića te ekranizaciju ‘Proslave’ Damira Karakaša

HAVC je objavio rezultate natječaja za dodjelu sredstava. Tri projekta dobit će 12.500.000 kuna, između ostalog ‘Proslava‘, debitantski film koji nastaje prema romanu Damira Karakaša (scenarij Jelena Paljan, režija Bruno Anković). Sredstva će dobiti filmska suradnja Ante Tomića i Rajka Grlića ‘Svemu dođe kraj‘ te ‘Zatvoreno za javnost‘ redateljice Vanje Juranić. T-portal…

15.11.2019. (16:30)

Postigao nemoguće

Damir Karakaš: Mučim tekst dok mi ne prizna istinu

Damir Karakaš gostovao je u ‘Premium programu’ 42. Interlibera. Nastup je započeo minutom šutnje za preminulu Mani Gotovac, a onda govorio o svom romanu Proslava, u kojem je na stotinu stranica opisao dva rata i tri generacije. U mjesec dana roman je prodan u 2,000 primjeraka. Govoreći o tome na koji način piše, Karakaš je rekao da “muči tekst dok mu ne prizna istinu”. Tportal

11.05.2019. (13:30)

Ni med cvetjem ni pravice

Polemika Visković – Dežulović: Hrvatski pisci, četnici i ličko rukovanje

Nakon što je Boris Dežulović u svojoj kolumni za N1 u kontekstu napada na Damira Karakaša prozvao Velimira Viskovića da je “javno s oltara denuncirao Jergovićeve ‘simpatije prema Čiči Draži’ i govorio kako je ‘nemoguće naći Hrvata, osim možda Jergovića, koji bi našao opravdanje za reafirmaciju četništva u Srbiji”; Velimir Visković mu je odgovorio: “Boro Dežulović je valjda zadnja osoba s kojom bih polemizirao; volim čitati njegove kolumne, duhovit je, zna pisati, sviđaju mi se i njegovi politički stavovi… Priznajem, kriv sam: ne volim ustaše, ali bogami ni četnike.”