Od oceana na Mjesecima do tajni proteina: šest otkrića koja su obilježila 2024. - Monitor.hr
14.12. (16:00)

Još jedna vruća godina za znanost

Od oceana na Mjesecima do tajni proteina: šest otkrića koja su obilježila 2024.

  • Otkrivanje oceana na Mjesecima vanjskog Sunčevog sustava – Znanstvenici su pronašli dokaze o postojanju oceana na Mimasu (Saturnov mjesec) i Mirandi (Uranov mjesec), čime raste mogućnost pronalaska života izvan Zemlje.
  • Karta mozga voćne mušice – Prvi puta mapiran mozak voćne mušice, uključujući 50 milijuna poveznica između 140.000 neurona, što pomaže razumijevanju mozga općenito, uključujući ljudski.
  • Prelazak granice globalnog zagrijavanja od 1,5°C – Globalna temperatura dosegla je 1,5°C iznad predindustrijske razine, naglašavajući hitnost borbe protiv klimatskih promjena.
  • Bursts starenja kod ljudi – Otkriveno je da ljudsko tijelo prolazi kroz dvije faze ubrzanog starenja: oko 44. i 60. godine, uz značajne promjene u metabolizmu i imunološkom sustavu.
  • Otvaranje uzorka asteroida Bennu – NASA-in OSIRIS-REx donio je 121,6 grama prašine i stijena s asteroida Bennu, otkrivajući prebiotičke molekule i tragove geološki aktivnog svijeta.
  • AI AlphaFold2 dešifrira proteine – Umjetna inteligencija predvidjela strukture svih 200 milijuna poznatih proteina, čime ubrzava istraživanja bolesti i razvoja lijekova.

Slične vijesti

03.12. (13:00)

Svega ima, od gradskih mozgova do svemirskih tranzistora

Pregled znanstvenih novosti: Neuronima, ionima i bubnjevima kroz znanstveni svemir

  • Ionske superautoceste: Otkriven materijal koji ubrzava kretanje iona deset puta, što može unaprijediti skladištenje energije.
  • Neurourbanizam: Proučavanje moždanih aktivnosti pomaže u boljem dizajnu gradova i protočnosti prometa.
  • Kriogeni tranzistori: Prvi CMOS tranzistor optimiziran za kvantna računala na temperaturama ispod 1 K, s minimalnim rasipanjem topline.
  • Molekula za zdravlje crijeva: Otkrivena molekula koja zacjeljuje crijeva i suzbija rast tumora debelog crijeva.
  • Brze EV baterije: Silikonska anodna baterija puni se do 60% u pet minuta, s dometom od 300 km.
  • Robot bubnjar: Norveški robot ZRob stvara nove ritmove brže od čovjeka zahvaljujući AI i prilagodljivoj konstrukciji.
  • Samopopravljajuće srce: Terapija srčanim pumpama (LVAD) potiče regeneraciju srca, otvarajući nove mogućnosti za liječenje zatajenja.

Bug

09.01.2020. (00:30)

Znanstvenici godine

10 hrvatskih otkrića koja su obilježila 2019.

  1. Tehnologija BrainEx kojom je reanimiran mozak svinje – prof. dr. Nenad Šestan
  2. Fizikalni fenomen, tzv. kompleksni neabelovi baždarni potencijali – prof. Marin Soljačić
  3. Mehanizam za patogenost opasne bakterije L. pneumophile – akademik Ivan Đikić
  4. Otkrića o mitohondrijskim ribosomima – akademik Nenad Ban
  5. Statistički model koji prvi detaljno predviđa procjenu proširenosti periferne arterijske bolesti – akademik Igor Rudan
  6. Dr. sc. Fran Supek utvrdio je učinak raspada RNK molekule na imunoterapiju raka
  7. Prof. dr. Krešimir Kumerički rasvijetlio je aktualna pitanja vezana za tlak kvarkova u protonu primjenom neuronskih mreža
  8. Nove interpretacije već otkrivenih mutacija genoma – prof. dr. Boris Lenhard
  9. Prof. dr. Stipan Jonjić razjasnio je infekciju citomegalovirusom, jednim od najčešćih virusa uopće
  10. Prof. dr. Ognjen Bonacci istražio je povezanost između klimatskih promjena i riječnih poplava

Večernji…

09.11.2019. (22:30)

Brod na zraku

Znanstvenici izumili metal koji ne tone

Istraživači Sveučilišta Rochester osmislili su metal koji odbija vodu tako što stvara male paketiće zraka koji mu omogućuju plutanje. Tajna je u posebnom uzorku koji je utkan u površinu koja zrak hvata “u zamku” i odgurivanjem sprečava dotok vode. Inspiracija za ovaj materijal došla je iz prirode – tijela vatrenih mrava su superhidrofobna, a pauci koji pod vodom rade svoje mreže koriste vlastita tijela da bi zatočili zrak i nosili ga sa sobom ispod površine. Izumitelji vjeruju da bi otkriće moglo revolucionirati brodogradnju i stvoriti doista nepotopljive brodove. BGR…

06.06.2019. (21:30)

Trenutak pucanja

Utvrđena krajnja granica izdržljivosti ljudskog tijela

Fascinantno i poučno otkriće: znanstvenici su utvrdili granicu fizičke izdržljivosti čovjeka – pratili su trkače koji sudjeluju na utrci s jedne na drugu stranu Amerike (3.080 milja) i sudionike s Tour de Francea i pokazalo se da je granica 2,5 puta iznad metaboličke razine tijela pri odmaranju, odnosno 4.000 kalorija na dan za prosječnu osobu. Bilo što od toga nije održivo, na duži rok (ovi trkače gore istrče 6 maratona tjedno, a bicikliste voze 200-tinjak km na dan). Ono što je zanimljivo je da ovih 2,5 puta iznad bazalnog metabolizma nema veze sa srcem, plućima ili mišićima, nego s probavom – tijelo jednostavno nije u stanju probaviti, apsorbirati i procesirati dovoljno kalorija i nutrijenata da održi veću razinu potrošnje energije.

23.12.2018. (17:30)

Vododisac

Znanstveno otkriće: Gušteri mogu disati pod vodom

Biolozi i filmaši Neil Losin i Nate Dappen u Kostarici su snimili vrstu guštera Anolis oxylophus kako diše pod vodom, nešto što se dosad nije znalo. Za kostarikanske guštere je poznato da znaju nestati pod vodu na nekoliko minuta, no znanstvenici su mislili da ovaj reptil samo jako dobro drži zrak, ali nije – diše! Live Science…

30.10.2018. (23:30)

Geni-jalno

Sve stanice imaju kod za uništenje, uključujući kancerogene

Na sveučilištu Northwestern otkrili su da svaka stanica može pokrenuti svoje samouništenje – čim unutrašnji “tjelohranitelji” osjete da stanice mutiraju u kancerogene, kod za samouništenje, ugrađen u RNK, aktivira se kako bi ih uništio. Kada bi ih sintetički duplicirali, ovi kodovi u RNK mogli bi biti puno snažniji, a pacijente više ne bi trebalo izlagati kemoterapiji i njenim nuspojavama. Vodeći autor studije Marcus E. Peter kaže da je htio “slijediti prirodu i koristiti mehanizam koji je stvorila priroda” (ovdje rezultati studije). Telegram / Medical News Today…
[contentcards url=”https://www.technologynetworks.com/cancer-research/news/cancers-most-deadly-assassin-exists-in-every-cell-311178″ class=”visual_link_small”]

24.12.2017. (12:26)

HRuereka

Izbor hrvatskih znanstvenika: Najvažnija otkrića ove godine

Neki od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika za Telegram su izabrali najvažnija znanstvena otkrića ove godine:
Detekcija sudara dviju neutronskih zvijezda – Marin Soljačić, fizičar i profesor na MIT-u
Prvo korištenje metode optogenetike za proučavanje stanične diobe – Iva Tolić, doktorica molekularne biologije
Potvrda postojanja gravitacijskih valova – Saša Ceci, fizičar na Institutu Ruđer Bošković
Algoritmi bazirani na umjetnoj inteligenciji sve više i više se primjenjuju na raznoraznim znanstvenim poljima – kemičarka Anđela Šarić
Otkriće naše mlade fizičarke Veronike Sunko koje bi moglo dovesti do novih materijala za pohranu informacija –Sanja Golubić, fizičarka s PMF-a
Na Kanarima će biti instaliran najveći svjetski teleskop za Sunce, European Solar Telescope, i imat će promjer od četiri metra – Bojan Vršnak, znanstvenik s Geodetskog fakulteta u Zagrebu
Otkrića vezana uz područje personalizirane terapije tumora, odnosno proučavanje toga zašto neki pacijenti pozitivno odgovaraju na neke vrste terapije, a drugi ne – Rosa Karlić, biologinja s PMF-a