Očekivani životni vijek: uspon, vrhunac i stagnacija - Monitor.hr
Danas (11:00)

Dostigli smo maksimum

Očekivani životni vijek: uspon, vrhunac i stagnacija

Premda znanost i medicina nisu ovladale nečim poput kriogenog zamrzavanja, razvoj od 19. stoljeća doveo je do toga da ljudi žive dulje nego u prethodnim razdobljima. Hrana koju jedemo, tjelesna neaktivnost i pretilost u velikoj su mjeri krivi za to, kao i pandemija COVID-a, kažu stručnjaci nakon proučavanja zdravstvenih podataka Europljana. U desetljećima između 1990. i 2011. znatno se poboljšao očekivani životni vijek zbog poboljšanja u liječenju kardiovaskularnih bolesti i raka. Nakon tog vrhunca 2011. porasli su veliki rizici kao što su pretilost, visoki krvni tlak i visoki kolesterol, većim dijelom zbog pretilosti i loše prehrane. HRT


Slične vijesti

19.11.2024. (17:00)

Doktoru samo kad jako boli

Statistički jaz: Muškarci u Hrvatskoj u prosjeku žive šest godina kraće od žena

Riječ je o takozvanoj razlici u dugovječnosti koja je prisutna u gotovo svim zemljama svijeta, a ovisi o brojnim socio-ekonomskim i kulturnim čimbenicima. U EU-u, jaz je najmanji u Nizozemskoj (2,9), a najveći u Latviji (10), dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi 6,4 godine (EU prosjek je 5,3). Stručnjaci ističu da je riječ o globalnom fenomenu na koji utječu brojni kulturni i geopolitički čimbenici poput rata, klimatskih promjena i siromaštva, kao i biološke razlike između spolova, zbog kojih je rizik od smrti veći za muškarce, i to u svim dobnim skupinama. Statistike pokazuju i da muškarci u odnosu na žene češće odgađaju posjet liječniku, što može imati kobne posljedice na zdravlje s obzirom na to da je rano otkrivanje bolesti ključno za uspješno liječenje. Index

16.10.2024. (11:00)

Došli smo do zadnjeg levela i nema dalje

Produženje života usporava unatoč razvoju medicine

Krajem 19. stoljeća, očekivano trajanje života u razvijenim zemljama iznosilo je 30-40 godina. U 2023. najdugovječnije nacije imale su očekivano trajanje života od oko 84 do 85 godina. Glavni čimbenici koji su doveli do njegovog produženja u 20. stoljeću uključuju razvoj antibiotika i cjepiva, koji su značajno smanjili smrtnost od zaraznih bolesti poput tuberkuloze, boginja, ospica, gripe, difterije i sl. Osim toga, poboljšani sanitarni uvjeti, bolja prehrana, pristup čistoj vodi te napredak u prenatalnoj i postnatalnoj skrbi također su pridonijeli drastičnom smanjenju smrtnosti. Istraživanje je pokazalo da je stopa produženja očekivanog trajanja života između 2010. i 2019. pala ispod one zabilježene između 1990. i 2000. Ljudi su i dalje živjeli dulje, ali ne u tolikoj mjeri. Index

23.03.2021. (13:30)

20 kila košta 36 mjeseci

Ako ne zaustavimo pandemiju debljine životni vijek u Hrvatskoj skratit će se za 3 godine

U Hrvatskoj 57% odraslih ima previše kilograma, od toga 67% muškaraca i 48% žena, kao i 35% osmogodišnjaka, što predstavlja rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, nekih tumora, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja, šećerne bolesti tipa 2 te razvoja hipertenzije i dislipidemije. Ako se problemu debljine ne stane na kraj, do 2050. se može očekivati oko 500.000 kroničnih nezaraznih bolesti koje su povezane samo i isključivo s problemom debljine, dok će se očekivano trajanje života u Hrvatskoj skratiti za 3,5 godine. Pliva zdravlje

06.10.2019. (12:30)

Sloboda i dugovječnost

Odgovor kritičarima: Ljudi na istoku Europe doista mogu očekivati puno dulji život nego pred samo četvrt stoljeća

Očekivani životni vijek je u zemljama članicama EU iz Nove Europe stagnirao u zadnja dva desetljeća socijalizma, da bi se nakon liberalizacije i demokratske tranzicije počeo brzo povećavati. Velimir Šonje uskoro s koautorom Darkom Pošekom izdaje knjigu Prešućeni trijumf liberalizma, a u novoj kolumni za Ekonomski lab odgovara kritičarima.

30.09.2019. (09:00)

60-te su nove 70-te

Prosječni očekivani životni vijek u srednjoj i istočnoj Europi 1970-2016

Iz knjige Darka Polšeka i Velimira Šonje Prešućeni trijumf liberalizma: o praktičnoj važnosti slobode 1989. – 2019. koja bi trebala uskoro izaći. U prvim godinama nakon pada socijalizma, do 1994., dogodila se stagnacija ili pad očekivanog životnog vijeka, no nakon toga započeo je nezapamćeno brz porast očekivanog životnog vijeka. E, a zašto? Više na Ekonomski lab

08.05.2019. (15:00)

Švedski znanstvenici tvrde da veličina stopala određuje životni vijek. Najduže žive žene koje nose broj 39 i muškarci koji nose broj 43. Ima tablica