Održano je sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HRT-u, padale teške riječi - Monitor.hr
Jučer (07:00)

Tko se još uvijek nije odlučio, neće ni sada

Održano je sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HRT-u, padale teške riječi

Svi su bili glasni u vezi obrambenog sektora, desni kandidati su spominjali obranu granice i migrante, spominjale su se sve važnije aktualne teme, iako su iskrce frcale, neće ostati kao jedna od pamtljivijih debata. Prema analizi Jutarnjeg, Milanović može biti zadovoljan – odradio je svoju jedinu debatu odmjereno bez novog ožiljka, Branka Lozo se dobro predstavila svom biračkom tijelu, kao i Ivana Kekin, dok je Selak Raspudić bila neuvjerljiva. Bulj je već dosadio svojim pričama o migrantima, vojsci i granici, dok se Jonjić ni po čemu ne ističe. Najlošije je prošao Primorac koji se morao braniti većinu debate, trpeći kritike na račun HDZ-a i odnosa privatnog i javnog zdravstva, dok se Niko Tokić Kartelo pokazao nekompetentnim. Debatu komentiraju na Forumu, a na X-u kruže razne fore (N1, Index). Index


Slične vijesti

Prekjučer (16:00)

Nije beg cicija

Objavljena financijska izvješća: Dragan Primorac najviše potrošio i najviše dobio od donatora

Dragan Primorac (HDZ i partneri) potrošio je najviše – 774.400 eura, dok je Miro Bulj (Most) najskromniji sa samo 6200 eura. Po donacijama Primorac također vodi sa 314.000 eura, a Bulj zaostaje sa skromnih 503 eura. Zoran Milanović (SDP) potrošio je 167.000 eura, dok je Ivana Kekin (Možemo) na 109.500 eura. Marija Selak Raspudić (nezavisna) uložila je 104.000 eura, a Niko Tokić Kartelo (nezavisni) 78.000 eura. Branka Lozo (Domino) i Tomislav Jonjić (nezavisni) potrošili su 29.800 i 11.900 eura. Završni troškovi bit će poznati 28. siječnja 2025. godine. tportal donosi i popis donatora, na kojima se nalaze neka zanimljiva imena

Nedjelja (12:00)

Te 'pristojne' nitko ne bi podržao

Ivo Anić: Od izbora do izbora imamo sve čudnovatije kandidate. Kao da pristojni ljudi zaziru od politike

Predsjednički izbori su posebni i znakoviti. Svi znamo da ne odlučuju o ničemu i da su samo folklor demokracije. No, intrigiraju nas, jer ogole fundamentalno. Imamo čovjeka umjesto stranke. I on predstavlja nas. Sve naše pogreške. I kada vidimo sve kandidate, shvatimo svu poraznost sustava koji nas opslužuje, shvatimo da ponovo, i na ovim predsjedničkim izborima nemamo zapravo previše izbora. Drugim riječima, prisiljeni smo glasati za manje zlo. Svi moramo teatralno glasati za nekoga tko će nam i dalje stvarati privid da mi odlučujemo o bilo čemu. I da će nam tim našim činom biti bolje. Neće. Da se kojim sretnim slučajem za predsjednika RH kandidira koji dobar, inteligentan i pošten čovjek, intelektualac kojem vjerujemo, pokopali bi ga u samom startu i ne bi imao šanse. Ivo Anić za Lupigu

Petak (12:00)

Da sažmemo

Đikić: Osmero za Pantovčak

Od osam predsjedničkih kandidata i kandidatkinja, dvoje ih uživa podršku lijevih i liberalnocentrističkih stranaka, dok ih je šestero smješteno na potezu od desnog centra do krajnje desnice. Takav ideološki odnos snaga značajno će, među ostalim faktorima, odrediti ishod prvog kruga izbora. Milanoviću ide na ruku kratka kampanja s božićnim blagdanima, Primorac nije pridobio simpatije ni svih HDZ-ovih birača, Selak Raspudić najviše se okomljuje na Milanovića, dok je kampanja Ivane Kekin bila energičnija, modernija i sadržajnija u odnosu na kampanje svih ostalih kandidata. Bulj svoju političku ponudu temelji na populističkom širenju ksenofobije i šovinizma, dok su Lozo i Jonjić na sličnom tragu, ali nešto intelektualno potkovaniji. Zagrebački poduzetnik Tokić Kartelo svoje političke pokušaje koristi kao neki oblik promocije i razbibrige koju si može priuštiti. Ivica Đikić za Novosti.

11.12. (20:00)

And the predsjednička lenta goes to...

DIP se oglasio: Ovo je osam kandidata koji se natječu u utrci za Pantovčak

Prema popisu DIP-a, ukupno je osam kandidata koji su prošli prag od potrebnih 10.000 potpisa za službenu kandidaturu. Kandidati poput Karoline Vidović Krišto, Mislava Kolakušića i Dražena Keleminca nisu se našli na popisu, što znači da neće moći u utrku za Pantovčak, no oni do petka mogu poslati prigovor. Za predsjednika Republike Hrvatske uspješno su se kandidirali sljedeći kandidati (abecednim redom, Večernji, Forum):

  • Miro Bulj
  • Tomislav Jonjić
  • Ivana Kekin
  • Branka Lozo
  • Zoran Milanović
  • Dragan Primorac
  • Marija Selak Raspudić
  • Niko Tokić Kartelo

Detaljnije o kandidatima na Indexu

27.11. (08:00)

Kad kohabitacija postane sapunica

Plan navodnog Plenkovićevog „šah-mata“ ustavnom sudu i tvrdoj kohabitaciji

Premijer Andrej Plenković, prema nagađanjima, razmatra opstrukciju izbora ustavnih sudaca kako bi spriječio održavanje predsjedničkih izbora i eventualni reizbor Zorana Milanovića. Prema tom planu, u veljači bi predsjedničku dužnost preuzeo predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Međutim, ustavni stručnjak Đorđe Gardašević oštro odbacuje ovu ideju, ističući da bi nedjelovanje Sabora kako bi se preuzela predsjednička ovlast bilo ustavno neprihvatljivo i politički opasno. Sličan presedan iz devedesetih, kada je predsjednik Sabora preuzeo funkciju zbog smrti predsjednika, nema veze s ovim scenarijem, upozorava Gardašević. Nacional

27.11. (00:00)

Predsjednik na papiru, kampanja na steroidima

Raos: Treći put biramo ove godine – što zapravo želimo od predsjednika?

Ovo su osmi predsjednički izbori u Hrvatskoj (od 1992. godine) te šesti koji se održavaju u božićno doba zbog toga što je Franjo Tuđman umro tijekom svojega drugog mandata, u prosincu 1999. godine. U sklopu ustavnih reformi 2000. značajno su smanjene ovlasti predsjednika te je dokinut polupredsjednički sustav osmišljen po uzoru na Francusku. Ukupno gledano, od 1992. do danas, 19 godina osobe iz iste stranke ili tabora bile su na poziciji predsjednika i premijera, a 13 godina osobe iz različitih opcija. Bez obzira na to što predsjednik ima značajno smanjene ovlasti, njegova funkcija se u Hrvatskoj i dalje doživljava kao izrazito važna te nerijetko kandidati u kampanji najavljuju niz promjena koje s Pantovčaka nije moguće ostvariti. Međutim, kada se sagleda stvarne, ustavne ovlasti predsjednika, može se složiti katalog pitanja na koja bi svi kandidati za Pantovčak trebali imati spreman odgovor, poput slanja zakona na ocjene ustavnosti, tematskih sjednica Vlade, stav prema ratovima na Bliskom istoku i Ukrajini, vojni rok, vojne intervencije u ratom pogođenim državama, ustavnom poretku u BiH… Višeslav Raos za tportal

09.10. (01:00)

Kad tvrda kohabitacija dođe na međunarodnu razinu

Picula: Putinov čovjek ili Netanyahuov diler? Milanović je favorit, ali ne zbog svojih stavova, već opozicije HDZ-u

I dok Ustav RH u članku 99. normira da predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike, Milanović i Plenković više ne surađuju ni u čemu, a kamoli u ozbiljnoj analizi, osmišljavanju i provedbi vanjske politike. Ovako međusobno blokirane, a zapravo voluntaristički vođene javne poslove nema nijedna iole ozbiljna država u Europi i svijetu. Zbog toga je moguće da šef Vlade imputira šefu države da ima deal s Putinom, a da predsjednik Republike svog protukandidata na izborima Dragana Primorca, kojega podržava HDZ, opiše kao ‘Netanyahuova dilera’.

Milanović je favorit na izborima, ali ne zbog svojih stavova ili rezultata u unutarnjoj i vanjskoj politici, krajnje upitnih, nego zbog svoga žestokog oponiranja Plenkoviću i HDZ-u pod njegovim vodstvom. Zbog svega što je rekao i učinio kada je posrijedi rat Rusije protiv Ukrajine, Primorac ga titulira ‘zvijezdom ruskih portala’, ali s druge strane Primorčevo isticanje bliskosti s Netanyahuom teško može pridobiti većinsku podršku u Hrvatskoj. Danas su i Putinovo vođenje Rusije i Netanyahuovo vođenje Izraela primjeri agresivnog poništavanja međunarodnog prava i dogovora. Boško Picula za tportal

23.06. (14:00)

Vruća ljetna razmišljanja za vruću predizbornu jesen

Đikić: Tko bi na Pantovčak?

Do predsjedničkih izbora je otprilike šest mjeseci, a ni jedna od pet glavnih parlamentarnih partija nije istaknula svog kandidata. U protekla dva mjeseca održani su parlamentarni i europski izbori pa su stranke očito procijenile da će jesen biti dovoljna da birači prepoznaju njihovog čovjeka za drugu najmoćniju dužnost u državi. Spominju se Kolakušić, Vidović Krišto, a do rujna će odluku donijeti i Selak Raspudić. Od imena koja su dosad spomenuta u medijima ono Davora Ive Stiera činilo se vjerojatnijim izborom od drugih opcija, s obzirom na to da bi Stier možda mogao zahvatiti i u biračke bazene desnije od HDZ-ova, no nakon što je izabran u EU parlament ništa ga drugo ne zanima.

Vrti se i ime Olega Butkovića koji se tokom kampanje za parlamentarne izbore “proslavio” Facebook-podbadanjem Zorana Milanovića. Butkovićeve su ambicije goleme, ali realnost je nešto drukčija: on nije format za predsjednika Republike, što mu je i samome jasno. Ako se nešto drastično ne izokrene na SDP-ovim unutarstranačkim izborima u rujnu, Zoran Milanović opet će biti predsjednički kandidat najveće opozicijske partije. ilanović je naškodio sebi i svojim šansama za reizbor time što se na parlamentarnim izborima svrstao na stranu SDP-a, no unatoč tome ima najizglednije šanse. Ivica Đikić spekulira za Novosti.

04.04.2023. (21:00)

"Nije volio nezavisne medije, društveni aktivizam, surađivao je i štitio najveći crnogorski ološ"

Aleksandar Trifunović: “Đukanović nije volio demokraciju, ali se njome koristio da osvaja vlast”

CIJENA POBJEDE Novopečeni crnogorski predsjednik Milo Đukanović potrošio 300 tisuća eura na medije | Libero Portal

Tezu da je spasitelj, čak jedini spasitelj Crne Gore upravo je on uspješno plasirao cijeli svoj politički život, i ta ga je mantra održavala na prijestolju Crne Gore čak 34 godine. Istodobno, Đukanović je bio upravo suprotno; kao i svaki višedesetljetni vladar, boreći se za Crnu Goru, borio se za samog sebe korumpirajući crnogorsko društvo do maksimuma. Posljedica toga su i ovi izbori. Crna Gora je daleko od pomirene i jedinstvene države. Crna Gora je politički podijeljena i nepovjerenje među ljudima je ogromno. Nacionalizam je dominantni politički izraz. Crnogorsko društvo je korumpirano, a država je to u kojoj se organizirani kriminal i dalje osjeća sigurno i zaštićeno. Milo Đukanović imao je sve uvjete da za vrijeme svoje vladavine unaprijedi društvo, smanji podjele, poveća standard, osigura stabilnost društva. Zbog vlasti, kao i svaki autokrat, izabrao je suprotno. Na kraju, pobijedile su ga podjele kojima je i sam kumovao i poticao ih. Buka

29.01.2023. (20:00)

"S vama je pobijedila nada da pristojnost i istinoljubivost mogu biti snaga"

Tko je Petr Pavlov, novi predsjednik Češke Republike?

Prozapadni Petr Pavel postao novi češki predsjednik, populist i miljenik Kremlja Andrej Babiš opet poražen - Rijeka Danas

Prije pada komunizma u studenom 1989., sada 61-godišnji Petr Pavel bio je član Komunističke partije kao i većina profesionalnih vojnika. Njegov CV također uključuje obavještajnu obuku u čehoslovačkoj vojsci. Nakon 1990. Pavel je nastavio ovo obrazovanje i napravio karijeru. Studirao je na renomiranim američkim i britanskim vojnim školama, uključujući međunarodne odnose. Vojno se istaknuo dok je služio u mirovnim snagama Ujedinjenih naroda u bivšoj Jugoslaviji (UNPROFOR) na području tzv. Republike Srpske Krajine. Tamo je 1993. godine vodio operaciju kojom je spašeno pedeset francuskih vojnika iz zone sukoba između Srba i Hrvata u istočnoj Hrvatskoj. Za to je odlikovan Ordenom francuske Legije časti i Češkom medaljom heroja. Pavelova strelovita vojna karijera, koja je započela u elitnoj padobranskoj jedinici, kulminirala je njegovim imenovanjem za načelnika Glavnog stožera češke vojske (2012.-2015.) i njegovim kasnijim izborom za predsjednika Vojnog odbora NATO-a. U mirovini je od 2018. godine. Deutsche Welle