Od 1993. nestalo je 3,3 četvornih milijuna kilometara divljine - Monitor.hr
10.09.2016. (19:55)

Sve manje zelenila

Od 1993. nestalo je 3,3 četvornih milijuna kilometara divljine

Netaknuta priroda neviđenom brzinom nestaje s lica Zemlje, a oko deset posto divljine uslijed ljudskog djelovanja. Najviše su pogođene Južna Amerika i Afrika. Glavni razlozi su poljoprivreda, sječa drva i rudarenje, kažu stručnjaci. Njihova studija, objavljena u časopisu Current Biology, otkriva da je na svijetu ostalo 30,1 milijuna četvornih kilometara netaknute prirode definirane kao biološki i ekološki netaknutih područja bez uočljivog utjecaja čovjeka. Od 1993., nestalo je 3,3 četvornih milijuna kilometara divljine ili područje veliko kao pola Amazone. Index, Guardian


Slične vijesti

12.12. (19:00)

Možda postoji neki lift

Planina koja zbunjuje znanstvenike: Kao da je iz Minecrafta, i nikome nije jasno kako su ondje dospjele životinje

Na granici koja dijeli Venezuelu, Gvajanu i Brazil nalazi se jedna od najstarijih geoloških formacija na Zemlji – planina Roraima. Kako njezin ekosustav egzistira iznad oblaka, nazivaju je još i ‘Plutajući otok’. S jedinstvenim ekosustavom, koji se nalazi samo iznad oblaka, mistični plato planine Roraima, koja se nalazi na granici između Venezuele, Gvajane i Brazila zbunjuje znanstvenike još od 19. stoljeća, a nadahnuo je Sira Arthura Conana Doylea da napiše roman “Izgubljeni svijet”. Plato vrha planine površine je od 31 kvadratni kilometar, a sa svih je strana okružen liticama visine do 400 metara. Na visokoj nadmorskoj visini od 2810 metara padaline se skupljaju u malim jezerima i s visokih litica se slijevaju u prekrasnim slapovima. Iako to sa sigurnošću ne mogu potvrditi, mnogi znanstvenici drže se teorije da se ekosustav razvijao milijunima godina neovisno o ostalim ekosustavima na Zemlji, a njihovu tezu potkrepljuje činjenica da je ondje čak 35% vrsta endemično. Green

27.12.2015. (08:06)

Skoro 170.000 ljudi evakuirano zbog poplava u Južnoj Americi

13.12.2015. (14:18)

U oba pravca

"Promjena smjera"

U širem kontekstu, poraz ljevice u Venecueli dolazi u paketu s pobjedom desnog predsjedničkog kandidata u Argentini Mauricija Macrija i opozivom brazilske predsjednice Dilme Rousseff koji je u toku. Sve to vodit će pregrupiranju lijevih pokreta i vjerojatnoj radikalizaciji aktivista na terenu. Najvjerojatnije će birokratizam i korumpirani vrh biti prokazani i ostracirani (među njima možda i Maduro, kojeg neki smatraju jednim od uzročnika poraza), a reformizam će vrlo vjerojatno biti odbačen kao buduća strategija u tim krugovima, pišu Novosti.

08.09.2015. (18:47)

Naslijeđe eksploatacije

Eduardo Galeano povezao točke između kolonijalizma, kapitalizma i rasizma

Rijetke su povijesne knjige koje su bile ambiciozne ili utjecajne poput Otvorenih vena Južne Amerike pokojnog urugvajskog novinara i pjesnika Eduarda Galeana. Prvi put objavljeno prije više od četiri desetljeća ovo iznimno djelo prati više od pet stoljeća eksploatacije ljudi i resursa Južne Amerike, od doseljenja Europljana i kolonijalnog narušavanja do nastojanja SAD-a da preuzme političku dominaciju nad regijom. Iako povijesno prestaje u sedamdesetima, knjiga predstavlja bazu znanja za razumijevanje suvremene evolucije veze između kolonijalizma, kapitalizma i rasizma, piše Truth-out.

10.01.2015. (10:27)

Nezaustavljivi

Kina ‘osvaja’ Latinsku Ameriku

Kina u Latinskoj Americi igra sve važniju ulogu. U sljedećih deset godina planirane su investicije u visini od 250 milijardi eura. Najveći dužnik Kine trenutno je Venezuela s oko 50 milijardi dolara. U međuvremenu se Kina, kako procjenjuju stručnjaci, naspram zemalja s financijskim poteškoćama, ponaša poput Međunarodnog monetarnog fonda. No prednost kineskog novca je uočljiva već na prvi pogled: kamate su niske i uvjeti su mnogo blaži nego kod MMF-a. “Kina popunjava prazninu koju ostavlja MMF kako bi sklopila dugoročne veze i obranila vlastite interese“, kaže Miguel Otero-Iglesias, znanstvenik sa španjolskog instituta Real Instituto Elcano. Dugoročne veze sklopljene preko kredita Kini osiguravaju pristup sirovinama i energentima, piše Deutsche Welle.