Koliko zdravo živite.
Nova studija Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), objavljena u Lancet Neurology, otkriva da smanjenje volumena mozga uzrokovano amiloidnom imunoterapijom za Alzheimerovu bolest nije nužno loša vijest. Istraživači tvrde da je taj fenomen posljedica uspješnog uklanjanja beta-amiloidnih plakova, a ne uništavanja moždanog tkiva. Analiza 12 kliničkih pokusa pokazuje da promjene volumena odražavaju smanjenje štetnih nakupina proteina. Iako se terapije čine sigurnima, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja za procjenu dugoročnih učinaka. Zvuči paradoksalno, ali manji mozak možda znači bolji život! Bug
Istraživači UCLA Healtha identificirali su i sintetizirali molekulu koja je uspješno obnovila kognitivne funkcije kod miševa koji pokazuju simptome Alzheimerove bolesti ponovnim aktiviranjem sklopa pamćenja mozga. Pokaže li ovaj spoj slične učinke kod ljudi, jedinstvena sposobnost pomlađivanja pamćenja i kognicije mogla bi naglavačke okrenuti način na koji liječimo Alzheimerovu bolest, tvrde autori studije objavljene u časopisu The Proceedings of the National Academy of Sciences. Zasad, koliko je poznato, na tržištu ili u laboratorijskima ne postoji ništa slično. Molekula DDL-920 djeluje drugačije i mogla bi ponovno uključiti prekidač u memorijskom krugu mozga. Dakako, dug nas još put čeka prije nego što se ustanovi je li tretman siguran i učinkovit i kod ljudi. No, pokaže li se učinkovitim, lijek bi mogao utjecati i na liječenje drugih bolesti i zdravstvenih stanja poput depresije, shizofrenije i poremećaja autističnog spektra, kažu istraživači. Bug donosi pregled znanstvenih novosti u proteklom tjednu.
Alzheimerova bolest je najčešća bolest demencije, ona pogađa ljude širom svijeta i predstavlja velike izazove za oboljele i njihove obitelji. U 99 posto slučajeva to se događa sporadično. Ali u jednom postotku Alzheimerova bolest je unaprijed genetski određena. Neki se geni izravno nasljeđuju i tada neizbježno dovode do demencije. Neki drugi geni ne uzrokuju bolest, ali povećavaju rizik od obolijevanja. Kao i kod mnogih drugih nasljednih bolesti, genetskim testiranjem moguće je otkriti genetsku predispoziciju za Alzheimerovu bolest. Ali pri tome liječnički pregledi podliježu strogim propisima. DW
Britanski institut za javno zdravstvo (NHS) pokrenuo je studiju za procjenu mogu li krvni testovi pomoći u ranom dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti, da bi pacijentima omogućili što ranije liječenje i usporavanje progresa ove bolesti. Ovaj projekt financira tamošnja lutrija s pet milijuna funti. Trenutačno ne postoji jedinstveni test za Alzheimerovu bolest, a pacijenti obično godinama čekaju na dijagnozu. Nije za očekivati da će test biti sto posto učinkovit, ali moći će na brz i jeftin način pomoći liječnicima da uoče skrivene simptome bolesti kod pacijenata. BBC
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) prvi je put u potpunosti odobrila lijek koji usporava napredovanje Alzheimerove bolesti. FDA je izdala puno regulatorno odobrenje za Leqembi – lijek japanskog proizvođača Eisai i američkog proizvođača lijekova Biogen. Do sada su drugi odobreni lijekovi djelovali samo na simptome progresivne bolesti, no Leqembi se fokusira na protein u mozgu, beta-amiloid, za koji se vjeruje da je jedan od glavnih uzroka Alzheimerove bolesti. Odluka FDA-a došla je usred zabrinutosti oko cijene, sigurnosti i dostupnosti lijeka. Index
Godišnja doza Aduhelma, prvog novog lijeka protiv Alzheimerove bolesti u dva desetljeća, stajat će vrtoglavih 56.000 dolara, znatno iznad očekivanja analitičara. Aktivisti kampanje za priuštive lijekove pobunili su se zbog cijene, spominju kontroverze oko procedure kojom je kompanija Biogen dobila odobrenje za lijek, ali i činjenicu da dio liječnika i znanstvenika smatra da je lijek jedva učinkovit, odnosno samo usporava napredovanje bolesti. Cijena je mnogima sporna i zato što s Alzheimerom živi 6 milijuna Amerikanaca, dakle, ne radi se o rijetkoj bolesti. Poslovni…
Zašto žene češće obolijevaju od Alzheimerove bolesti?
Test za procjenu rizika od Alzheimerove bolesti
Za potresnu borbu Alice Howland s Alzheimerovom bolešću mnogi su saznali putem filma Zauvijek Alice za koji je Juliane Moore 2015. godine nagrađena Oscarom i Zlatnim globusom za glavnu žensku ulogu. No, taj se film zasniva na knjizi “Još uvijek Alice” neuroznanstvenice Lise Genove koji je na listi bestselera New York Timesa bila čak 59 tjedana. Jutarnji donosi intervju.
.
Francuzi izgradili Alzheimerovo selo u kojem pacijenti koji boluju od te bolesti mogu živjeti slobodno