Očekivanja vodećih hrvatskih znanstvenika za 2020. - Monitor.hr
30.12.2019. (12:30)

Lijek za rak, sidu i - tugu

Očekivanja vodećih hrvatskih znanstvenika za 2020.

Ivan Đikić očekuje veliki utjecaj umjetne inteligencije na sve sfere znanosti. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu smatra da će doći do veće primjene robota i vozila u opasnim okolnostima, npr. prilikom gašenja požara ili spašavanja. Ante Radonić, popularizator svemirskih letova, najavljuje da iduće ljeto kreće cijela flota robotskih letjelica prema crvenom planetu (šalju NASA, Europa, Kinezi, Arapi…). Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković očekuje razvoj superrezolucijske metode mikroskopije što će pomoći u razumijevanju, dijagnozi i liječenju raznih bolesti.

 


Slične vijesti

09.08. (17:00)

Nekamo u prirodu i postaviti šator

Nebeski spektakl: Ovih dana Suze sv. Lovre će biti najvidljivije, najbolje ih je gledati pred jutro na prostirci

Prolazak Zemlje kroz roj vrlo malih, sitnih čestica prašine, traje od 17. srpnja, pa sve do 24. kolovoza. Ali ovih dana, je ono maksimalno kad Zemlja prolazi kroz gušći oblak tih čestica praha. Ja bih rekao da će najidealnije biti noć od nedjelje na ponedjeljak i od ponedjeljka na utorak. Ali već ovih dana se mogu vidjeti, tako da možemo iskoristiti svaku priliku, kazao je Ante Radonić, popularizator istraživanja svemira. One se najbolje vide u drugoj polovici noći, posebno pred zoru.

Ovih dana organizirana su brojna promatranja u raznim gradovima. Kada govorimo o zvjezdarnici, to je čisto da vas neko uputi, ali tu se ne koriste instrumenti, dalekozori, teleskopi, to je za promatranje golim okom. Najidealnije je leći, neku prostirku staviti ili vreću za spavanje. Ležati je najbolje jer nikad ne znate na kojem dijelu neba će se pojaviti, znači idealno je imati pogled na cijelo nebo da biste vidjeli veći broj meteora, rekao je Radonić. HRT

31.07. (13:00)

Nema više novog teritorija na Zemlji pa se šire na Svemir

Astronom Radonić: Sve smo bliže povratku na Mjesec

Mjesec je ponovno u fokusu interesa velikih sila, kao što je bio za vrijeme misija Apollo koje su se odvijale 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Ipak, nekoliko bitnih razlika označava današnju bitku za Zemljin satelit – u dostizanju tog cilja Americi i njenim partnerima najveći je suparnik Kina sa svojim projektima i slanjem raketa bez posade. Kad bi se morao kladiti tko će prvi spustiti ljudsku posadu na Mjesec, Radonić kaže da bi žeton stavio na SAD i njegov program Artemis, ali s velikom neizvjesnošću, jer bi i Kinezi mogli prije Amerikanaca prošetati površinom najbližeg nebeskog tijela.

Radonić ne vjeruje da će se za obitavanje ljudi na Mjesecu iskorištavati tamošnji sustavi spilja jer to iziskuje dodatne napore. Vjerojatnije je da će nastambe biti izgrađene od ljudskog materijala, a potom će ih prekrivati materijalom s Mjesečeve površine, koji će služiti kao štit od meteorita. Svemir, pa tako i Mjesec, svojevrsni je Divlji zapad jer ne postoje zakoni koji bi regulirali ponašanje ljudi u tim prostranstvima. Dogovoreno je jedino da nitko ne može prisvojiti neki dio Mjeseca, ali eventualna eksploatacija njegovih resursa i dalje je nedorečena. Index

09.02. (11:00)

Provedite medeni mjesec na Mjesecu!

Planetarno rudarstvo i svemirski turizam – budućnost je možda bliža nego se čini

Iako je prošlo više od pola stoljeća, neki i dalje ne vjeruju da je čovjek ikada kročio na Mjesec. No, istina je da se od tada to nije ponovilo. Zašto? Jer je interes splasnuo, a NASA više nije imala sredstva. Tada je bio Hladni rat i to je učinjeno zbog natjecanja. I danas je takav pohvat vrlo skup. No, danas se svemirski programi kroje u privatnim tvrtkama i financirat će se s tržišta. Za očekivati je da će se na Mjesecu organizirati platforma slična onoj na Antarktici, gdje postoje nacionalne ekspedicije i laboratoriji. Trenutno postoje dva svjetska projekta za odlazak ljudske posade na Mjesec – kineski projekt i NASA-in projekt Artemis, koji će tamo krenuti iduće ili godinu iza. Pokraj znanstvenih ekspedicija, za očekivati je da će uskoro nuditi i turističku ponudu na našem satelitu, tvrde domaći znanstvenici za Otvoreno. HRT

21.02.2021. (11:00)

U potrazi za nestalim Marsovcima

Radonić za HTV: Prve uzorke s Marsa najranije ćemo imati 2031.

Uvijek zanimljivi komentator istraživanja svemira Ante Radonić govorio u slijetanju NASA-inog rovera Perseverance (Ustrajnost) na Mars: Rover ima 25 kamera, ima dva mikrofona, teži više od tona. Po prvi puta smo sa Zemlje na Mars poslali i dron. On je tehnološki demonstrator, u zadnji čas je dodan. On je ispod trupa rovera. Jučer su dobili signale od malog helikoptera da je on u dobrom stanju. Sad će mu puniti baterije. Negdje u travnju će taj mali helikopter biti spušten ispod trupa, onda će se rover udaljiti 100 metara dalje na sigurno mjesto da se napravi pokusni let. Ovaj rover ima i posebni modul za proizvodnju kisika iz ugljikova dioksida koji čini 95 posto Marsove atmosfere. Marsova atmosfera ima 100 puta manju gustoću od one na Zemlji. Takvi uređaji će jednog dana omogućiti da ljudima mogu disati. Ako proizvodite kisik, onda imate oksidator za buduće rakete koje se s Marsa vraćaju na Zemlju. Taj eksperiment je od iznimne važnosti… HRT