Obnovljena katedrala Notre Dame bit će otvorena do kraja 2024. godine - Monitor.hr
07.03.2023. (23:00)

Sagrađena u 12. stoljeću, remek-djelo gotičke arhitekture

Obnovljena katedrala Notre Dame bit će otvorena do kraja 2024. godine

Restoring Notre-Dame Cathedral | National Review

Rekonstrukcija katedrale Notre Dame u Parizu napreduje dovoljno brzo da omogući njezino ponovno otvorenje za posjetioce i vjernike do kraja 2024., manje od šest godina nakon što je požar uništio njen krov i toranj, a unutrašnjost katedrale, gornje zidove i prozore teško oštetio, objavile su francuske vlasti. Philippe Jost, generalni direktor vladine agencije koja nadgleda rekonstrukciju, rekao je da će rezultat „biti vjeran originalnoj arhitekturi“ jer se radnici na obnovi, njih više od tisuću koji rade od šest ujutro do deset navečer, „drže nestalih oblika katedrale, materijala i metode gradnje Srednjeg vijeka. Požar u katedrali Notre Dame izbio je 15. travnja 2019. u kasnim popodnevnim satima ispod krova, a ugašen je 15 sati kasnije. Samo 12 sati od početka požara prikupljeno je više od 900 milijuna eura donacija iz cijelog svijeta za obnovu katedrale. Aljazeera


Slične vijesti

29.10. (11:00)

Na kraju je dobro postupio

Žižek: Spašavanje demokracije od nje same

Iako se ne slažem s Macronovom politikom i politikama, poštujem njegovu brzu reakciju na očiti uspon ekstremne desnice ovog ljeta. Njegova odluka da raspusti parlament bila je riskantna, ali to je bio rizik koji se isplatio prihvatiti. Protiv novog fašizma treba se boriti žurno i snažno gdje god se pojavio. Marine Le Pen iz Nacionalnog okupljanja uskraćena je pobjeda u drugom krugu. Činilo se da se zemlji sprema dugotrajno razdoblje nestabilnosti i antiljevičarskih prevara – loše vijesti za ionako krhku ekonomiju i napore da se obrani od krajnje desnice. Umjesto toga, Francuska nije utonula u kaos. Zasad se čini da je Macronovo kockanje vratilo privid normalnosti. Neki će se zapitati može li se neizabrana vlada razvlačiti unedogled, ali drugi će odgovoriti: “Zašto ne?”. Index prenosi misli Slavoja Žižeka.

01.10. (00:00)

Povezuju ih rijeke

Nakon 20 godina počela gradnja ‘europskog Sueskog kanala’, prva riječna mreža kojom će moći ploviti veliki brodovi

Napokon su počeli radovi na francuskom kanalu Seine-Nord Europe (SNEC), glavnoj novoj europskoj trgovačkoj ruti koja obećava povećanje ekonomskog bogatstva bloka. Kada bude dovršen 2030., veliki infrastrukturni projekt od 107 kilometara značajno će povećati kapacitet za jeftiniju, bržu i manje zagađujuću riječnu trgovinu između Francuske, Belgije i Nizozemske, piše Euronews. Novi kanal širok 54 metra zauzimat će dio plovnog puta Seine-Escaut i stvoriti prvu europsku riječnu mrežu s kapacitetom za prihvat velikih brodova. Unatoč hitnoj potrebi za novim trgovačkim putem i činjenici da je projekt kanala dobio zeleno svjetlo još 2003. godine, desetljećima su politička neslaganja oko financiranja i konačne rute kanala zaustavljala napredak. Sve do sada. Poslovni

07.07. (23:00)

Tko bi rek'o čuda da se dese...

Preokret na izborima u Francuskoj, pobjeđuje ljevica, poraz Le Pen

Ljevičarska koalicija Nova narodna fronta (NFP) osvaja najviše mjesta u drugom krugu glasovanja na parlamentarnim izborima i mogla bi odnijeti neočekivanu pobjedu ispred krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN), objavile su vodeće agencije za ispitivanje javnog mnijenja. Procjena IFOP-a za televizijsku kuću TF1 kaže da bi NFP mogao osvojiti između 180 i 215 mjesta u parlamentu u drugom krugu glasovanja, dok je anketa Ipsosa za France TV projicira 172 do 215 mjesta za ljevičarski blok. Očekuje se da će NFP zauzeti između 172-205 mjesta i trebao bi formirati manjinsku vladu u Nacionalnoj skupštini, s 289 mjesta potrebnih za apsolutnu većinu. “Novi narodni front spreman je vladati”, rekao je Melenchon.

To se djelomično dogodilo zahvaljujući određenoj ograničenoj suradnji Macronovog centrističkog saveza i ljevice, osmišljenog da blokira uspon krajnje desnice na vlast. Suparnici RN-a povukli su više od dvjesto kandidata iz trostranih utrka u drugom krugu u pokušaju da stvore jedinstveni glas protiv krajnje desnice. Index, tportal

30.06. (19:00)

Liberté, égalité, fraternité, jebalité

Jokić: Francuska na prekretnici – Jedni bi ‘čistili ljudsko smeće’, drugi strahuju od čistke ‘nacističkog smeća’

Sve su oči svijeta trenutno uprte u Pariz: za manje od mjesec dana tamo će započeti Olimpijske igre, a već danas događaju se izvanredni parlamentarni izbori. Podijeljena između radikalne desnice i radikalne ljevice, Francuska strahuje od raspleta nedjeljne izborne noći: Macronova Francuska trebala je 2024. godine biti progresivna centristička država koja uspješno brodi između ova dva pola, a njezina krunidba trebala je biti na zatvaranju ljetnih Olimpijskih igara upravo u St. Denisu. Igre će se održati, ali krunidbe neće biti. Nju će ubrzo zamijeniti jedna nova, radikalizirana Francuska u kojoj će lica alžirskih radnika biti još izboranija, a ruke bijelih konobara još istrošenije. Sve to će uz bocu šampanjca promatrati oni koji na tuđoj muci i strahu žive. Boris Jokić za tportal

12.06. (10:00)

Liberte, egalite, fraternite, jebalite

Macron je odluku o raspuštanju francuske vlade donio i prije izbora, no mnogi smatraju da igra rizičnu igru

Iako je Macronova odluka o raspuštanju Nacionalne skupštine i raspisivanju prijevremenih izbora u prvi mah šokirala, francuski mediji navode kako je Macron taj potez ranije dogovorio s nekolicinom najbližih suradnika kako taj njegov manevar ne bi iscurio u javnost prije vremena. Krajnja desnica najavljuje da je spremna preuzeti vlast. Da su za to spremni Marine Le Pen poručila je u izbornoj noći, pozdravljajući pritom Macronov potez raspuštanja Nacionalne skupštine. Iako je Marine Le Pen i dalje zaštitno lice francuske krajnje desnice, svjetla pozornice sve joj više krade Jordan Bardella, njezin 28-godišnji štićenik. Za razliku od većine francuskih političara Bardella dolazi iz naroda, iz radničke obitelji. Hoće li Macronov, po mnogima, ruski rulet, zaustaviti rastuću krajnju desnicu tek će se vidjeti. Faktograf, DW

07.10.2023. (19:00)

Što se bijeli u gori zelenoj? Više, ništa

Najviši vrh Francuske smanjio se za 2,22 metra, znanstvenici ne znaju točno zašto

Mont Blanc

Najviša francuska planina Mont Blanc, izazovno odredište za oko 30.000 odvažnih penjača godišnje, doživjela je iznenađujuću transformaciju posljednjih godina. Nedavna znanstvena istraživanja otkrivaju da je planina izgubila više od dva metra visine tijekom posljednje dvije godine. Njezina trenutačna visina iznosi 4805,59 metara. Gubitak  visine pripisuje se smanjenoj količini oborina tijekom ljeta, objašnjava Jean des Garets, glavni geometar Odjela Haute-Savoie u jugoistočnoj Francuskoj. Des Garets savjetuje da se ne donose ishitreni zaključci iz mjerenja visine, pozivajući klimatologe, glaciologe i druge znanstvenike da iskoriste prikupljene podatke za formuliranje teorija koje to objašnjavaju. Zimo.dnevnik

19.08.2023. (01:00)

Liberte, egalite, jebalite...

Nekadašnje afričke kolonije: stabilne uz težak napor, drugima haraju vojni udari uz mržnju prema Parizu

Samo u posljednjih par godina je vojska silom preuzela vlast u čitavom nizu zemalja Afrike koje su redom bivše kolonije Francuske: Burkina Faso, Gvineja, Mali, Niger… I svugdje je hunta mogla računati na mržnju koja još uvijek vlada protiv Francuske. U svim zemljama se u pravilu održavaju izbori i građani biraju svoje predstavnike, ali u frankofonskim zemljama se ipak ne stvaraju demokratska društva, a stalno vlada i nezadovoljstvo prema vladajućoj eliti. Čak i u okolnostima kad vlada tlači svoje stanovništvo, Francuska je na strani vlade. Taj dojam je veoma, veoma raširen: Francuska je ugnjetavač ili prijatelj onoga tko ih ugnjetava. To su redom zemlje i u kojoj vlada kronično siromaštvo – i tijesna gospodarska povezanost i, kako se misli, eksploatacija bivše kolonijalne sile. DW

 

13.08.2023. (13:00)

A da pitamo Herculea Poirota?

Čiji je pomfrit? Francuska i Belgija svojataju pržene krumpiriće koje svi volimo

Kako napraviti pomfrit bez friteze - recept za pripremu pomfrita bez friteze

Francuzi i Belgijci vode višestoljetni spor o tome tko je prvi ispržio krumpiriće. Belgijci tvrde da je to njihov izum koji je pripisan Francuzima zbog gastronomske hegemonije unutar koje je belgijska kuhinja asimilirana, prije svega zbog zajedničkog jezika i blizine zemalja. Ova je priča postala aktualna 1985., kada je belgijski novinar Jo Gérard izjavio  kako u svom posjedu ima obiteljski rukopis iz 1781. godine koji dokazuje da je pomfrit belgijski izum. Prema spomenutom rukopisu, stanovnici belgijskog dijela doline rijeke Meuse još su prije 1680. jeli pržene krumpire. Međutim novinar svoje tvrdnje nikada nije potkrijepio dokumentima. Vjeruje se kako je pomfrit kakav poznajemo danas razvijen u Parizu oko 1855. i da se znatno razlikovao od tradicionalnih prženih krumpira iz 18. stoljeća. Dok Francuzi šaljivo tvrde da krumpir kuhaju “od početka vremena”, Belgijci poduzimaju konkretne korake i obratili su se UNESCO-u s prijedlogom da pomfrit postane službeni simbol njihove gastronomske baštine. Index

04.07.2023. (18:00)

Zna se gdje je započela zadnja velika revolucija

Politico: Koja se politika skriva iza francuskih prosvjeda

Prosvjedi u Francuskoj su usmjereni protiv policije i autoriteta. Činjenica je da će mladi ljudi afričkog podrijetla prije biti zaustavljeni na cesti nego njihovi bijeli vršnjaci. U zadnjih 18 mjeseci čak 17-ero tamnoputih mladića je ubijeno nakon što su pokušali pobjeći policiji. Francuskom politikom trenutno prevladavaju tri struje: radikalna lijevica, Macronov reformistički centar i ekstremna desnica. Dok desnica rješenje vidi u nasilju, pritiščući Macrona da se obrani “maljem i batinom”, drugi smatraju kako bi to samo dodatno eskaliralo nasilje. Zadnji slični prosvjedi francuskih predgrađa dogodili su se 2005. godina, a iako je od tada utrošeno 4 milijardi eura za povećanje kvalitete života u njima, izgledno je da će se u budućnosti utrošiti još više. Politico

07.12.2022. (17:00)

Zona visokog napona

Iako Mađarska ne odustaje od veta na paket pomoći za Ukrajinu, Njemačka i Francuska zbog nje ulaze u sukob s ostatkom EU

Želi li Orban Huxit? | Politika | DW | 21.08.2021

Najveće zemlje EU pružaju ruku pomoći mađarskoj vladi u njezinoj svađi s Bruxellesom oko kršenja vladavine prava. Francuska i Njemačka, zajedno s Italijom, predvode skupinu od oko 12 vlada koje pozivaju Europsku komisiju da preispita svoju odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi eura za Budimpeštu, tvrdeći da je država postigla veći napredak u antikorupcijskim mjerama nego što Bruxelles priznaje. No, mekši stav Francuske i Njemačke vjerojatno će te dvije države uvući u sukob s drugom skupinom zemalja, uključujući zemlje Beneluxa, Dansku, Švedsku i Latviju koje podržavaju tvrdokornu procjenu EK da rizici od mita ostaju u Mađarskoj i da bi svih 7,5 milijardi eura trebalo biti blokirano. Za to vrijeme mađarski premijer Viktor Orbán tjera po starom: optužuje Bruxelles da im želi zamrznuti novac zbog politike prema migrantima i mađarskog protivljenja sankcijama Rusiji. Jutarnji