Ogromna ledena ploča Grenlanda ubrzano se topi - Monitor.hr
01.09.2022. (18:00)

Dok vas more ne poplavi

Ogromna ledena ploča Grenlanda ubrzano se topi

Nova studija otkrila je da topljenje grenlandskog ledenog pokrivača ima puno jače učinke na planet nego što se dosad mislilo. Naime, topljenje masivnog ledenog pokrivača jedan je od najvećih izvora porasta razine mora na Zemlji. Istraživači vjeruju da će unutar ovog stoljeća kontinuirano topljenje grenlandskog ledenog pokrivača isključivo doprinijeti globalnom porastu razine mora od najmanje 27 centimetara), ali bi vjerojatno moglo ići i do oko 78 centimetara. Prema AP Newsu, to je led koji je pričvršćen za ledenjake, ali se ne “hrani” tim većim ledenjacima, jer veći ledenjaci primaju manje snježnih padalina. Green


Slične vijesti

18.09. (15:00)

Malo leda se otopi i trese se cijeli svijet

Odron s Grenlanda pokrenuo 200-metarski tsunami koji je devet dana “odzvanjao” Zemljom

Znanstvenici su prošle godine primijetili neobičan geološki signal, koji je neobično dugo rezonirao diljem planeta. U časopisu Science sada je objavljena i detaljna analiza tog događaja. Došlo je do odrona jednog od frojdova na Grenlandu, što je izazvalo veliki vodeni val oko 7 metara koji se valjao oko frojda čak devet dana.  Ta je oscilacija proizvela i zabilježene seizmičke valove, koji su se širili zemaljskom kuglom i bilježeni su na vrlo osjetljivim instrumentima. To je najvjerojatnije rezultat klimatskih promjena, odnosno topljenja leda. Otapanje permafrosta i stanjivanje ledenjaka dovest će zasigurno do toga da se ovakve pojave bilježe sve češće, a moguće i u većim razmjerima. Bug

14.02. (11:00)

Postat će dostojan svog imena

Grenland sve zeleniji, količina vegetacije udvostručila se od 80-ih

Dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare i šikare. Samo su se močvare u tom razdoblju učetverostručile. Visoke temperature zraka dovele su do velikog gubitka leda, što je uzrokovalo i topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine, koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a oslobađa ugljikov dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje. Index

19.07.2023. (12:00)

Zadnja prilika za posjet

S ledom se ne pregovara – Grenland i zapadni dio Antarktike mogli bi potpuno nestati

Porastu li temperature za 2-3 °C, ledene ploče Grenlanda i Zapadnog Antarktika mogle bi potpuno nestati, a topljenje samo grenlandske ploče potencijalno bi podiglo razinu mora za 7,4 metra. Znanstvenici su možda podcijenili koliko su ledenjaci osjetljivi na globalno zatopljenje, što znači da može doći do prekretnice prije nego što mislimo. Neodložnim poduzimanjem snažnih mjera usmjerenih na klimu, mogli bismo spasiti velik dio grenlandske ledene ploče, suzbiti širenje požara, smanjiti porast učestalosti i ozbiljnosti suše, povećati sigurnost hrane i osigurati nastanjiv svijet. Poslovni

06.11.2022. (15:03)

Kad problem postane rješenje

Zbog globalnog zatopljenja topi se snijeg na Grenlandu. To je dobra vijest. Kreće potraga za rijetkim metalima

Grenland i Australija: kontinenti ili ne?

Danas u čitavom svijetu postoji oko 10 milijuna električnih vozila. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi ih biti oko 200 milijuna, a do polovice stoljeća čak tri milijarde. To znači da će trebati proizvesti milijarde električnih baterija koje za svoju proizvodnju trebaju kobalt, nikal, litij i bakar. Prema nekim je procjenama za tu količinu baterija potrebno potrošiti sve poznate svjetske zalihe tih metala te pronaći dodatne izvore u vrijednosti od 12 bilijuna dolara. Američka startup tvrtka Kobold Metals odlučila je potražiti nova ležišta metala na sasvim neočekivanom mjestu — na Grenlandu. Globalno zagrijavanje otapa led na tom najvećem svjetskom otoku nezabilježenom brzinom, što — ironično — stvara prilike za rudarske tvrtke koje traže nova nalazišta metala potrebnih za pokretanje zelene tranzicije i zaustavljanje zagrijavanja. Tportal

15.08.2022. (13:00)

Tajne ispod leda

Američki bogataši financiraju potragu za vrijednim sirovinama na Grenlandu

Određeni broj američkih milijardera, navodno predvođenih Billom Gatesom, Jeffom Bezosom i Michaelom Bloombergom, financira ekspediciju koja ima zadatak pronaći skrivena bogatstva, tisućljećima zarobljena ispod vječnog snijega i leda. Potragu predvodi kompanija Kobold Metals, a osnovni joj je cilj otkriti eventualna nalazišta nikla i kobalta. Vjeruje se da Grenland krije i velike zalihe rijetkih metala, korisnih za proizvodnju baterija te ostalih tehnoloških komponenti bitnih za zelenu energetsku tranziciju. Moglo bi se tamo dodatno naći i zlata, bakra, cinka, ali i ugljena. Zanimljivo, baš klimatska kriza, koju se prelaskom na obnovljive izvore želi pokušati ublažiti, sada bi mogla olakšati pronalazak sirovina za potrebna tehnološka rješenja. Bug

12.12.2021. (08:00)

Voda duboka

Širi se priča da mediji šute o naglom rastu leda na Grenlandu. Što je prava istina?

Grenland je već 20-ak dana u ‘akciji’ značajnog dobitka ledene mase, mnogo iznad prosječne brzine akumulacije. U jednom danu dobiveno je čak 9 gigatona novog leda, poručuje tako autor objave na Facebook stranici MeteoAdriatica, koji smatra da bi mediji trebali pisati i o iznimnim događajima velikog nakupljanja leda na Grenlandu, a ne samo o velikim gubicima kakvi su, primjerice, zabilježeni tijekom velikih vrućina ovoga ljeta. Tu je problem u činjenici da autor očito miješa kruške i jabuke. Naime, u istraživanju klimatskih promjena ključni su dugoročni trendovi, a ne pojedinačni događaji. Ovi potonji interesantni su samo u posebnim okolnostima. Pri tome je važno razumjeti fizikalne procese koji su zaslužni za pojedine ekstremne događaje. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

16.08.2020. (23:00)

Nemoljive klimatske promjene

Otapanje grenlandskoga leda bespovratno će utjecati na razinu mora u sljedećih 100 godina

Gubitak leda posljednjih je godina toliko golem, kaže King, da je uzrokovao mjerljive promjene gravitacijskog polja iznad Grenlanda. Otapanje leda na Grenlandu pridonosi s više od milimetra porastu razine mora svake godine i vjerojatno će se to dodatno pogoršavati. Razina mora porast će za više od metra do kraja stoljeća te izbrisati plaže i obalne nekretnine. Index

 

14.12.2019. (11:30)

E, to je dugoročna vremenska prognoza

Ledenjaci otopljeni na Grenlandu od 1992. povećali razinu mora za – centimetar

Otprilike 3.800 tona leda otopilo se na Grenlandu od 1992. do 2018. godine i slilo se u more, čija je razina zbog toga narasla za 10,6 milimetara. Grenland sad gubi led sedam puta brže nego što je to bio slučaj devedesetih i ako se tako nastavi razina mora bi do 2100. godine mogla porasti za 20 centimetara.