09.05.2019. (17:30)
Oko 360 milijuna građana s pravom glasa bira 720 zastupnika u 27 država, s tim da su neki već glasali ranije ovog tjedna. Većina Europljana se pred izbore zanimala za borbu protiv siromaštva i zdravstvo. Prema Eurobarometru iz travnja, slijede teme poput poticanja ekonomije, otvaranja novih radnih mjesta i obrambene politike u EU.
U Njemačkoj su najvažnije teme zalaganje za mir, socijalna pitanja i migracijska politika odnosno doseljavanje. Preko 70 posto Europljana kaže da EU utječe na njihovu svakodnevnicu, ali je ipak izlaznost na ovim izborima tradicionalno niska. U Njemačkoj je bila najviše 61 posto. Ovog puta bi moglo biti i više, jer prvi put smiju glasati i osobe sa 16 godina, a mladi djeluju motivirani. Što se tiče podjele fotelja, aktualna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ima najviše šanse da ostane na toj funkciji, najavivši moguću suradnju s desnicom, konkretno s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, a odbacivši francusku Marine Le Pen.
Koketiranje Von der Leyen s desnicom nije bez rizika. Ona bi time mogla izgubiti podršku mnogih socijaldemokrata u EP-u. Puno toga ovisi koliko će europske desno-populističke stranke udružiti snage. Novi saziv parlamenta okuplja se prvi put 16. srpnja u Strasbourgu. DW
Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi. Za svaki dan koji zastupnik provede u Europskom parlamentu mu se isplaćuje 350 eura dnevnice za troškove smještaja, prehrane i druge troškove. Korištenje automobila je besplatno. Pozamašni su i putni troškovi. Tu su i osigurane (dodatne) mirovine: u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti i jednu dvanaestinu za svaki sljedeći puni mjesec. Za razliku od zastupnika u našem Saboru, gdje su plaće i beneficije odlične za naš standard, ali daleko manje nego u EU parlamentu. Index
Izbori se održavaju od 6. do 9. lipnja. Prvi kreću Nizozemci, u četvrtak 6. lipnja, u petak i subotu glasaju Česi, u subotu su izbori u Latviji, Malti i Slovačkoj, a u svim ostalim članicama izbori su u nedjelju 9. lipnja. Ugovor o EU-u određuju da neka zemlja može imati najviše 96 (Njemačka), a najmanje šest zastupnika (Cipar, Luksemburg, Malta). Hrvatska bira 12 zastupnika. Rezultati izbora moći će se objavljivati tek nakon zatvaranja birališta u svim državama članicama, u nedjelju nakon 23 sata. Ovi bi izbori mogli zadati i konačan udarac konceptu tzv. vodećih ili ‘spitzenkandidata’. Riječ je o modelu kojim se nastoji uspostaviti izravna veza između izbornih rezultata izbora i izbora predsjednka Europske komisije. To je u osnovi federalistički pokušaj koji ne odgovora sadašnjem ustroju Europske unije, savezu država koje se dio svojih ovlasti prenijele na zajednička tijela. Nacional
Novinar Hrvatskog radija u jučerašnjoj Nedjeljom u 2 komentirao je nadolazeće EU izbore:odgovarajući na pitanje zašto glasati na EU-izborima, Vinković, koji pet godina izvještava iz Bruxellesa, poručio je kako građani tako imaju priliku promijeniti ono čime nisu zadovoljni. Objasnio je kako izgleda rad Europskog parlamenta, a istaknuo je i neke uspjehe hrvatskih europarlamentaraca, poput zabrane ugrađenih kvarova, ulaska HŽ-a u europske koridore i osiguravanja reproduktivnih prava. Govoreći o očekivanjima jačanja krajnje desnice, Vinković je među ostalim spomenuo talijansku premijerku Giorgiju Meloni, za čiju se stranku prije dolaska na vlast govorilo da je krajnja desnica, a da se pokazalo da je, kako je rekao, jedna od najkonstruktivnijih. HRT
Prošlo je četiri tjedana od izbora za EP, vodilo se desetine pregovora u parlamentu, protekla su već i dva samita EU, a 28 šefova država i stranačkih frakcija u Euro-parlamentu i dalje nisu sposobni donijeti jasnu odluku o osobama za najvažnije položaje u EU, komentira Deutsche Welle. Druga stvar je praktična prevara birača – prije izbora bili su istaknuti “spitzen-kandidati” (iliti glavni kandidati, ilustracija gore – Weber, Timmermans, Vestager, Keller, Cue, Zahradil) za predsjednika Komisije – “ali to se sad izbjegava svim mogućim argumentima i birači EU se tu moraju osjetiti kako ih netko vuče za nos”.
Grčki premijer shvatio je rezultate europskih izbora kao izglasavanje nepovjerenja njegovoj stranci Syriza pa predložio, a predsjednik države prihvatio raspisivanje parlamentarnih izbora. Bit će u srpnju. Konzervativna Nova demokracija osvojila 33% glasova, Syriza 24%. al Jazeera…
HDZ sprema kazne za lokalna vodstva stranke iz Zagreba, Vukovara i Splita zbog lošeg rezultata na euro-izborima; vrh HDZ-a misli da su neki namjerno sabotirali stranku
Pitanje je što će Andrej Plenković doista naučiti. Rekao je da neće odustati od umjerenog desnog centra, ali njega gubi svojom politikom u Vladi, zaštitom kompromitiranih, nekompetentnih i lažljivih ministara, kao i komplotiranjem s Milanom Bandićem i preživljavanjem kroz trgovanje glasovima – komentira Klauški, iako je pitanje smeta li potencijalnim HDZ-ovim biračima više korupcija ili nedovoljno desna politika.
Ono što treba proeuropskim snagama jest da realno i smireno prihvate sadašnji odnos snaga u Europi i započnu dogovore o tome kakvu Uniju želimo. To znači da se najprije razgovara o programima i ciljevima, o zajedničkoj viziji, a tek potom o funkcijama – komentira Senada Šelo Šabić rezultate europskih izbora i iznosi ključne brojke – desne i radikalno desne stranke osvojile su 171 mjesto u Parlamentu od 751), dok proeuropska većina u parlamentu broji 491 zastupnika.
Nepoznati kandidati (dobije čokoladu tko nabroji tri stvari koje su napravili Sokol i Zovko)
Bahatost i odbijanje smjene kompromitiranih ministara
Dosadna i neinspirativna kampanja
Preko HNS-a i SDSS-a htjeli otrgnuti SDP-ove birače
Jačanje desnice potjeralo glasače SDP-u
Index…