Odgađate spavanje zbog serije i interneta? Nemojte! - Monitor.hr
10.04.2021. (17:00)

Kradete sami od sebe

Odgađate spavanje zbog serije i interneta? Nemojte!

Život može biti jako stresan i pretrpan obavezama. Ako ne nalazite vremena za sebe tijekom dana, možda se nećete osjećati ispunjeno i željet ćete to vrijeme povratiti tijekom noći, nakon što sve vaše obaveze budu završene. Oni koji odgađaju spavanje obično spadaju u jednu od dvije kategorije: zaposleni ljudi kojima treba malo više slobodnog vremena i ljudi koji su previše ambiciozni i marljivi pa žrtvuju san da bi nastavili raditi. Neki su ljudi toliko odgovorni danju da jednostavno prestanu biti odgovorni noću… Kako suzbiti tu naviku:

  1. Razvijte rutinu odlaska na spavanje u isto vrijeme i držite je se
  2. Otkrijte što vas ometa, je li to posao, TV, društvene mreže
  3. Nemojte gledati u mobitel 30-60 minuta prije spavanja
  4. Izgradite ritual prije spavanja
  5. Uzmite pauze tijekom dana – jedan od razloga zbog kojeg ćete odgađati vrijeme spavanja je zato što u danu želite imati više vremena. No, pravljenje pauza ranije tijekom dana može vam pružiti isti osjećaj kontrole i slobodnog vremena (24 sata / Real Simple)

Slične vijesti

14.12. (13:00)

Nije pametno teretanu zamijeniti madracem

Uzeti dan za izležavanje je ok, ali provođenje previše vremena u krevetu nosi dugoročne posljedice

Premda se povremeno izležavanje čini kao raj za um i tijelo, dugotrajno ležanje može izazvati probleme za zdravlje:

  • Tijelo: Slabiji mišići i zglobovi, loša cirkulacija, dekubitus, problemi s disanjem i kralježnicom.
  • Um: Rizik od depresije, letargije i lošeg raspoloženja.
  • Kilogrami: Manje aktivnosti = više kilograma.

Rješenje? Povremeno ustajanje i aktivnost kako biste izbjegli neželjene tegobe. Monitor

14.12. (11:24)

"Lezi, al' ne pretjeruj – madrac ti nije teretana!

Kad ležanje ne leži zdravlju: Ok je, ali ne predugo

Često ležanje može izgledati kao odmor iz snova, ali dugoročno nosi neke neželjene posljedice za tijelo i um:

  • Slabiji mišići i zglobovi -Dugotrajno ležanje smanjuje mišićnu masu, posebno u nogama i leđima, te dovodi do ukočenosti zglobova.
  • Loša cirkulacija – Nepokretnost usporava protok krvi, što može povećati rizik od nastanka krvnih ugrušaka, poput duboke venske tromboze.
  • Povećan rizik od dekubitusa – Dugotrajni pritisak na iste dijelove tijela može izazvati ranice na koži, pogotovo ako osoba rijetko mijenja položaj.
  • Problemi s disanjem i plućima – Ležanje smanjuje kapacitet pluća, a može povećati i rizik od upale pluća zbog nakupljanja sekreta u dišnim putevima.
  • Mentalni utjecaj – Previše ležanja često je povezano s osjećajem letargije, lošim raspoloženjem i povećanim rizikom od depresije.
  • Povećanje tjelesne težine – Smanjena aktivnost troši manje kalorija, što u kombinaciji s uobičajenim unosom hrane može dovesti do nakupljanja kilograma.
  • Problemi s kralježnicom – Ležanje na neadekvatnim površinama može dovesti do bolova u leđima, ukočenosti vrata i problema s posturom.

Iako povremeni „dan za ležanje“ nije loša ideja, no ako to postane navika, moglo bi biti korisno uvesti više aktivnosti kako biste očuvali zdravlje tijela i uma.

08.09. (10:00)

Ako nisi beba, onda je za razmisliti

Ako netko redovito spava dulje od devet ili 10 sati i još uvijek se osjeća umorno tijekom dana, možda previše spava

Budući da se potrebe za snom razlikuju od osobe do osobe, dugotrajnije spavanje predstavlja problem samo ako ometa nečiju sposobnost da se uključi u svakodnevne funkcije i postigne ono što je namjeravao učiniti u svakodnevnom životu. Prekomerno spavanje, također poznato kao “dugo spavanje”, alternativno se definira kao redovito spavanje više od 10 sati dnevno, iznad preporuke Nacionalne zaklade za spavanje od sedam do devet sati za odrasle između 18 i 64 godine. Kronično prekomjerno spavanje može biti simptom nekog drugog već postojećeg zdravstvenog problema, poput apneje za vrijeme spavanja, sindroma odgođene faze spavanja ili hipersomnije. N1

02.07. (16:00)

Povratak u pećinu se odjednom ne čini kao loša ideja

Zašto ljeti teže zaspimo? Odgovor bi mogao biti dijelom i zbog evolucije

Naime, naši su preci spavali u pećinama, na hladnom i mračnom mjestu, što su bili savršeni uvjeti za proizvodnju melatonina (hormona sna) u organizmu. Danas nam san remeti javna rasvjeta, a još više od nje plava svjetla svih mogućih ekrana koji su nam okupirali život. Ljeti situacija postaje još kompliciranija jer su dani dulji – prije sviće pa se ranije i budimo, a navečer kasnije pada mrak pa kasnije i tonemo u san. Sam san je puno nekvalitetniji, nego onaj zimski jer melatonin koji organizam luči, nije u stanju uslijed visoke okolišne temperature, rashladiti organizam i uspavati ga. Nacional

10.05. (09:00)

Ustaj sine, alarm zove

Stručnjaci ističu da dobar san počinje ujutro

Cirkadijalni ritam, odnosno prirodni ciklus spavanja i budnosti je 24-satni proces, a obrasci ponašanja kroz dan, poput neredovitih obrazaca spavanja, prekomjerna večernja izloženost svjetlu i sjedilački način života mogu poremetiti taj ritam. Sve to dovodi do problema sa spavanjem. Zato stručnjaci tvrde da nikada ne ostaju u krevetu nakon što im se oglasi alarm. Dok ležim u krevetu, ne bavim se aktivnostima koje nisu vezane uz san i intimnost. To znači da kad se probudim, odmah ustajem iz kreveta. Ovo mi pomaže u održavanju asocijacije da je spavaća soba samo mjesto za odmor, što potiče kvalitetan san, govori doktorica za spavanje Chelsie Rohrscheib. (Index)

20.04. (10:00)

Ako se ne probudim umorno, ok je

Nije važno u kojem položaju liježemo spavati, tijelo samo “bira” i premješta se tijekom noći

Vjerojatno ste čuli o negativnim stranama ako spavate na trbuhu ili leđno, no pokušaj utjecaja na to kako ćete spavati noću može donijeti više problema nego što mislimo. Kada zaspimo, tijelo preuzima kontrolu nad položajima u kojima spavamo i tijekom noći se obično samo premješta. No, to se premještanje tijekom spavanja smanjuje s godinama, a istraživanja su pokazala kako većina ljudi najčešće spava u bočnom položaju. Iako neki ljudi preferiraju zaspati u određenom položaju, pogotovo kada su bolesni ili ozlijeđeni, stvarne probleme mogu doživjeti ljudi koji pate od apneje. Iako postoje uspješne metode koje pomažu ljudima da spavaju u točno određenom položaju, odnosno da izbjegnu spavanje u položaju s potencijalnim posljedicama, najbolje je vidjeti kako se tko osjeća nakon spavanja, odnosno je li imao dobar san. National Geographic

09.03. (23:00)

A može i u dvije ture po 4 sata

Najzdravije je spavati punih 8 sati

Dobro prospavana noć vrlo je važna za normalan rad mozga. Naime, tijekom sna, u mozgu se izmjenjuju čitave kaskade kemijskih reakcija, obnavljaju se veze među neuronima, a informacije koje smo primili tijekom dana traže svoje mjesto u memorijskom sklopu. To je razlog zbog kojeg kvalitetan san ima veliku važnost na naše sposobnosti pamćenja. Potvrdila su to brojna istraživanja koja su pomogla da se shvati zašto djeci treba više sati spavanja i zašto je spavanje važan dio oporavka nakon moždanog udara ili ozljede mozga. Većina mladih odraslih ljudi spava oko sedam i pol sati preko tjedna, odnosno osam i pol preko vikenda. Stručnjaci te podatke objašnjavaju činjenicom da je potreba za snom uvjetovana genetskim nasljeđem, higijenom spavanja, kvalitetom sna i dnevnim ritmom. Mixer

04.02. (10:07)

Danska ‘hygge’ metoda spavanja za bolji san: hladna soba, topla posteljina

20.12.2023. (09:00)

Za mene zimogroznog samo dupli poplun, hvala

Stručnjaci savjetuju da i zimi trebamo spavati goli

Prije ćete zaspati ako spavate bez ičega na sebi, pa čak i zimi, tvrde pojedini medicinski stručnjaci. Ključnu ulogu u vremenu vašeg sna igra tjelesna temperatura, padanje u duboki san povezano je s hlađenjem vašeg tijela, pa vam dopuštanje tijelu da se ohladi spavanjem golo može signalizirati da je vrijeme da spavati – tvrdi jedna fizioterapeutkinja. Također, golo spavanje s partnerom, osobito u hladnijim mjesecima, može povećati fizičku i emocionalnu intimnost. Stručnjak tvrdi da kontakt kožom na kožu može osloboditi hormon povezan s vezom i povjerenjem. Ostala poboljšanja uključuju povećano samopouzdanje i bolji ten, prenosi Mirror. N1

16.11.2023. (14:00)

Nakon posla trčat ili spavat

Studija: Bilo koja aktivnost, čak i spavanje i stajanje, bolja je za srce od sjedenja

Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava. Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2. Index