Čistoća je pola posla, nečistoća druga polovica
Objavljena snimka koja otkriva kako su se namještali milijunski poslovi u Čistoći
U prilogu HRT-a su objavljeni dijelovi tajno snimljenih razgovora u kojima su namještani poslovi u Čistoći. HRT
U prilogu HRT-a su objavljeni dijelovi tajno snimljenih razgovora u kojima su namještani poslovi u Čistoći. HRT
Razlike među državama EU u jednakosti prilika i riziku od siromaštva ukazuju na povezanost s razinom korupcije. U uređenim državama poput Švicarske i Danske, obiteljsko bogatstvo ima mali utjecaj na životne šanse, dok je u zemljama s visokim korupcijskim indeksima, poput Bugarske i Hrvatske, utjecaj obiteljskog siromaštva znatno izraženiji. Korupcija stvara nejednakost, održava nepotizam i pogoduje povlaštenim skupinama, što mnogima otežava izlazak iz siromaštva. Branimir Perković za Index.
U demokratskim državama imamo trodiobu vlasti. Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa, rekla je Kövesi, nakon što je Plenković kritizirao istragu EPPO-a o nezakonitim poslovima na Geodetskom fakultetu. Ova kritika predstavlja Plenkovićevu najveću konfrontaciju s moćnom ženom, dok EPPO pokazuje svoju učinkovitost u istrazi korupcije u Hrvatskoj. Plenkovićeva reakcija sugerira nervozu pred mogućim sankcijama EU. (Index)
Transparency International objavio je svoj godišnji Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023., otkrivši zabrinjavajuće pogoršanje stanja u Europi. Korupcija u zapadnoj Europi i Europskoj uniji, prema stručnjacima, dosegnula je najviše razine u posljednjem desetljeću. Najtransparentnije države u 2023. godini su Danska s 90, Finska s 87, te Novi Zeland s 85 bodova. Najkorumpiranije države su Sirija, Venezuela i Somalija. Hrvatska se nalazi na 57. mjestu s ukupno 50 bodova. U Europskoj uniji, od Hrvatske su lošije samo Grčka s 49, Rumunjska s 46, Bugarska s 45 i Mađarska s 42 boda. Prosjek članica Europske unije je 64, što znači da Hrvatska zaostaje za 14 bodova. (Tportal)
Zaključak je to velike anlize Fakulteta političkih znanosti. Analizirali su 471 izjavu 35 političara i dužnosnika koji su imali aferu od 2010. do 2021. i rezultate objavili u znanstvenom časopisu Medijska istraživanja. Uočili su da se afersko komuniciranje političara odvija u tri faze: u prvoj oni pod svaku cijenu poriču postojanje afere i svoju odgovornost u njoj, u drugoj uglavnom prebacuju krivnju, najviše na medije, a u trećoj fazi se suočavaju sa strankom i podređuju joj svoje interese. U toj fazi potvrđuje se kako se komunikacija političara odvija dominantno u skladu s lojalnošću stranci. Najviše analiziranih afera, malo manje od dvije trećine (21 od 35), vezano je za političare iz HDZ-a, slijede članovi SDP-a sa šest afera, pa članovi HNS-a sa četiri afere. I par pojedinaca poput Keruma i Bandića. Oni s aferama najčešće su aktualni ministri, a slijede ih gradonačelnici. N1
Po svoj se prilici radi o najvećem razotkrivenom slučaju podmićivanja u povijesti ukrajinskog pravosuđa. Nacionalni ured za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Ured posebnog tužitelja za borbu protiv korupcije (SAP) optužili su 16. svibnja predsjednika Vrhovnog suda Vsevoloda Knyasijeva i još jednog predstavnika suda, čije ime nije navedeno, za korupciju u iznosu od oko 2,7 milijuna dolara. Obojica su uhićeni. Budu li osuđeni, prijeti im od osam do dvanaest godina zatvora. Prema riječima direktora NABU-a Semena Kryvonosa, slučaj uključuje suce, vodstvo Vrhovnog suda i posrednike iz grupe Financije i kredit ukrajinskog biznismena Kostyantyna Ševaga, koji je trenutno u inozemstvu. Dok je Ševago preko svog ureda izjavio da nema nikakve veze s podmićivanjem na Vrhovnom sudu, Nacionalni ured za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) precizirao je svoje navode: “Utvrdili smo niz kontakata između vlasnika Grupacije Financije i kredit i vlasnika jedne odvjetničke kancelarije s ciljem prikrivanja kriminala.” Deutsche Welle
U Zagrebu je danas predstavljena Znanstveno-razvojna incijativa ZRIN. Riječ je o nevladinoj, nestranačkoj i neprofitnoj organizaciji koja će funkcionirati kao znanstvena i stručna platforma ‘za razvoj i unaprjeđenje Hrvatske kroz aspekte svih bitnih javnih politika s ciljem ostvarenja ekonomske paradigme i inkluzivnih političkih institucija’, a čiji je predsjednik Damir Vanđelić. Dok Nacional piše da je time počeo političku kampanju, Lider piše o tome što su govorili na predstavljanju. Iz inicijative ukazuju na brojne probleme u Hrvatskoj s naglaskom na idejama za promjene: korupcija počinje od nas samih, a završava na tome da se korupcijom danas mora služiti i ‘mali čovjek’ ne bi li došao do nečega na što ima potpuno legitimno pravo. Nužno da je građani shvate da promjena dolazi od njih samih, dakle, od trenutka kada idu k liječniku i razmišljaju hoće li mu nositi poklon…
Plenković s pravom govori o desnom radikalizmu, no on Bezukov napad kojega je svojedobno izbjegavao nazvati terorističkim, sada koristi kao sredstvo samoobrane i kao paravan protiv korupcijskih istraga. Upućuje DORH da skrene fokus s korumpiranih ministara prema napadu koji se dogodio prije dvije godine. Time ne samo da utječe na istražna tijela i pomaže u zaštiti ministara pod istragama, što je skandalozno samo po sebi, već i umanjuje značaj borbe protiv desnog radikalizma i terorizma, stavljajući tu borbu u kontekst zataškavanja korupcije – piše Tomislav Klauški. 24sata…
Glumac Goran Navojec koji u spotu trguje skupim satovima, diplomama za cijelu obitelj, kuvertama za novac koje staju u svačiji džep, ali i pršutom koji je “odležao barem jedan mandat”. N1…
Da je Gabrijela Žalac osumnjičena za ‘samo’ deset tisuća kuna mita, možda bi birači i prema njoj bili blagonakloni, kao prema Matiji Posavcu koji je priznao da je primio mito te dao ostavku, a dva i pol mjeseca kasnije ga je gotovo 80 posto birača vratilo na čelo županije. Kada je hrvatska politika u pitanju – i političari i birači – očito treba znati mjeru korupcije. Deset tisuća kuna mita može se i oprostiti. Više se svote tek trebaju testirati na izborima. A i njih se može prikazati kao donacije – piše Boško Picula. T-portal…
U Hrvatskoj je malo poznato da među stotinama i stotinama međunarodnih ISO standarda postoji i taj antikorupcijski u kojem se navode svi protokoli postupanja i alati koji organizacijama, tijelima i tvrtkama širom svijeta pomažu da podmićivanje svedu na najmanju moguću mjeru. Standard se zove ”Anti-bribery management systems, requirements with guidance for use” i ima 54 stranice. Kad bi im doista bilo stalo da srežu korupciju, sa sadržajem ove direktive trebale bi se hitno upoznati hrvatske vlasti od vrha do dna. Piše Sanja Modrić za Telegram